

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“
Kandidat levice i dosadašnji poslanik njujorške skupštine Zohran Mamdani pobedio je na izborima za gradonačelnika Njujorka, čime je postao prvi musliman i prvi političar afričkog porekla na toj funkciji.
Njegovu pobedu pratile su oštre reakcije bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, koji je tokom kampanje otvoreno pozivao birače da glasaju protiv njega i zapretio da će „skresati savezni budžet za Njujork“ ako Mamdani pobedi.
Tramp je na svojoj mreži Truth Social nazvao 34-godišnjeg Mamdanija „komunistom“ i „mrziteljem Jevreja“, dodajući da je „svaki jevrejski Njujorčanin koji glasa za njega – glupa osoba“.
U objavi koja je izazvala burne reakcije i među republikancima, Tramp je napisao da njegova administracija Njujorku neće davati više od zakonski minimalne pomoći ako „komunistički kandidat“ preuzme grad.
Mamdani, rođen 1991. godine u Ugandi u porodici intelektualaca indijskog porekla. Njegova majka Mira Nejr je poznata rediteljka, a otac Mahmud Mamdani naučnik. Porodica se iz Ugande nakratko preselila u Južnu Afriku kada je Zohran imao pet godina, da bi se dve godine kasnije nastanili u Njujorku. Odrastanje je opisao kao „privilegovano“, ali priznaje da njegovo iskustvo nije bilo tipično za taj grad.
Postao je američki državljanin tek 2018. godine. Iako su ga Trampovi pristalice tokom kampanje optuživale da je pasoš dobio nezakonito i čak pozivale na njegovu „deportaciju“, Mamdani je uspeo da mobiliše veliki broj mladih birača i volontera kroz snažnu onlajn kampanju.
Njegova platforma, fokusirana na socijalnu pravdu, stanovanje, zdravstvenu zaštitu i klimatsku politiku, privukla je podršku levice u Demokratskoj partiji i nezavisnih političara, među kojima i Bernija Sandersa. Demokratski establišment ga je, međutim, posmatrao s rezervom, strahujući od daljeg pomeranja partije ulevo.
Delimično zahvaljujući ranijem radu, kada je pomagao siromašnima da izbegnu prinudno iseljenje, pristupačno stanovanje postalo je okosnica njegove kampanje.
U metropoli koja ima najskuplje kirije na svetu — gde prosečan trosoban stan košta 8.500 dolara mesečno (oko 7.350 evra) — njegovi pozivi na zamrzavanje kirija u stanovima sa regulisanim najmom, izgradnju više pristupačnih stanova i strožu kontrolu privatnih stanodavaca naišli su na odobravanje građana.
Njegovo članstvo u Demokratskim socijalistima Amerike dodatno potvrđuje njegova uverenja. Zalaže se za jedinstveni porez od 2 odsto na prihode iznad milion dolara godišnje, povećanje poreza na dobit, uvođenje besplatnog gradskog prevoza autobusima, minimalnu zaradu od 30 dolara po satu (umesto dosadašnjih 16,50) i širenje javne brige o deci.
Tokom kampanje Mamdani je bio na meti kritika zbog svojih stavova o ratu u Gazi – pre svega zbog toga što je izraelske akcije nazvao „genocidom“. Nakon oštrih osuda, on je ponovio da priznaje pravo Izraela na postojanje i naglasio da „nema mesta antisemitizmu“.
U Njujorku, gradu u kojem živi oko 1,3 miliona Jevreja – najveća urbana jevrejska zajednica van Izraela – ta tema bila je među ključnim tokom izborne trke.
Prem ocenama analitičara, pobedom Zohrana Mamdanija Njujork je dobio gradonačelnika koji simbolizuje novu generaciju američkih levičara – digitalno pismenu, kosmopolitsku i društveno angažovanu.
Za Donalda Trampa i njegov pokret Make America Great Again, međutim, Mamdani je – kako su to pojedini desničarski komentatori formulisali – „gradonačelnik iz noćne more“.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve