img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nova ekonomija: Kreditni rejting Hrvatske „A“, Srbije samo „BBB“

16. mart 2026, 16:20 I.M.
Srpska i hrvatska zastava Foto: Ilustracija napravljen uz pomoć AI
Hrvatska dobila „A“ kreditni rejting, Srbija daleko iza komšija
Copied

Dok je Hrvatska prošle nedelje dobila još jedno poboljšanje kreditnog rejtinga i sada se nalazi na nivou „A“, Srbija i dalje ima investicioni rejting samo kod jedne od tri velike agencije. Analitičari upozoravaju da to može značiti skuplje zaduživanje i manji pristup zapadnim finansijskim tržištima

Standard & Poor’s (S&P) je pozitivno iznenadio prošle nedelje i podigao kreditni rejting Hrvatske za jedan stepen na „A“, a izgledi su vraćeni na stabilne. Ovo produžava niz poboljšanja, stavlja rejting na još jedan rekordno visok nivo i otvara razliku od jednog stepena u poređenju sa Fičom i Mudisom, saopštili su analitičari Erste grupe, prenosi Aleksandra Nenadović na portalu Nova ekonomija.

U Srbiji je slična situacija, ali sa malo više napetosti što se tiče razlika u rejtingu između agencija. S&P je dodelio Srbiji najniži investicioni rejting (BBB-) 2024. godine, ali se od tada ne oglašava, dok je Fič zadržao rejting, a Mudis umanjio potencijal izgleda sa zadržanim rejtingom. Hrvatska je i članica Evropske unije, a investicioni rejting od sve tri agencije joj omogućava da se zadužuje povoljnije u inostranstvu. Srbija pokušava dugo da postigne isto, ali sa investicionim rejtingom od samo jedne agencije, jasnim odustajanjem od EU puta, nerešenim pitanja Kosova i podrškom Rusiji, biće joj skuplje, a potencijlano i teže kreditiranje na Zapadu.

Obrazloženje agencije naglašava solidne i otporne ekonomske izglede za Hrvatsku (prosečan rast 2,7 odsto u periodu 2026-29), dok se integracija i reforme vezane za Mehanizam za oporavak i otpornost i predstojeće članstvo u OECD-u smatraju pozitivnim aspektima rejtinga, naglašavaju bankari.

Uprkos rastućim pritiscima na bilans tekućeg računa, spoljna pozicija se vidi kao pokretač podrške usred povoljne kombinacije finansiranja i neutralne pozicije neto spoljnog duga, kažu iz Erste grupe.

„Sa negativne strane, S&P očekuje ekspanzivniju fiskalnu politiku (prosečan budžetski deficit od 2,7 odsto BDP-a u periodu 2026-29), zbog većih socijalnih rashoda i izdataka za plate, zajedno sa rastućim vojnim budžetom. Negativno odstupanje od fiskalne putanje, zajedno sa globalnim faktorima rizika koji ometaju izglede BDP-a, očekivano se vide kao ključni rizici u budućnosti“, navode iz Erste grupe.

U tom smislu, kako objašnjavaju iz ove grupacije bili su konzervativniji u pogledu putanje rejtinga, očekujući da još uvek neće biti promena u 2026. godini, uglavnom zbog izazovnijih fiskalnih i izgleda tekućeg računa, zajedno sa nedavnim globalnim geopolitičkim previranjima koja doprinose profilu rizika.

Kako eknomisti napominju, za 2026. godinu ostaje da će Fič i Mudis sačekati sa pomeranjima izgleda, tj. da će sačekati da vide da li članstvo u OECD-u i pomenuti reformski napori signaliziraju potencijal za rast u budućnosti.

Analitičari Erste grupe su pred ovu odluku koja je trebala da usledi i za Hrvatsku i za Srbiju, naglasili da je za zvanični Beograd moguća čak i negativna odluka, odnosno da se investicioni rejting umanji. Agencija nije odgovorila u poslednjih nedelju dana na pitanja naše redakcije zašto se nisu oglašavali o Srbiji više od godinu dana.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Srbija Hrvatska Kreditni rejting
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure