Kulturna politika
Kultura je u 2025. dokazala da može i iz kamena da izraste
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste
Foto: Arhiva
Iskustvo iz 2025. dozvoljava bojazan da u ovoj godini verovatno neće biti nekih uobičajenih festivala, a da je održavanje većine pod znakom pitanja
Nekoliko dana pre kraja 2025. godine, otkazan je deseti festival „Slika u pokretu“, jedna od najznačajnijih snimateljskih manifestacija u regionu.
U objašnjenju organizatora festivala Srpske asocijacije snimatelja, piše da festival za svoje jubilarno izdanje ove godine nije dobio podršku Ministarstva kulture, Pokrajinskog sekretarijata, a ni Grada Novog Sada u kojem se prethodnih godina održavao, i da zato neće biti održan.
Otkazivanje festivala, promene termina, programa i slične komplikacije bile su jedna od karakteristika prošlogodišnjeg kulturnog života u Srbiji.
U javnosti je najuočljiviji bio izostanak Bitefa i Festa – odlagani su i planirani u novim terminima, i očekivani do poslednjeg sekunda. Ali, ovdašnja vlast je smatrala da finansijski treba podržati neke druge, na primer nacionalne manifestacije, a da za ova dva svetski priznata festivala Srbija nema potrebe.
Nije bilo raspoloženja ni za Martovski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu koji je jedan od najstarijih filmskih festivala u Evropi.
Otkazan je Festival dugometražnog dokumentarnog filma „Sedam veličanstvenih“ u znak protesta zbog represivnih mera nad kulturom. Udruženje glumaca je otkazalo svoje čuvene Filmske susrete u Nišu zbog društvenih i političkih okolnosti. Horski festival „Slobodan Bursać“ u Zrenjaninu je odbio da bude deo programa Prestonica kulture koji vodi SNS.
Zbog, navodno, nemogućnosti organizacije nisu održani Beogradski rok festival, Subotički festival zanatskog piva, festival kratkih filmova Bašta fest, a Metal-underground Lazarus fest je otkazan pod pritiscima vlasti Lazarevca.
Nekoliko festivala je menjalo program kako bi izbegli izvođače koji bi sa bine pozivali publiku na protest protiv vlasti.

Prvi su bili Dani piva u Zrenjaninu, koji su se zahvalili Goblinima na učešću zato što ne žele „izvođače koji u ovom trenutku imaju političke konotacije“. Zatim je Zemun fest za svaki slučaj odustao od koncerata i ceo program sveo na prikazivanje filmova, Zaječarska gitarijada je nepodobne izvođače zamenila onim koji su blagonakloni prema vlasti zbog čega nije imala publiku, beogradski Bir fest takođe pa je ispao potpuni fijasko.
S takvim iskustvom, nemoguće je znati šta će u 2026. biti sa postojećim festivalima.
Jedan od mogućih odgovora je da će ih vlast zameniti nekim svojim festivalima, po svom ukusu, kao što je Niške filmske susrete zamenila Susretima na Tvrđavi koji je, zbog bukvalno praznog gledališta, prozvan – Festival praznih stolica.
Prazno je bilo i prvo izdanje Nacionalnog filmskog festivala i televizije na Zlatiboru gde su prikazivani filmovi uglavnom po kriterijumu ove vlasti, ali bez filmskih radnika koji su ga unisono bojkotovali.
Pouzdano se zna da 2026. godine neće biti festivala Egzit u Novom Sadu niti bilo gde u Srbiji jer mu je uskraćeno državno sufinansiranje.

Nije izvesno da li će moći da se održi Sterijino pozorje, najveći pozorišni festival u državi, zato što država neće da podržava one koji podržavaju studente, kao što je Pozorje. Isto važi i za Nišvil, najvažniji džez festival u Srbiji.
Nema razloga da se ne održi Guča, tradicionalni sabor trubača, LoveFest u Vrnjačkoj banji i slični koji su tu pre svega zbog turizma.
Bitef i Fest očekuju da će biti održani, barem je tako nagovestila Jelena Medaković, sekretarka kulture Grada polovinom novembra. Martovski festival takođe, čak priželjkuje da bude održan sa programom za dve godine.
Godina 2026. će početi novim festivalom: od 30. januara do 6. februara u MTS dvorani biti održan prvi Beogradski filmski festival.
Inicirala ga je grupa zaljubljenika u film na čelu sa distributerskom kućom MegaCom film, s namerom da Beograđanima pokažu mejnstrim naslove.
Naglašavaju da ovaj festival nema nikakve veze sa Festom, niti je nastao zato što je Fest otkazan pa su distributeri ostali bez festivala na kome mogu da pokažu svoje filmove. Naglašavaju i da je ovo privatni festival, i da ga prave bez ikakve pomoći gradske vlasti.
Biće održan i Beogradski festival igre, i to od 13. marta do 8. aprila. Već je najavljen program: više od 30 koreografskih postavki iz 14 zemalja što potvrđuje njegov rang jednog od najznačajnijih festivala umetničke igre u svetu.
Arsenal Fest u Kragujevcu je već objavio ranu prodaju ulaznica i datum održavanja ovog muzičkog festivala od 25. do 27. juna.
I, to bi za sad bilo sve.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste
Zvaničan razlog za otkaz dvoje konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je nedostatak novca, a nezvanični bi mogao da bude potpis za smenu v.d. direktora Gorana Vasića. „Nije mi krivo“, kaže jedan od otpuštenih Tihomir Dičić,

Molina Udovički Fotez je potvrdila da zbog odlaska u penziju neće više biti umetnička direktorka Drame Narodnog pozorišta. Ko će je zameniti?

Izbor najvažnijih tekstova velikih svetskih pisaca objavljen je u „Knjizi o Danilu Kišu“ povodom njegovog 90. rođendana

Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve