img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu

23. oktobar 2025, 17:52 N. M.
Čovek u fabrici sa kablom u ruci Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Aptiv u Zaječaru gasi pogon
Copied

Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako

Strane direktne investicije, ekonomski pokazatelj kojima su se predstavnici vlasti ranije hvalili govoreći o Srbiji kao ekonomskom tigru, ove godine beleže značajan pad.

Za taj pad, predstavnici vlasti su proteklih meseci krivili studentske proteste i blokade, ali stručnjaci kao pravi razlog navode da su strani ulagači uvideli da u zemlji nema vladavine prava, te zbog toga odustaju od ovog tržišta.

Neto strane direktne investicije u Srbiji tokom osam meseci 2025. godine iznosile su 1,49 milijardi evra i manje su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine, vidi se iz dokumentacije koju je objavila Narodna banka Srbije.

Ukupna strana direktna ulaganja u Srbiju za osam meseci iznosila su 2,3 milijardi evra, ali se neto rezultat dobija kada se oduzmu ulaganja rezidenata Srbije u inostranstvo.

Odustanak zbog nedostatka vladavine prava

Stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ovaj drastičan pad bilo moguće predvideti, te da on nije nikakvo iznenađenje.

„Ovaj pad je vrlo logičan. Svetom se proširila informacija da kod nas ne vlada pravo. Neko ko investira u tuđoj zemlji naravno pazi gde ulaže novac i prvo što uradi jeste da se raspita kako se u toj zemlji posluje, da li tamo važi pravo ili ne, tako da ovo nije ništa iznenađujuće“, ističe Kovačević.

Kako dodaje, privredna komora Nemačke je u svom godišnjem izveštaju napisala da 40 do 50 odsto njihovih članova kao razlog za ne investiranje u Srbiji navodi to što nema primene prava.

„To je upravo suština našeg problema“, kaže Kovačević.

Prema preliminarnim podacima za prvu polovinu 2025. godine, najveća ulaganja evidentirana su u prerađivačkoj industriji (23,9 odsto), stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima (18,9 odsto), građevinarstvu (15,6 odsto), trgovini na veliko i trgovini na malo (14,5 odsto).

Pad investitora iz EU

Kovačević upozorava na još veći pad i da će se dodatni broj investitora okrenuti na drugu stranu.

„Verujem da je dobar deo investitora iz EU otpao. Uvek tu ima onih koji su sa nama dobri, kao što su Kipar, Grčka ili Rumunija, ali će vremenom i oni verovatno da se povuku. Naša situacija je sada svima poznata, a sa kapitalom mora da se bude obazriv“, kaže Kovačević.

Investitori su pretežno bili iz Evropske unije (68,6 odsto ukupnih investicija) i ostalih evropskih zemalja (16,4 odsto), SAD (4,1 odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7 odsto).

Kovačević ističe da postoje mnogi razlozi pada neto stranih direktnih investicija u Srbiji, te da su oni vidljivi na svakom polju.

„Naša trenutna situacija ima puno problema, ukoliko ostanu sankcije NIS-u je problem svima koji sa tim imaju značajne veze. To što se kod nas trenutno radi, svakako ide protiv investicija. Inflacija nije pala mnogo dugo i to je naravno još jedan veliki problem“, zaključuje Kovačević.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Evropska unija Ekonomija strane investicije Strana ulaganja u Srbiju Strane direktne investicije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Čokolada

Čokolada

26.februar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Zašto je Srbija među rekorderima u Evropi po rastu cena čokolade

Od 38 evropskih zemalja, samo je u njih pet čokolada poskupela više nego u Srbiji. To ne može da se objasni samo spoljnim faktorima, odnosno rastom cene kakaoa na svetskom tržištu

Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure