img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu

23. oktobar 2025, 17:52 N. M.
Čovek u fabrici sa kablom u ruci Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Aptiv u Zaječaru gasi pogon
Copied

Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako

Strane direktne investicije, ekonomski pokazatelj kojima su se predstavnici vlasti ranije hvalili govoreći o Srbiji kao ekonomskom tigru, ove godine beleže značajan pad.

Za taj pad, predstavnici vlasti su proteklih meseci krivili studentske proteste i blokade, ali stručnjaci kao pravi razlog navode da su strani ulagači uvideli da u zemlji nema vladavine prava, te zbog toga odustaju od ovog tržišta.

Neto strane direktne investicije u Srbiji tokom osam meseci 2025. godine iznosile su 1,49 milijardi evra i manje su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine, vidi se iz dokumentacije koju je objavila Narodna banka Srbije.

Ukupna strana direktna ulaganja u Srbiju za osam meseci iznosila su 2,3 milijardi evra, ali se neto rezultat dobija kada se oduzmu ulaganja rezidenata Srbije u inostranstvo.

Odustanak zbog nedostatka vladavine prava

Stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ovaj drastičan pad bilo moguće predvideti, te da on nije nikakvo iznenađenje.

„Ovaj pad je vrlo logičan. Svetom se proširila informacija da kod nas ne vlada pravo. Neko ko investira u tuđoj zemlji naravno pazi gde ulaže novac i prvo što uradi jeste da se raspita kako se u toj zemlji posluje, da li tamo važi pravo ili ne, tako da ovo nije ništa iznenađujuće“, ističe Kovačević.

Kako dodaje, privredna komora Nemačke je u svom godišnjem izveštaju napisala da 40 do 50 odsto njihovih članova kao razlog za ne investiranje u Srbiji navodi to što nema primene prava.

„To je upravo suština našeg problema“, kaže Kovačević.

Prema preliminarnim podacima za prvu polovinu 2025. godine, najveća ulaganja evidentirana su u prerađivačkoj industriji (23,9 odsto), stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima (18,9 odsto), građevinarstvu (15,6 odsto), trgovini na veliko i trgovini na malo (14,5 odsto).

Pad investitora iz EU

Kovačević upozorava na još veći pad i da će se dodatni broj investitora okrenuti na drugu stranu.

„Verujem da je dobar deo investitora iz EU otpao. Uvek tu ima onih koji su sa nama dobri, kao što su Kipar, Grčka ili Rumunija, ali će vremenom i oni verovatno da se povuku. Naša situacija je sada svima poznata, a sa kapitalom mora da se bude obazriv“, kaže Kovačević.

Investitori su pretežno bili iz Evropske unije (68,6 odsto ukupnih investicija) i ostalih evropskih zemalja (16,4 odsto), SAD (4,1 odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7 odsto).

Kovačević ističe da postoje mnogi razlozi pada neto stranih direktnih investicija u Srbiji, te da su oni vidljivi na svakom polju.

„Naša trenutna situacija ima puno problema, ukoliko ostanu sankcije NIS-u je problem svima koji sa tim imaju značajne veze. To što se kod nas trenutno radi, svakako ide protiv investicija. Inflacija nije pala mnogo dugo i to je naravno još jedan veliki problem“, zaključuje Kovačević.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Ekonomija strane investicije Strana ulaganja u Srbiju Strane direktne investicije Evropska unija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure