U Titelu je nekad radilo i porodilište, a danas se žitelji ove opštine žale da nema ni stalnog pedijatra pa decu vode u Novi Sad ili Zrenjanin na preglede ili vakcinaciju.
Nije Titel jedini – Srbija kuburi sa pedijatrima čak i u većim mestima, a pogotovo u manjim. Procenjuje se da radi svega oko 1.500 pedijatara, a trebalo bi petstotinak više.
“Nije stvar samo u broju već i u raspoređenosti, ali i u tome što problem nije od juče i nezavisan je od političke elite. Problem je počeo da se pojavljuje pre 15 ili 20 godina”, kaže za “Vreme” Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije. On govori o “savršenoj oluji”.
Naime, pre petnaestak godina je još bilo dovoljno pedijatara, ali su mnogi bili pred penzijom. Mnogi lekari odlaze, a od 2004. do 2014. nije bilo specijalizacija što je ostavilo ogromnu rupu.
Konstantinidis kaže da i veliki gradovi imaju problem zbog toga što mnogi pedijatri odlaze u privatnu službu.
“Država bi mogla da stimuliše pedijatre kroz povećanje plata”, kaže on. “Razmišljao bih o bonusu za rad u kritičnim regionima, na primer, na jugu i istoku Srbije, u ruralnim sredinama, u takozvanim ‘medicinskim pustinjama’. Trebalo bi definisati i godišnju kvotu specijalizacija.”
Kako dodaje, iako Srbija ima mnogo manje dece nego nekada, posao pedijatra je napredovao, postao složeniji, uključuje više pregleda što nudi bolju medicinsku zaštitu. No, onda teško ide sa ovim ljudskim resursima i lošom organizacijom.
foto: milica vučković / fonet…
Mitinzi SNS
Vučić i 40 televizija
Ucene i kvote po javnim preduzećima, autobusi, lanč-paketi i penzionerska ekskurzija… Skupovi Srpske napredne stranke u beogradskoj Areni (21. marta) i u Vranju (24. marta) izgledali su kao i dosad.
Mladi reporteri N1 umešali su se među ljude kojima je za miting u Beogradu plaćana dnevnica, i ovi su im fino objasnili da visina “honorara” zavisi od toga iz “koje ruke” se prima – to jest, koliko se naprednjaka iz nižih ešalona prethodno ugradilo u iznos.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je dočekan kao zvezda, uz navijačko skandiranje. Najavio je pobedu na izborima koji će biti održani u deset malih sredina u nedelju (29. marta). Inače je pričao ono što priča oko četiristo puta godišnje na televiziji.
Stranački miting uživo je prenosilo četrdesetak televizija, uključujući Pink i Prvu, te niz instant-kanala koje građani finansiraju kroz Telekom, poput Informera, Tanjuga, K1, Blica, Kurira, Njuzmaksa.
“To je skup na kojem su kršeni Ustav, Zakon o sprečavanju korupcije i prva prioritetna preporuka ODHIR-a”, kaže za “Vreme” Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja. “Sve to su prenosili mediji-saučesnici ilustrujući ključnu temu naše medijske scene, a to je koncentracija. Svojevremeno je i sam predsednik rekao da se mnogi mediji finansiraju iz istog ćupa!”
Policija, čiji su udarnici poput Marka Krička u civilu stajali pred binom, “procenila” je da je u hali bilo 32.000 ljudi, a ispred 38.000. No, u prenosu se lepo videlo da je u Areni bilo mnogo praznih redova, a ispred dvorane je, po brojanju Arhiva javnih skupova, bilo jedva osam hiljada ljudi.
Poenta skupova u Beogradu i Vranju nije da se obodri sopstveno biračko telo, a pogotovo nije ni u tome da se predstavljaju “programi i planovi” ili obeleži godišnjica početka bombardovanja SRJ, piše na portalu “Vremena” Nemanja Rujević. “Poenta je da se pokaže da nema malih utakmica. Kad predsednik Vučić sve tako ozbiljno shvata, kad se mora na miting u Beograd jer su izbori u Sevojnu i Bajinoj Bašti, onda i partija i članstvo po dubini imaju prigrliti borbu kao da im je poslednja.”
Represija
Hapšenja, prebijanja, otimačina
Dok ovaj broj “Vremena” ide u štampu, i dalje se ne zna za šta se tačno terete Hamza Z. i Nikola M. koji su u nedelju uhapšeni u Novom Pazaru. To ne znaju ni advokati dvojice studenata koji tvrde da im je onemogućeno da brane klijente.
Oni su osumnjičeni za pripremu dela protiv ustavnog poretka – široka formulacija i ranije korišćena kako bi kritičari vlasti i studenti bili hapšeni. RTS je, pozivajući se na neimenovane izvore, preneo da se radi o “pretnjama upućenim” predsedniku Vučiću, navodno preko društvenih mreža – što bi sugerisalo da je Vučić i zvanično izjednačen sa Ustavom i državom.
Hapšenje je izazvalo više protesta u Novom Pazaru i skupova podrške u drugim gradovima. Studenti DUNP su u saopštenju izrazili zabrinutost za kolege iz drugih gradova navodeći da je “u velikom broju slučajeva Novi Pazar bio samo probni teren za sprovođenje novih represija”.
Represija nad pobunjenom omladinom se pojačava svakim danom. Tokom vikenda su nepoznati mladići u centru Valjeva tukli gimnazijalce izvikujući parole podrške Vučiću. Prema izjavama povređenih, policija nije htela da radi svoj posao.
U selu Banja kod Aranđelovca izbušene su gume na automobilu kojim su studenti pre izbora išli od vrata do vrata građana. Nešto ranije je privedeno četvoro studenata, a pre nego što su pušteni policija im je oduzela oko dva miliona dinara iz donacija građana.
Telekom
Hakeri, pa šta
Državni Telekom se lakonski odnosi prema krađi podataka iz svoje baze iako su stotine hiljada korisnika pogođene. Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti tražiće od ove državne firme preciznije podatke.
Za sada se zna da su hakeri ukrali podatke sa oko 600.000 intervencija tehničara kod korisnika satelitske televizije. Tu se mogu videti lični podaci uključujući JMBG, adresu, broj telefona, više stotina hiljada ljudi.
Do toga se došlo pošto je hakovan nalog jednog tehničara, tvrdi direktor Telekoma Vladimir Lučić. “Nama ni u jednom trenutku nije bio ugrožen sistem, niti oni najsenzitivniji podaci bilo kog korisnika, o bilo kojoj finansijskoj transakciji, platnoj kartici”, rekao je on.
Tvrdi da je haker “lociran” u inostranstvu “istočno od nas” i da je ucenjivao Telekom tražeći isplatu tri bitkoina (oko 180.000 evra). Uopšte, Lučić se trudio da ostavi utisak kako napad nije tako strašan.
Na meti hakera su u poslednje vreme bili i Agencija za privredne registre, Pravosudni informacioni sistem, Elektroprivreda, katastar, Er Srbija… nijedan slučaj nije imao epilog.
Priroda
Šuma raste
Stanje srpskih šuma je zadovoljavajuće, a pošumljenost raste, rekao je Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu. Povodom Svetskog dana šuma (21. mart), on je kao najveći problem istakao neravnomernu pošumljenost – Vojvodina je, recimo, među najslabije pošumljenim predelima Evrope sa svega 7-8 odsto teritorije pod stablima.
Preliminarni rezultati nove inventure šuma koja je u toku pokazuju da je današnja šumovitost Srbije uvećana za oko pet odsto u poslednje dve decenije i sada šume čine skoro 40 odsto teritorije zemlje.
“To u značajnoj meri utiče pozitivno na kvalitet životne sredine i doprinosi održivom razvoju naše zemlje. To je rezultat delom aktivnosti struke, nauke i države u pravcu povećanja površina pod šumom, a delom negativnih populacionih trendova u ruralnim područjima”, naveo je Stajić za FoNet.
Dodao je da neki ekološki krugovi, nevladine organizacije i grupe građana u javnosti zastupaju mišljenje da je svaka seča šume pogrešna i da su šume bolje i zdravije kad se čovek uopšte ne petlja. To, ocenjuje Stajić, “nema utemeljenje u šumarskoj struci i nauci, i u velikoj meri doprinosi stvaranju konfuzije mišljenja kod pojedinaca i grupa koji su istinski zabrinuti za životnu sredinu i javno zdravlje nacije”.
In memoriam
Čak Noris (1940–1926)
foto: ap photo…
To ne bi trebalo da je moguće, ali se izgleda ipak desilo – umro je američki glumac Čak Noris, čovek kojem je u vicevima i mimovima pripisivano da može sve i da njemu niko ne može ništa.
Čak Noris može da zalupi rotirajuća vrata. Čak Noris ne spava – on čeka. Čak Noris je jednom udario konja aperkatom – tako su nastale žirafe. Čak Noris ne nosi sat – on odlučuje koliko je sati.
Sve je to bilo od milošte prema jednom od najomiljenijih tipova američke filmske industrije.
Karlos Rej Noris, kako se zapravo zove, nadimak Čak dobio je dok je u Južnoj Koreji služio pri avijaciji kao vojni policajac. Tamo je počeo da se bavi borilačkim veštinama i postao majstor i šampion u karateu, džudou, džiju-džicu, tekvondou i još koječemu.
U legendarnoj sceni filma Na zmajevom putu Noris se, u retkoj ulozi negativca, borio sa Brusom Lijem u rimskom Koloseumu.
Američka publika ga je upoznala kao akcionog heroja filmova na granici treša, čoveka koji u svakoj ulozi sve pobeđuje, ali ne igra na vic i humor, kao Džeki Čen, recimo. Do početka serije Voker, teksaški rendžer koju je CBS emitovao od 1993. do 2001, Noris je već bio miljenik publike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Kroz aktivnu diplomatiju, otvoren dijalog i odgovornu politiku, nastavljamo da gradimo mostove saradnje i unapređujemo položaj naše zemlje na međunarodnoj sceni”, poručuje Đurić samozadovoljno iz Ministarstva inostranih poslova. O kojim uspesima je reč? Blokada evropskog puta? Rusija koja namerno pritiska Srbiju oko Nisa? Ulizivanje Trampu bez rezultata? Kalkulisana podrška kineskog lidera sa tajanstvenim osmehom Mona Lize? Svađe u regionu?
Ako ste mala zemlja i ako se sad najednom, posle Rusa, režim dvoumi oko dogovora sa Francuzima i najavljuje ponude od Kineza, nije zgoreg pogledati šta se sve krije u kineskom nuklearnom programu
U Šapcu će, kaže predsednik Srbije, 250 ljudi raditi u proizvodnji robota. Ako ne u Šapcu, onda u Beogradu, jer tu već postoji idealno mesto za novu proizvodnju: plac između fabrike čipova “Mubadala” i fabrike letećih automobila “Željko Mitrović” još uvek je prazan
Razorena je zajednica koja počiva na zakonima i bačena grabljivcima. Zbog toga ljudi pokušavaju da pronađu minimum zajedničke supstancije, najmanji zajednički sadržalac koji bi ih uverio da nisu sami. Otud redovi pred čudotvornom tkaninom
“Ja sam na protestima od kada sam u Beogradu. Bio sam i 1968, kada smo iz Novog Beograda išli prema gradu. Ti studenti su tad bili kao ja, bili smo ista generacija manje-više. Posle sam 1996. i 1997, od 88 dana, samo dva dana izostao. Pa onda u Kolarčevoj, kordon protiv kordona, sada sam stalno sa ovim studentima...”
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!