img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika u Ćacilendu

Koliko košta pesma u Ćacilendu?

10. новембар 2025, 16:14 Katarina Stevanović
Foto: Vreme / Katarina Stevanović
Zvučnici u Ćacilendu
Copied

Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, s druge strane ograde iz Ćacilenda se orila muzika. Iza političkog spektakla ostalo je pitanje: ko plaća pesmu i po kojoj ceni? Ista obaveza poštovanja autorskih prava važi za sve organizatore javnih skupova

Prethodnu nedelju obeležila je još jedna bizarna scena. Oni koji podržavaju aktuelni režim okupljeni u tzv. Ćacilendu, otišli su korak dalje. Dok je s jedne strane stajala majka čiji je sin poginuo u padu nadstrešnice, za čiju smrt još niko nije odgovarao, na svega nekoliko desetina metara od nje treštala je muzika. Naprednjaci su slavili, ni sami verovatno neznajući šta.

Pesme su danima odjekivale sa velikog broja zvučnika iz takozvanog Ćacilenda, uperenih pravo u lice Dijane Hrke i ljudi koji su joj davali podršku tokom štrajka glađu.

Hrka i dalje štrajkuje glađu, građani je podržavaju, Ćacilend čuva policija, neki izvođači su se ogradili i kritikovali takvo korišćenje njihove muzike, a pesma je u međuvremenu utihnula. Da li zato što je neko shvatio koliko je taj čin neprimeren, ili iz drugih razloga, ostaje nepoznato.

Ali, osim etičkih dilema, otvara se i pitanje: mogu li autori i izvođači da zaštite svoja prava? Da li mogu da zabrane izvođenje svojih pesamam na javnim skupivima? I – ko će sve to na kraju da plati?

A iznos bi mogao za samo jedan dan, tačnije za sredu kada je organizovan dvočasovni miting, da bude oko hiljadu i po evra.

Ćacad protiv Hrke: Upotreba „zvučnog oružja”

Bez prijave Sokoju

Organizaciji muzičkih autora Srbije „Sokoju“ tokom ove godine, u kojoj su organizovani brojni politički skupovi i protesti, nijedan organizator nijednog skupa nije prijavio korišćenje muzike, iako je to zakonska obaveza. Ova organizacija koja štiti autorska prava ni na koji način se ne upliće u politiku i drži se onog Balaševićevog stiha: „I sve po zakonu, tu su paragrafi pa zagrabi pošteno i za veru i za neveru“.

„Ovo je godina intenzivnih političkih skupova na kojima se koristi dosta muzike. Ne znamo ko su svi organizatori, ali znamo da su se pesme često puštale, a da nam se niko nije obratio“, kaže za „Vreme” Dejan Manojlović, direktor Sokoja.

Organizatori skupova u Pionirskom parku i ispred Skupštine Srbije nisu se obratili Sokoju, niti su prijavili korišćenje muzike. Isti je slučaj i sa skupovima na koje su pozivali studenti, a koji su u proteklih godinu dana održavani širom Srbije.

Svako ko planira da pušta muziku, obavezan je da zatraži dozvolu, te da po održanom skupu prijavi repertoar i broj posetilaca, kako bi Sokoj mogao da naplati korišćenje i raspodeli novac autorima.

Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, autori imaju pravo na autorsku naknadu koju ostvaruju preko Sokoja, a svoja moralna prava, ukoliko su im povređena, mogu da štite samostalno.

U slučaju da prijava ne stigne u roku od 15 dana pre događaja o tome šta će se puštati, odnosno u roku od 15 dana od održanog skupa s listom numera i brojem posetilaca, Sokoj traži organizatore i nadoknadu.

Ukoliko ni tada ne naplate korišćenje muzike, poslednja instanca je sud. A u Sokoju kažu da se iz dosadašnjeg iskustva pokazalo da uvek takve slučajeve dobiju, te da na kraju naplata dođe. Nekad i mnogo godina kasnije.

Ako se organizator ne javi – plaća grad

Zakon predviđa i solidarnu odgovornost: ako organizator ne prijavi i ne plati, vlasnik prostora preuzima obavezu.

U slučaju ulice – to je grad. Dakle, ukoliko Sokoj ne pronađe organizatora fešte u Ćacilendu, muziku će, formalno, platiti Beograd.

Isto važi i za skupove na koje su pozivali studenti održanim u brojnim gradovima Srbije.

„Sokoj uvek pokušava da pronađe organizatora i naplati naknadu, bez obzira na političku prirodu događaja. To Sokoj čini bez razlike ko organizuje skup – da li su to pristlice vlasti, opozicije, studenti ili bilo ko drugi. Ako nije moguće utvrditi ko je organizator, obaveza plaćanja naknade je na vlasniku prostora“, objašnjava Manojlović.

Koliko to košta?

Naknada zavisi od broja posetilaca. Policija je, nakon skupa u Ćacilendu prošle srede, saopštila da je bilo 47.500 ljudi.

Po zakonu, naknada za političke manifestacije plaća se po danu, a obračunava prema broju posetilaca. Za skup kome je prisustvovalo između 30.001 i 50.000 ljudi, koliko je bilo prema podacima MUP-a ispred Skupštine u sredu, tarifa je 5.000 bodova, pri čemu je jedan bod 12,66 dinara (bez PDV-a).

To znači da bi organizator manifestacije održane u sredu trebalo da plati 63.300 dinara bez PDV-a.

A ukoliko organizator ne prijavi događaj na način i u rokovima koji su predviđeni Tarifom, Sokoj obračunava naknadu u iznosu od 13.000 bodova po događaju. U slučaju skupa održanog u sredu, iznos bi u tom slučaju bio 164.580 dinara bez PDV-a.

Skupovi do pet hiljada ljudi naplaćuju se po tarifi od hiljadu bodova, dok je tarifa za skupove na kojima je do 10.000 ljudi 2.000 bodova. Okupljanja kojima prisustvuje između 10.001 i 30.000 ljudi iznose 3.000 bodova. Skupovi koji okupe između 50.001 i 100.000 posetilaca naplaćuju se po tarifi od 8.000 bodova, a okupljanja sa više od 100.000 ljudi po tarifi od 13.000 bodova.

Moralna prava autora

Muzika u Ćacilendu puštena je prvog dana štrajka glađu Dijane Hrke, 2. novembra.

Narednih dana više izvođača oglasilo se i ogradilo od toga što su njihove pesme korišćene u takvom kontekstu.

Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, autor ima isključivo pravo da se suprotstavi korišćenju svog dela na način koji ugrožava njegovu čast ili ugled. To je tzv. moralno autorsko pravo.

„Ako autor ne želi da se njegova pesma koristi na političkim skupovima, organizatori to moraju poštovati. Ako ne, sledeći korak je sud“, navode u Sokoju.

Moralna prava su lična i ne prenose se na Sokoj. Interpretatori (izvođači) nisu autori, ali im zakon dozvoljava da se suprotstave iskorišćavanju njihovih interpretacija na način koji ugrožava ili može ugroziti njegovu čast ili ugled.

Zato je, na primer, Danica Crnogorčević mogla da se ogradi od korišćenja svoje pesme – jer je njen suprug autor kompozicije.

Ono što je u Ćacilendu delovalo kao „slavlje”, moglo bi se ispostaviti kao pravni i etički problem.

Jer muzika, makar i sa političkog razglasa, ima svog autora i svoju cenu.

Tagovi:

Štrajk glađu Pionirski park Dijana Hrka Ćacilend
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić viče na bini.

Novi broj „Vremena“

01.јул 2026. F. Š. / N. S. / J. J.

Vučić kao odlazi: Da li je druga strana spremna?

Kako predsednik Aleksandar Vučić unosi novu zbunjenost i razdor najavom „ostavke“? I da li opozicioni front zna šta će i kako će? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Aleksandar Vučić uživa u povetarcu

Aleksandar Vučić

01.јул 2026. B. B.

Fajnenšel tajms: Vučić nije kockar i cilja na „Putinov scenario“

Aleksandar Vučić možda koristi najave o ostavci i izborima kako bi testirao političku klimu i da bi mogao da odustane od obećanja da će se povući ako proceni da tajming nije povoljan, piše Fajnenšel tajms

Jelena Pavlović govori na studentskom protestu „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti

01.јул 2026. B. B.

Studenti: Preterali ste u kritikama na račun Jelene Pavlović

Studenti su istakli da je Jelena Pavlović samostalna poslanica, ali i advokat u postupcima koji se vode protiv studenata, te da njen govor ne predstavlja kršenje principa studentskog pokreta

Vladimir Đukanović: Najpoznatiji advokat koji hoće da radi

Afera „Zvučni top“

01.јул 2026. B. B.

Vladimir Đukanović o derneku na TV Informer: Šalio sam se s upotrebom „zvučnog topa“

Na opasku da je u direktnom programu TV Informer slavio upotrebu „zvučnog topa“ uz naručivanje pesama poput „Duni vetre malo preko jetre“ i „Ne može nam niko ništa...“, advokat i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović je kazao da zapravo ništa nije slavio, nego da se šalio

Aleksandar Vučić dodeljuje orden Veselinu Miliću

Vlast i kriminal

01.јул 2026. Sanja Kljajić (DW)

Zajednički poslovi režima i podzemlja: Aranžman na obostranu korist

Navodi o vezama političkog vrha Srbije i organizovanog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svedoka, dešifrovanim komunikacijama s aplikacija skaj i višegodišnjim radom istraživačkih novinara

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure