img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

30. decembar 2025, 08:19 Dijana Roščić (DW)
foto: ap photo
SVE DUBLJI JAZ IZMEĐU EVROPSKE UNIJE I SAD: Ursula fon der Lajen i Donald Tramp
Copied

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Za Brisel se završava godina velikih promena u odnosima s Vašingtonom: ARD novu bezbednosnu doktrinu SAD vidi kao najveći šok. Analitičari Atlantskog saveta pak novi Zakon o vojnom budžetu smatraju njenim kontrapunktom.

Donald Tramp nije ni godinu dana na funkciji predsednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao večnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocenjuje dopisnica iz Brisela nemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit, a prenosi Dojče vele.

Reč je o novoj nacionalnoj bezbednosnoj strategiji SAD – doktrini po kojoj Kina više nije sistemski, već samo ekonomski rival SAD. Rusija se prihvata kao velika sila s obećavajućim tržištem, naročito u oblasti sirovina. A ako dođe do sukoba s predsednikom Vladimirom Putinom, Tramp nudi sebe kao posrednika.

Pogubna slika Evropske unije

Ta nova doktrina SAD pravi krajnji raskid s Evropljanima. Zemlja koja je nekada bila zaštitnik kontinenta – sada postaje njen neprijatelj, ocenjuje nemačka novinarka.

Pasusi Strategije posvećeni Evropskoj uniji zvuče joj kao optužnica. U njima se ocrtava slika potpuno urušene Unije, na ivici civilizacijskog sloma, razjedinjene masovnom migracijom i niskim natalitetom. Govori se o potiskivanju opozicije i cenzuri – pritom se misli na desničarske i ekstremno desničarske partije u EU koje treba ojačati.

Ursula fon der Lajen: U EU svako može da bira „koga hoće“

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je deset dana nakon što je američka strategija dospela u javnost. „Niko od nas ne treba da bude šokiran rečima koje drugi izgovaraju o nama“, poručila je ona analizirajući pasus po pasus, i odbacujući tvrdnje iz Vašingtona.

Evropska unija zadržava slobodu da sama donosi svoje zakone – čime ističe odbijanje američkog pritiska da se tehnološkim gigantima iz SAD omogući nesmetano delovanje, bez ograničenja u Evropi, poručila je Fon der Lajen.

U Evropi, nastavila je šefica Komisije, svako može da bira „koga hoće“, bez spoljnog pritiska ili manipulacije. Fon der Lajen je jasno stavila do znanja šta je po njenom mišljenju u igri: „Sloboda da živimo kako mi želimo.“

Novi partneri

„Mreža ekstremno desnih i konzervativnih partija u Evropi s MAGA pokretom učvrstila se u poslednje četiri godine“, prenosi ARD-ov studio iz Brisela objašnjenje nemačko-američke politikološkinje Katrin Kliver Ešbruk.

Ona podseća da se potpredsednik SAD Džej Di Vens se na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji nije sastao s nemačkim kancelarom, već sa Alis Vajdel, predsednicom Alternative za Nemačku (AfD). Takođe, novac fondacije Heritage odlazi britanskom desničarskom političaru Najdželu Faražu.

„To sada moramo očekivati u kontekstu Nacionalne bezbednosne strategije za Evropu“, zaključuje Kliver Ešbruk. Desničarske partije u Evropi dobijaju podršku – u Mađarskoj, gde su već na vlasti, i u zemljama poput Nemačke, gde su u opoziciji.

Uz direktnu podršku partijama ide i umrežavanje preko medija, pa i u Nemačkoj. Pre izbora za Bundestag, Ilon Mask je hvalio AfD, i to ne samo na svojoj platformi Iks, već je i dnevni list „Velt“, koji pripada Springer-grupi, kao gostujući tekst objavio Maskov poziv da se glasa za AfD. Šef Springera, Matijas Depfer, lično se uključio nakon objave Trampove nove bezbednosne strategije: „Evropa treba da sluša Trampa“, napisao je u uvodniku „Velta“.

EU – projekat protiv SAD?

Da američki predsednik duboko prezire Evropsku uniju, jasno je rekao prošlog leta na samitu NATO u Hagu. Na konferenciji za novinare, Tramp je izjavio: „EU je osnovana da uništi trgovinu SAD.“

Tramp evropski trgovinski suficit doživljava kao ličnu uvredu: „Oni neće naše automobile!“ Odgovor su drastične carine, cilj je oslabiti EU.

Uz to, Tramp stalno unosi nesigurnost oko vojne lojalnosti u okviru NATO, ocenjuje dopisnica nemačkog ARD-a iz Brisela.

U Evropi ne sme biti manje od 76.000 američkih vojnika

Ta nesigurnost ostaje, ali je ublažava novi Zakon o vojnom budžetu, koji je Kongres doneo 17. decembra.

Kako pišu analitičari vašingtonskog trusta mozgova Atlantski savet, taj Zakon je u oštrom kontrastu s novom američkom Nacionalnom strategijom bezbednosti, jer „koči napore u Vašingtonu da se vojni resursi preusmere iz Evrope“.

Zakonom se zabranjuje korišćenje sredstava za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi ispod 76.000 vojnika duže od 45 dana, kao i povlačenje glavne vojne opreme ili odricanje od uloge SAD kao Vrhovnog komandanta za Evropu (SACEUR) – osim ako Pentagon ne dostavi detaljan izveštaj Kongresu kojim potvrđuje da su odluke donete u konsultaciji sa saveznicima i da su u skladu sa bezbednosnim interesima SAD.

Pentagon je saopštio da je u poslednje vreme u Evropi bilo raspoređeno oko 100.000 američkih vojnika, od čega je više od 65.000 stalno angažovano, dok je ostatak upućivan na rotacionoj osnovi.

Rusija protivnik – drastična promena finansiranja Ukrajine

Za razliku od nove doktrine, koja nastoji da obnovi „stratešku stabilnost“ sa Rusijom, ovaj zakon o vojnom budžetu „Moskvu jasno definiše kao protivnika“, navode stručnjaci Atlantskog saveta.

Za odbranu baltičkih država, Estonije, Letonije i Litvanije, predviđeno je 175 miliona dolara.

Kada je reč o vojnoj pomoći Ukrajini, za finansiranje kupovine američkog oružja, ona je drastično smanjena sa skoro 14 milijardi koje je Kongres odobrio 2024, na sada (samo) 400 miliona dolara. Administracija predsednika Trampa se preusmerila: američko oružje za Ukrajinu plaćaće evropske zemlje.

Kongres je i tu ugradio kontrolne mehanizme kako bi sprečio Trampovu administraciju da potkopa preostalu podršku Ukrajini, na primer, kako ne bi prekinula obaveštajnu podršku Kijevu, kao i da se oružje namenjeno Ukrajini ne bi preusmerilo u američke zalihe – kao što je to Pentagon učinio u junu.

Tramp podseća na to da je on vrhovni komandant

Predsednik Donald Tramp je izrazio podršku osnovnim ciljevima zakona na čak 3000 stranica, kojim se odobravaju vojni izdaci u rekordnom iznosu – 901 milijarda dolara. To je osam milijardi više nego što je Tramp tražio.

Potpisao ga je bez prisustva novinara. Međutim, u pisanoj izjavi na sajtu Bele kuće stoji da više odredbi Zakona izaziva ustavne nedoumice. Konkretno navodeći koje su to odredbe, on na primer kaže da one „zahtevaju da Kongres bude obavešten pre nego što predsednik naloži određene vojne ili diplomatske akcije, uključujući povlačenje trupa ispod minimalnog broja u pojedinim područjima“.

Tramp navodi da ta obaveštavanja unapred treba očekivati samo „ako to bude izvodljivo“, ističući svoju ulogu vrhovnog komandanta SAD.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

EU SAD Tramp
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mađarska

07.septembar 2026. Keno Fersek/DW

Mađarova superagencija: Potraga za milijardama Viktora Orbana

Počinje sa radom superagencija u Mađarskoj koja treba da otkrije da li je i kako nezakonito stečena imovina oligarha i drugih partijskih prijatelja Viktora Orbana

Izbori u Nemačkoj

Nemačka

07.septembar 2026. Nemanja Rujević

Kako je nasmejani Zigmund doveo desničare do trijumfa

Alternativa za Nemačku je zgazila konkurenciju na izborima u Saksoniji-Anhalt, ali je za tri mandata kratka da formira Vladu. Kakve su poruke izbora i šta dalje?

Izbori u Nemačkoj

Izbori u Nemačkoj

06.septembar 2026. S.Ć.

Velika pobeda Alternative za Nemačku u Saksoniji-Anhalt

AfD ubedljivo je pobedila na današnjim izborima u Saksoniji-Anhaltu sa 44,5 odsto osvojenih glasova

Jedan od pogođenih iranskih brodova

Bliski istok

06.septembar 2026. B. B.

Ništa od primirja: Novi napadi na brodove SAD i Irana

Američka vojska trajno je onesposobila dva i potpuno uništila jedan iranski brod, a Iran je zauzvrat napao tri američka tankera

Radikalno desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD)

Nemačka

06.septembar 2026. Hans Fajfer (DW)

Strah od pobede desnice: Šta će AfD da uradi ako danas osvoji vlast u Saksoniji-Anhaltu?

Kakvi su planovi ekstremno desničarske partije AfD ukoliko dođe na vlast u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt

Komentar
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vučić

Komentar

Vučićev podkast: Ovo je sve nenormalno

Ko je hteo još Vučića, dobiće još Vučića u podkastu sa Vučićem. Treba ispuniti svaki sekund kampanje i jedino je uzbudljivo pitanje hoće li gosti podkasta moći da dođu do reči

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1861
Poslednje izdanje

Tema broja I

Živi taoci mrtvog generala Pretplati se
Medijska gibanja

Režimske investicije u mraku

Crna Gora i borba protiv mafije: Gde su danas škaljarski i kavački klan

Rat koji je preživeo svoje vođe

Intervju: Arhiepiskop sevastijski Teodosije, Grčka pravoslavna patrijaršija u Jerusalimu

Jevanđelje nas uči borbi protiv nepravde

In memoriam: Dolly Parton (1946–2026)

Odlazak heroine, anđela i talenta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure