

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu
Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO-u u zamenu za bezbednosne garancije Zapada kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je 14. decembra njen predsednik Volodimir Zelenski, uoči razgovora sa američkim izaslanicima koji će se u Berlinu voditi dva dana, a prenosi agencija Beta.
Taj potez ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako se Kijev do sada snažno protivio ustupanju teritorije Rusiji, prenosi agencija Rojters (Reuters).
Zelenski je danas izjavio da su bezbednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU) i drugih partnera, umesto članstva u NATO, kompromis sa ukrajinske strane.
NATO je garancija bezbednosti
„Od samog početka, želja Ukrajine je bila da se pridruži NATO, to su stvarne garancije bezbednosti. Neki partneri iz SAD i Evrope nisu podržali ovaj pravac“, rekao je on novinarima.
Zelenski je naveo da „danas bilateralne bezbednosne garancije Ukrajine i SAD, kao i od evropskih kolega i drugih zemalja – Kanade, Japana – predstavljaju priliku da se spreči još jedna ruska invazija“.
„I to je već kompromis sa naše strane“, rekao je on i dodao da bi bezbednosne garancije trebalo da budu pravno obavezujuće.
Putinov zahtev
Predsednik Rusije Vladimir Putin je više puta zahtevao da Ukrajina zvanično odustane od članstva u NATO i povuče vojsku sa oko 10 odsto teritorije Donbasa, kao i da Ukrajina treba da bude neutralna zemlja.
Zelenski je ranije zatražio „dostojanstven mir“ i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se spremao da se sastane sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu kako bi se okončao rat koji traje od februara 2022. godine. Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džered Kušner (Jared Kushner) stigli su ranije danas u Nemačku kako bi razgovarali sa Zelenskim i evropskim zvaničnicima.
Zelenski je stigao u Berlin
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Berlin, gde bi trebalo da se sastane sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, u nastavku razgovora o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini, dok bi sutra trebalo da razgovara i sa evropskim liderima.
Dok se borbe sa ruskim snagama u Ukrajini nastavljaju, Zelenski bi sutra trebalo da se sastane sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji će ugostiti i druge evropske lidere, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, kao i zvaničnike NATO i Evropske unije, javlja Frans pres.
Zelenski je uoči berlinskih sastanaka izjavio da se nada da će Sjedinjene Američke Države pre podržati ideju o „zamrzavanju“ sadašnje linije fronta nego zahtev Moskve da joj bude predata cela oblast Donbasa.
Najpravednija opcija
„Najpravednija moguća opcija je da ‘ostanemo gde smo'“, rekao je Zelenski novinarima u onlajn brifingu. On je dodao da zna da Moskva ne gleda blagonaklono na tu ideju, ali bi voleo da SAD podrže Kijev po tom pitanju.
Ukrajinski zvaničnici nedavno su saopštili da su poslali Vašingtonu revidirani nacrt mirovnog plana na kojem insistiraju SAD, a prema rečima Zelenskog, nije dobio bilo kakav odgovor na ukrajinske primedbe, mada je dobio određene signale i biće „spreman na dijalog koji počinje danas“.
Evropljani i Ukrajinci traže od SAD da pruže „bezbednosne garancije“ pre nego što Kijev uđe o pregovore o bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.
Prema poslednjoj verziji američkog plana, Ukrajina bi trebalo da se pridruži Evropskoj uniji već početkom 2027. godine, kako je rekao za AFP visoki zvaničnik upoznat sa sadržajem tog dokumenta, koji je tražio da ostane anoniman.
Izvor: Beta/FoNet


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve