

Ekspo 2027
Ekspo pokrenuo sajt „Mitovi i činjenice“
EXPO 2027 Beograd pokrenuo je sajt „Mitovi i činjenice“ sa odgovorima na najčešće nedoumice o međunarodnoj izložbi




Srbijavoz zabeležio istorijski gubitak od 1,8 milijardi dinara. Stručnjaci ukazuju na investicije, bezbednosne probleme i pad poverenja građana
Javno preduzeće „Srbijavoz” ostvarilo je prošle godine najveći neto gubitak u svojoj istoriji od čak 1,8 milijardi dinara, dok je godinu ranije taj minus iznosio oko 260 miliona dinara.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja ovog preduzeća, objavljenim na Agenciji za privredne registre, Srbijavoz je 2023. godine ostvario dobit od 175 miliona dinara. U 2022. godini bio je u gubitku od 344 miliona dinara, dok je 2021. godinu završio sa dobiti od oko 200 miliona dinara, piše Danas.
Sagovornik Danasa navodi da se razlozi za prošlogodišnji gubitak od 1,8 milijardi dinara mogu delom naći u velikim investicijama koje preduzeće realizuje i kreditima koje otplaćuje, ali i u visokim troškovima koji, prema njegovom mišljenju, proizilaze iz loših poslovnih odluka. Takvi troškovi, kako ističe, ne opterećuju samo preduzeće, već i sve poreske obveznike.
Dodaje i da su na poslovanje uticali i pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kao i obustave saobraćaja tokom velikih protesta, što je, kako kaže, dodatno narušilo imidž preduzeća i demotivisalo građane da koriste železnicu.
Zbog toga, navodi sagovornik, građani danas izbegavaju železnicu iz dva razloga – bezbednosnih, ali i iz principa.
Direktor Klastera železnica jugoistočne Evrope Dragoljub Rajić kaže za Danas da je produbljivanje gubitka kompanije Srbijavoz na čak 1,8 milijardi dinara posledica velikih ulaganja, ali i loše postavljenog sistema razvoja železnice, skupog održavanja infrastrukture, političkih odluka i ozbiljnog pada poverenja građana u bezbednost železničkog saobraćaja.
„Pre svega, Srbijavoz je trenutno u situaciji da nema dovoljno izgrađene pruge širom Srbije i sada se ta infrastruktura gradi. On ne može da napravi neki veliki finansijski rezultat zato što su trenutno ulaganja jako velika. Kompanija se zadužuje, diže kredite da bi nabavila nove garniture i da bi uložila u neka osnovna sredstva za rad. Čitav niz troškova je potreban jer je u toku jedna transformacija koju trenutno podržavaju i evropske banke“, ukazuje Rajić.
Međutim, kako upozorava, paralelno sa investicijama događaji u poslednjih godinu i po dana dodatno urušavaju poslovanje kompanije, jer putnici zbog pitanja bezbednosti izbegavaju železnicu.
„Sve ovo što se dešava je jako negativno. Ne samo pad nadstrešnice u Novom Sadu, već i iskakanje vozova kod Subotice, i to dva voza u nekoliko dana. To se jako negativno odražava na samo poslovanje kompanije“, navodi naš sagovornik.
To građanima, kako ističe, daje signal da železnica nije pouzdana sa aspekta bezbednosti.
Rajić podseća da je i bivši direktor Infrastrukture železnice Srbije Vladimir Maksimović nekoliko meseci nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu izašao sa izveštajem u kojem su na 150 strana naveli nedostatke na pruzi, infrastrukturne nedostatke, koje su označili kao opasne po bezbednost saobraćaja.
„Dosta ljudi to čita, gleda, prati. Zbog toga imate situaciju da je jako teško da vratite poverenje ljudi u železnicu“, ističe Rajić.
Prema njegovim rečima, postoji i drugi tip građana koji izbegava železnicu, ali iz „principa“, zbog, kako kaže, obustava vozova tokom protesta koje su, smatra, verovatno politički motivisane.
Kompletan tekst o ovoj temi pročitajte na portalu lista Danas.
Izvor: Danas


EXPO 2027 Beograd pokrenuo je sajt „Mitovi i činjenice“ sa odgovorima na najčešće nedoumice o međunarodnoj izložbi


Rekordno nizak vodostaj Dunava već ugrožava snabdevanje Srbije naftnim derivatima i ugljem i proizvodnju struje u hidroelektrani „Đerdap 1“, a tek predstoji novi toplotni talas. Da li je ugrožena energetska stabilnot zemlje?


Umesto da se gradi u okviru zakona, zakoni se prilagođavaju potrebama „Beograda na vodi”


Na Ekspo, Savamalu, hotel „Jugoslaviju“, gasovod i sve druge poslove, „Milenijum tim“ je pridodao i lokalni fudbalski klub Dubočicu iz Leskovca. Kupovina kluba neodoljivo seća na manevar ruskih oligarha koji vole da ulože i u loptu


Koliko ljudi u Srbiji zaista pripada srednjoj klasi, ko čini najbogatiji sloj, a ko živi na ivici siromaštva? Analiza profesora Vladimira Stojiljkovića za Demostat pokazuje da društvena piramida Srbije više liči na romb – sa uskim vrhom bogatih, širokim radnim slojem i velikim brojem građana koji se bore za ekonomsku sigurnost
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve