img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evrointegracije

Analiza: O šta se sapliće Zapadni Balkan?

15. децембар 2025, 12:22 Nemanja Rujević
Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias, File
Evropski parlament
Copied

Niska produktivnost, zavisnost od uglja, slabo sofisticiran izvoz i masovan odliv radne snage ostaju ključne prepreke ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana, pokazuje nova publikacija nemačkog Aspen instituta

Zavisnost od uglja, niske plate, izvoz slabo sofisticiranih proizvoda i odliv mozgova… to su glavni strukturni problemi ekonomija u regionu na koje se ukazuje u novoj publikaciji Aspen instituta.

Kako države Zapadnog Balkana stoje kada su u pitanju strukturne reforme, digitalizacija, obnovljivi izvori energije? Kakav je politički uticaj na ekonomiju, kako stoje stvari sa odlivom mozgova i platama?

Uglavnom loše i ima mnogo mesta za pomake – to je sažetak analize nemačkog Aspen instituta nazvanog „Strukturne promene na Zapadnom Balkanu“. Publikacija, u koju DW prvi ima uvid, epilog je stručne konferencije na ovu temu koja je u oktobru održana u Tirani, prenosi Dojče vele.

Trenutak je, pišu stručnjaci i urednici ovog papira, delikatan – Evropska unija ima svojih muka, ali joj geopolitički razlozi nalažu proširenje u region. A opet, Srbija i komšijske zemlje još nisu spremne u mnogim oblastima koje utiču na ekonomiju.

„Posle godina stagnacije, sada postoji prava prilika da Zapadni Balkan napreduje u procesu pristupanja EU“, piše u uvodnoj reči Guntera Krihbauma, državnog ministra pri Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke.

„Uprkos geopolitičkoj nestabilnosti, ratu u Ukrajini i jačanju autoritarizma, jasno je vidljiv napredak. Ohrabrujem sve da udruže napore i preduzmu reforme – posebno u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i isticanju demokratskih vrednosti“, navodi Krihbaum.

EU je „sidro“, ali ima svoje muke

U analizi Aspena se kao ključni problem ističe niska produktivnost ekonomija u regionu – a to se vidi u mukama sa konkurencijom iz EU, kako se region približava jedinstvenom tržištu.

Nadalje, rđava infrastruktura koja dodatno fragmentira ionako mali region, potom demografski problemi, emigracija mladih i stručnih radnika, zavisnost od uglja „koja zahteva skupu tranziciju koju mnoge vlade tek počinju da adresiraju“.

„Jednovremeno, region se suočava sa komplikovanim geopolitičkim okruženjem koje oblikuju spoljni akteri koji se nadmeću, a to pod dodatni pritisak stavlja ionako krhke institucije i dodatno komplikuje napore da se usaglasi sa standardima EU“, piše u analizi instituta.

Dodaje se da proces pristupanja EU ipak ostaje „najvažnije spoljno sidro“, ali se teško prevodi u konkretne korake jer je direktno povezan sa reformom same EU. Misli se tu na skepsu prema proširenju EU u nekim članicama jer se u Briselu konsenzusne odluke i sada, sa 27 država, donose teško.

Šta izvozi region?

Mateo Bonomi iz rimskog Instituta za međunarodne poslove u svom tekstu analizira strukturu ekonomija.

Piše, recimo, o srpskoj politici subvencija koja jeste „privukla multinacionalne kompanije i podigla izvoz“, međutim to mahom u „manje sofisticiranom“ sektoru. „Zanemarljiv“ je, piše Bonomi, udeo haj-tek proizvoda u srpskom izvozu pošto se od 2005. do 2020. popeo sa 2,1 na 6,8 odsto.

O Bosni i Hercegovini piše da su kočnice „trajne političke krize i dovođenje u pitanje legitimiteta“ što vodi sporim reformama. „Visoka emigracija pojačava manjak ljudskog kapitala i pojačava strukturne ranjivost relativno u odnosu na druge zemlje.“

Inače, više puta u papiru se ističe problem regiona i, posebno, BiH sa odlivom radne snage. Navodi se tako da oko 50 odsto svih državljana ne živi u BiH.

Aktuelni Plan rasta za region (2024-2027) u kojem treba da potekne ukupno šest milijardi evra iz Brisela, Bonomi naziva „pokušajem da se ubrizga sveži momentum u region koji je dugo čamio u čekaonici EU“.

No i taj plan ima mnogo mana, koje Bonomi nabraja, te preporučuje EU da spremi bitno više novca. Sredstva su, piše, „skromna“ kad se uporede sa fondovima koji su na raspolaganju članicama EU.

Nema ko da radi?

U narednom tekstu publikacije Branimir Jovanović iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije piše da se stanje na tržištu rada Zapadnog Balkana poboljšalo u poslednjih 15 godina utoliko što je nezaposlenost pala sa 25 na 11 odsto.

Ali postoje začkoljice. „Prvo, nekim grupama ide mnogo lošije nego što pokazuju proseci nezaposlenosti, zaposlenosti i ekonomske aktivnosti. Tri grupe se tu ističu: žene, mladi i niskoobrazovani.“

Drugo, piše Jovanović, plate su i dalje „daleko ispod nivoa EU“ – čineći između jedne i dve petine proseka EU.

I treće, dramatične su razlike između regiona u udelu nezaposlenih. Recimo, dok u Beogradu ima svega 6,2 odsto nezaposlenih, na jugu i istoku Srbije ih je dvostruko više. Slično je u BiH, gde je nezaposlenost u Republici Srpskoj (9,1 odsto) osetno niža nego u Federaciji BiH (15) i posebno u Distriktu Brčko (21,1).

Najesktremniji primer u tom pogledu je Crna Gora na čijem priobalju ima tek 3,1 odsto nezaposlenih dok je na severu zemlje to čak deset puta više (31,9).

Jovanović navodi problem koji se može sažeti ovako – neke poslove nema ko da radi, a neke neće niko da radi.

„Poslodavci sve više izveštavaju o teškoćama da nađu radnike i nižih i visokih kvalifikacija“, piše. Kad su u pitanju niže kvalifikacije, jedan od problema su upravo „uporno niske plate i očajni uslovi rada“. A visokokvalifikovanih je malo i uz to „kontinuirano emigriraju“.

I dalje ugalj

Ana-Maria Boromisa sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose posvetila je svoju analizu energetskom sektoru. Tu upada u oči da on žestoko zavisi od uglja koji je zato odgovoran za između 55 odsto (Albanija) i 90 odsto (Kosovo) emisija štetnih gasova.

„Većina električne energije u regionu (osim albanske hidroenergije) dobija se iz lignita, a to doprinosi najvišim stepenima zagađenja u Evropi“, piše Boromisa.

Ona podseća na cilj da se i u regionu uspostavi „cena“ ugljen-dioksida do 2030. godine. Inače će, kaže, region čekati znatni troškovi kada bude izvozio struju u EU.

Što se tiče Srbije, Boromisa preporučuje jačanje kapaciteta vetroparkova i solarnih elektrana, diverzifikaciju izvora gasa i interkonektora i početak postepenog napuštanja uglja. „To traži investicije procenjene na 14 milijardi evra tokom iduće dekade.“

Boromisa hvali projekat Transbalkanskog energetskog koridora koji treba da poveže Srbiju, BiH i Crnu Goru. To može obezbediti da „višak energije iz obnovljivih izvora u jednoj zemlji nadomesti deficite u drugoj“.

Nad svime pobrojanim nadvija se još nešto – vladavina prava. To naglašavaju i urednici publikacije, upozoravajući da se često „institucije suočavaju sa političkim i ekonomskim pritiskom koji dopušta da se zaobiđu pravila“.

Nije, dodaju, dovoljno da se samo donesu zakoni nego da se sprovode. I da se jasno vidi da važe za sve.

 

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Evrointegracije Evropska unija Zapadni Balkan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure