Redovi ispred Somborskog i Jugoslovenskog dramskog, ali i ostalih pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici
Društvenim mrežama se ovih dana dele postovi iz Sombora o dugačkom redu ispred tamošnjeg Narodnog pozorišta, a zbog predstave Semper idemi to za izvođenje u maju!
Predstava nije nova, premijeru je imala novembra 2019, dakle motiv Somboraca da stoje i čekaju za kartu nije potreba da se vidi najnovija predstava Narodnog pozorišta. Takođe, Semper idem traje šest sati, znači da nikako ne može da bude prvi deo večernjeg izlaska jer su kad se predstava završi, sve pristojne kafane zatvorene. Pa ipak, Somborci stoje u redu da bi je videli.
„Semper idem“
Semper idem je po istoimenom romanu Đorđa Lebovića režirao Gorčin Stojanović. Predstava je osvojila čak četiri nagrade na 65. Sterijinom pozorju uključujući i onu za najbolju predstavu, a na 70. Festivalu vojvođanskih pozorišta dobila je Specijalnu nagradu za zajedničku igru ansambla.
Somborsko pozorište je opisuje kao istoriografiju detinjstva Đorđa Lebovića u kojem autor priča o svom odrastanju u Kraljevini Jugoslaviji, neposredno pre početka Drugog svetskog rata. Detinjim pogledom na život uspostavljena je distanca u odnosu na strahotu sudbine deteta koji je, nakon rata, ostao bez cele svoje porodice.
Foto: PromoIz predstave „Semper idem“
Povodom velikog interesovanja i postova o redu za karte koja se proširila mrežama, oglasilo se Narodno pozorište u Somboru, zahvaljujući se publici na strpljenju, uz informaciju da su karte za majsko izvođenje rasprodate.
„Sve ulaznice puštene na biletarnici i onlajn su rasprodate u rekordnom roku. Javljate nam se da ste uspeli da ih kupite i onlajn i u Laguna knjižarama van Sombora, ali i na biletarnici. Neki od vas nisu uspeli, žao nam je zbog toga, ali planiramo da igramo ovu predstavu još dugo, tako da ne brinite“, navodi se u saopštenju.
Zahvalnost glumaca JDP-a
U beogradskim pozorištima je ista slika: čim se objavi mesečni raspored, napravi se red ispred pozorišta pa se karte za većinu predstava rasprodaju za nekoliko sati. Tako je godinama unazad. Ako ne stanete u red pre nego što se na primer otvori biletarnica Pozorišta na Terazijama, nećete uspeti da nabavite ulaznicu ni za jedan njihov mjuzikl. Ne treba računati ni na tapkaroše – njihovo radno vreme se završi za desetak minuta.
Foto: Promo/Jovo MarjanovićMilan Marić u „Ričardu Drugom“
Ispred biletarnice Jugoslovenskog dramskog pozorišta takođe je bio red ovog meseca čim je objavljen repertoar. Glumci, koji su bili na probi prekinuli su rad, kupili čokoladne bananice, i podelili ih ljudima u redu.
„Da im se zahvalimo što stoje u redu“, rekao je na TV Blic Milan Marić zbog čijeg Edipa i Ričarda Drugog se obavezno stoji u redu.
Somborsko i Jugoslovensko dramsko, ali i sva ostala pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nikako nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici.
Podaci Zavoda za statistiku
Uostalom, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u sezoni 2024/25 pozorišne predstave u Srbiji gledalo je 1.151.424 ljudi. To nije malo.
Prema istom tom izvoru, u ovoj deceniji samo je sezona 2020/2021 zbog pandemije korona virusa imala malo gledalaca, oko 450.000. Čim je opasnost prošla, opet je sve bilo po starom.
U Srbiji ima 37 profesionalnih pozorišta, 47 amaterskih, i 12 dečjih.
U pozorišnoj sezoni 2024/25, u pozorištima Srbije izvedeno je 5540 predstava.
Ne zna se tačan broj premijera u toj sezoni – Republički zavod za statistiku navodi samo da ih je bio značajan broj. U 2023. godini bilo je 255 premijera u Srbiji, godine pre te bilo ih je 240, dok je 2021. bilo ko 180 premijera.
Svi znamo da ih je u prošloj sezoni najverovatnije bilo duplo manje nego prethodnih, zato što Ministarstvo kulture još uvek nije objavilo rezultate konkursa za pozorišne delatnosti za prošlu godinu, a ove godine ga nije ni raspisao, i zato što ih Grad Beograd prethodne dve godine nije ni raspisivao.
Očigledno je da država ima svoje potrebe, a dobrobit publike i pozorišta nije među njima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.