

Ekonomija
SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani
Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci




Tektonske promene doživela je trgovina na malo u Srbiji. Otkud Davor Macura u poslu sa marketima? I da li će više igrača na tržištu značiti - niže cene u radnjama?
„Mi ćemo to da vraćamo u srpske ruke. Ide prvo uljara.“
Ovim rečima je Aleksandar Vučić u januaru 2026. godine najavio da će zrenjaninski Dijamant od hrvatske firme preuzeti MK Grupa. Da je bio ozbiljan pokazuje i kupovina Idea marketa biznismena bliskog režimu Davora Macure.
Izvori „Vremena“ govore da naprednjačka država ne planira da se zaustavi na ovom pazaru, već će nastaviti da sprovodi svoju nameru da „vraća“ prehrambenu industriju u ruke svoje ili njoj bliskih biznismenismena .
U samo nekoliko dana, pored Idea marketa, DIS je otišao vlasnicima Amana, a najavljen je pompezno i dolazak dva nova lanca prodavnica kao radnji sa niskim cenama. To su ruski Fiks prajs i italijanski Eurospin. Zdravom logikom tržišta, konkurencija bi trebalo da se poveća – a cene na rafovima padnu.
„Ne očekujem značajnu korekcija cena naniže, jer mislim da za to nema prostora“, kaže za „Vreme“ Dragovan Milićević, doktor ekonomskih nauka i bivši državni sekretar u Ministarstvu za trgovinu. „Njihove (Amanove i DIS-ove) marže su najniže u grupaciji. Ne zbog njihovih niskih cena, nego zbog pregovaračke moći. Ta integracija dva sistema sa relativno malom realizacijom u odnosu na druge neće usloviti bilo kakve promene na tržištu od značaja za funkcionisanje sistema maloprodaje.“
I ekonomista Saša Đogović za „Vreme“ govori da ovde tržište neće odigrati svoju prirodnu ulogu iz razloga što je „dirigovano političkom strategijom da država uđe u rat sa marketima i zauzme i ovo polje“.
„Ne verujem da će potrošač od toga imati neke koristi. Država će kroz Ideu sada definitivno pokušavati da diktira uslove na domaćem tržištu maloprodaje u trgovini“, smatra Đogović. „Strategija potiskivanja stranog kapitala ne mora da bude loša stvar, ako to znači da će se poboljšati kvalitet, ili uz isti kvalitet sputiti cene i tako podstaći konkurencija. Nisam optimista da će se ovo i dogoditi.“
Đogović strahuje da će doći do smanjenja obima asortimana, a pitanje je šta će biti sa kvalitetom.
„Ljudi moraju da razumeju da će Ideu sada voditi praktično država, a to ima svoje posledice. Ovde je prevashodni interes države da dođe u posed lanaca i parira Maksiju“, kaže on. „Do sada su od tog njihovog rata sa Maksijem najviše na šteti bili građani, jer će verovatno morati da plate od državnog novca spor koji je zbog Vučićevih marži pokrenut pred međunarodnim sudom u Vašingtonu.“
Davor Macura i njegova Alta grupa „na bum“ je ušla i na tržište banaka, jer se on inicijalno bavio menjačkim poslovima. Zato mnoge ne čudi što se odjednom zainteresovao za još jedan biznis sa kojim se prvi put susreće, a to su prodavnice.
Ipak, celokupna konstrukcija je tekla prilično čudno, a čak su državne „Novosti“ objavile samo nekoliko dana pred kupovinu da će Macura Ideu deliti sa MK grupom Aleksandra Kostića u razmeri 60 prema 40. Tekst je ipak povučen sa sajta, a mediji su tek posredno saznali da će Macura sam morati da iskešira 40 miliona evra. Vest se, što je veoma nesvakidašnje, tajila, pa je stigla iz Severne Makedonije. Jer Macura i tamo ima biznis, pa je morao ovu kupovinu da prijavi toj državi.
Odlazak hrvatske Fortanove je takođe bio medijski pripreman mesecima, a državni tabloidi, među kojima je prednjačio Srpski telegraf, imali su na desetine naslovnih strana o tome kako „nas kradu u hrvatskim radnjama“.
„Svakako profitni interes nije ono što je motivisalo Alta grupu (Davora Macure) da ulazi u transakciju sa Ideom“, kaže ekonomista Dragovan Milićević. „Jer, dugovi Idee su daleko viši od ukupne imovine.“
I zaista, „Nedeljnik“ je objavio da je Macura Ideu kupio za 40 miliona evra, a da su dugovi firme premašili 100 miliona. Ova industrija je poznata po tome što traži ogromna ulaganja i sa sobom nosi velike rizike. Primera radi, profitna stopa je značajno niža nego u nekim drugim industrijskim granama. Zato po pravilu u ovaj biznis ne ulazi niko ko nema pozamašan kapital.
„I deo uljara, deo šećerana i deo svega drugog vraćaćemo u srpske ruke“, pojasnio je Vučić svoju nameru da protera strani biznis iz zemlje, a izvori „Vremena“ govore da država ozbiljno razmišlja da Macuru ubaci u još jedan posao sa prehrambenom industrijom u Srbiji. Pitanje je da li će i ovoga puta pristati da zagazi u posve nepoznato.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci


Dolazak novih maloprodajnih lanaca mogao bi da pojača konkurenciju u Srbiji, pošto Fix Price planira prve prodavnice već ove godine, dok se Eurospin očekuje kasnije


Kompanija Milenijum tim, poznata po bliskim vezama sa vlašću, i prošle godine je uvećala svoj profit, pa je 2025. godinu završila sa skoro 22 miliona evra neto dobiti, piše Nova ekonomija


Domaći ugalj mora da se meša sa uvezenim da ne bi došlo do nove havarije u termoelektranama. To je Srbija za četiri godine platila milijardu evra. Zašto i odakle Srbija uvozi najviše uglja


Šest namirnica izvezenih iz Srbije na tržište Evropske unije označeno je nebezbednim u prvom kvartalu 2026. godine. Poslednje u nizu su maline koje sadrže teški metal kadijum
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve