img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predsedničke aktivnosti

Da li je Vučić neznalica ili lažov kada pobunjene srpske studente poredi sa Crvenim Kmerima

14. mart 2026, 10:41 A.I.
Aleksandar Vučić sa raširenim rukama u Aranđelovcu Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predvodi kampanju za lokalne izbore u Aranđelovcu
Copied

Aleksandar Vučić je prevazišao sopstvene opsenarske laži kada je srpske studente, koji se bore za vladavinu prava i uporište imaju u gradovima, uporedio sa Crvenim Kmerima koji su hteli da razore urbane sredine i stanovništvo i uspostave seljačku državu. Ili je prosto neznalica koja je sve pobrkala. Poređenje je toliko glupo da se valja podsetiti na neke činjenice  

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je studente koji se ne slažu sa njegovom politikom bezakonja uporedio sa Crvenim Kmerima – jednom od najkrvavijih i najbrutalnijih političkih organizacija u modernoj istoriji. Ovo poređenje ne samo što je prevazišlo njegove prethodne zlobne i lažne optužbe na račun studenata, već je i toliko glupo da izaziva sumnju da je proizašlo iz neznanja.

Istorija Crvenih Kmera počinje u Parizu 1950-ih, gde su kambodžanski studenti, među Kojima su bili Pol Pot, Jeng Sari i Kije Sampan osnovali marksističko studentsko udruženje. Po povratku u domovinu, pridružili su se Komunističkoj partiji Kambodže koja je do 1953. bila kolonija Francuske. Po proglašenju nezavisnosti zemlja je bila pod vlašću princa Norodoma Sihanuka i njegove Narodne socijalističke zajednice. Tokom kambodžanske studentske pobune 1963. godine, Pol Pot i nekoliko njegovih saradnika su prešli u ilegalu i počeli da grade gerilsku organizaciju pod imenom „Crveni Kmeri“.

Foto: AP Photo
Pol Pot
Vijetnamski rat i puč

Od 1965. godine rat koji je besneo u Vijetnamu se prelio na Kambodžu. Pogranični incidenti su bivali sve češći, a Južni Vijetnam je progonio Kmere zbog raspuštanja manjina u provincijama Mekong. Kao odgovor, Kambodža je dozvolila Kini da uspostavi baze Vijetkonga blizu kambodžanske granice, koje su SAD bombardovale 1969. godine. U odsustvu Sihanuka, u martu 1970. godine dogodio se puč koji je predvodio maršal Lon Nol, gurnuvši zemlju u rat.

Foto: AP Photo
Bekstvo iz Pnom Pena pred naletima Crvenih kmeri, januar 1974.

Haos ratnih godina između 1970. i 1975. doveo je do masovne nestabilnosti. Crveni Kmeri predvođeni Polom Potom iskoristili su ovo stanje i svrgnuli vladu Lon Nola koju su podržavale Sjedinjene Američke Države. 17. aprila 1975. godine, Crveni Kmeri su zauzeli glavni grad Pnom Pen. Rođena je Narodna Republika Kampučija. Trajala je do 7. januara 1979. godine. Bila je to jedna od najkrvavijih diktatura u modernoj istoriji.

Ideologija i teror Crvenih Kmera

Plan Crvenih Kmera bio je da uspostave radikalni komunistički sistem. Želeli su da stvore primarno agrarno društvo. Hrleći ka tom cilju, podelili su stanovništvo na „stari“ i „novi“ narod: gradsko stanovništvo, „novi narod“, bio je klasni neprijatelj koji se kao bogatio na račun seoskog stanovništva. Stoga je trebalo evakuisati sve gradove, a ljude primorati na poljoprivredni rad.

Tako je više od dva miliona stanovnika Pnom Pena moralo da napusti grad u roku od nekoliko dana. Desetine hiljada Kambodžanaca je izgubilo život tokom ovih prisilnih marševa na selo.

Foto: © picture alliance / AP Images / Neal Ulevich
Crveni kmeri

Crveni Kmeri su ukinuli sve verske obrede, novac i privatnu imovinu. Zabranili su jezike i običaje manjinskih grupa. Kulturne i verske institucije, škole i preduzeća su uništeni. Budisti i hrišćani, sveštenstvo i monasi su progonjeni, kao i etničke manjine, uključujući Kineze, Vijetnamce, Tajlanđane, a posebno muslimanske Čame.

Nisu bili sigurni ni pripadnici vojske, policije i državni službenici koji su se plašili novih vladara. Ne samo da su eliminisani sledbenici svrgnutog Lon Nola, već su čak i članovi kmerskih kadrova postali žrtve čistki.

Crveni kmeri su masovno zlopotrebljavali decu kao vojnike. Otimali su je od poprodica, u logorima obučavali za borbu, terali da ubijaju od malih nogu.

Foto: AP
Kambodžanske izbeglice 1979.

Od skoro osam miliona stanovnika Kambodže, najmanje 1,7 miliona ljudi je ubijeno ili umrlo od gladi, prekomernog rada ili bolesti tokom četiri godine režima Crvenih Kmera.

Centar za mučenje i ispitivanje Tuol Sleng u blizini Pnom Pena postao je simbol ovog terora. Prema Memorijalnom centru Tuol Sleng, od približno 14.000 zatvorenika dovedenih u „Zatvor bezbednosti 21“ između 1975. i 1979. godine, samo sedam je preživelo.

Pad Crvenih Kmera

U decembru 1978. godine, vođe Crvenih Kmera su odlučile da izvrše invaziju na Vijetnam kako bi osvojili deltu Mekonga, koju su nekada naseljavali Kambodžani. Bila je to velika greška. Za vrlo kratko vreme, vijetnamske trupe su u kontranapadu zbrisale Crvene kmere i zauzele Pnom Pen. 7. januara 1979. godine, režim Crvenih Kmera je završen.

Foto: Foto: Richard Vogel/AP
„Polja smrti“ Pola Pota.

Vijetnam je u Kambodži postavio vladu koju su činili intelektualci u egzilu i bivši članovi Crvenih Kmera – uključujući i vođu Hun Sena. Vijetnamci se nisu povukli sve do 1989. godine. Do tada su stalno bili angažovani u borbama sa gerilskim grupama i Crvenim Kmerima, koje su, kao protivnike vlade koju su podržavali Vijetnamci, podržavale i Kina i SAD.

Da li bi, i ako, šta bi tu sa čime i ko sa kime moglo i mogao da se poredi, neka čitaoci zaključe sami.

Izvor: BPB

Tagovi:

Crveni kmeri Pol Pot Aleksandar Vučić Studenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Građani u redu ispred glasačkog mesta u OŠ Vasa Stajić u Novom Sadu

Izbori 2026.

25.oktobar 2026. R. V.

BLOG UŽIVO Ogromni redovi ispred biračkih mesta od ranog jutra

U Srbiji se 25. oktobra održavaju vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine. Biračka mesta biće otvorena od sedam do 20 časova

Lokalni izbori

Izbori 2026.

25.oktobar 2026. B. B.

Pravila glasanja: Važeći je svaki listić sa jasno izraženom izbornom voljom

Član 103. Zakona o izboru narodnih poslanika predviđa da je važeći svaki listić na kojem je jasno izražena izborna volja građanina, bez obzira na to da li je popunjen na uobičajen način

Vesti

24.oktobar 2026. I. M.

Srbija glasa: Vodič za vanredne parlamentarne izbore

Vanredni parlamentarni izbori održavaju se u nedelju, 25. oktobra. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a glasaće se na 8.392 biračka mesta. Izborna tišina traje do zatvaranja biračkih mesta u 20 časova

Teoretičar zavere

Vesti

24.oktobar 2026. R. V.

Uhapšen teoretičar zavere Dejan Lučić zbog tvrdnji o izbornom danu

Publicista Dejan Lučić uhapšen je zbog sumnje da je tvrdnjama o izbornom danu izazvao paniku i nerede, saopštilo je tužilaštvo

Vesti

24.oktobar 2026. DW

Kako glasovi postaju mandati i šta kad je lista ispod cenzusa

Može li lista sa 45 odsto glasova da dobije većinu u Skupštini? Može. Ključ je u cenzusu i raspodeli mandata. Evo kako to radi u Srbiji

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure