
Obrazovanje
Kriza u Petoj beogradskoj gimnaziji: Otkazi, pritisci i nezadovoljstvo roditelja
Otkazi, zastrašivanja i zabrana roditeljima da uđu u školu – ovako izgleda prvi mesec nove školske godine u Petoj beogradskoj gimnaziji
Kakav je bilans kosovske politike Alekdandra Vučića i Srpske napredne stranke od 2012. godine do danas?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Kosovu nije bio sedam godina. Razlozi za to javnosti su manje-više nepoznati. Međutim, u gotovo svakom obraćanju on pomene Kosovo i Metohiju kao neodvojivi deo Srbije, te da je ono „izvan svake politike”.
Na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) 24. septembra rekao je da je Kosovo „glavni stub identiteta, kulture i duhovnog nasleđa“ Srbije.
„Za nas, Srbe, to nije samo parče zemlje, već je kolevka naše duhovnosti i našeg postojanja na toj zemlji“, rekao je Vučić.
Od dolaska na vlast Srpske napredne strane do danas na Kosovu ništa nije isto. Kakav je bilans delovanja Vučićeve kosovske politike?
„Aco, Srbine!“
Prvi sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine bio je Briselski sporazum koji je potpisan 2013. godine.
„Sporazum je jedini način da Srbija opstane, Srbija nema drugi narod i neće da izmišlja drugi narod”, izjavio je tada Vučić i dodao da „Srbija neće priznati nezavisnost Kosova”.
Te 2013. godine na Kosovu su održani lokalni izbori kada se po prvi put na izborima pojavio grb „Republike Kosovo”. Ukinute su srpske opštine i kao zamena za njih osnovani su privremeni organi koji su do skoro obavljali funkciju srpskih lokalnih samouprava.
Nakon više od decenije njihovog rada 2024. godine na severu Kosova ti organi su zatvoreni, a početkom 2025. privremeni organi zatvoreni su i južno od Ibra.
Srba je do 2022. godine bilo u kosovskim institucijama – u opštinama, policiji, pravosuđu i drugim. Danas, to uglavnom nije slučaj.
Srpska lista osnovana je 2013. godine. Ukratko bi se povezanost ove partije i Beograda odnosno Srpske napredne stranke mogla opisati rečenicom koju je ranije novinarka Sanja Sovrlić napisala za „Vreme”: „Gde Vučić okom, tu Srpska lista skokom”. A, u njihovom sedištu stoji i velika uramljena fotografija Aleksandra Vučića.
Godinu za godinom usledilo je potpisivanje niza sporazuma – drugi Briselski sporazum, Vašingtonski sporazum, Ohridski sporazum.
Poklon drugoj Kurtijevoj vladi
Drugi mandat Kurtijeve vlade počeo je 2021. godine, od tada do danas prištinaske vlasti sprovele su niz akcija i odluka, a Beograd se tome nije ozbiljnije opirao.
Aljbin Kurti je u junu ove godine na svom Fejsbuk nalogu objavio spisak sprovedenih akcija i odluka (doduše nepotpun) tvrdeći da je time postignut „napredak u smanjenju uticaja Srbije”.
Prema srpskoj zajednici svakako ni ove akcije nisu bile u duhu onoga u šta se kunu prištinske vlasti, a to je „vladavina prava i demokratija”. Naprotiv. Šta je urađeno?
Godine, 2022. Vlada Kosova odbila je organizovanje srpskih parlamentarnih/predsedničkih izbora na Kosovu. Tada je srpskoj zajednici naloženo da glasaju putem pošte ili u Srbiji. Dalje, doneta je odluka za ponovnu registraciju „ilegalnih srpskih tablica na RKS tablice”.
Novembra, 2022. godine Srpska lista pozvala je sve Srbe koji rade u institucijama da ih napuste dok Priština ne povuče odluke o preregistraciji vozila i formira Zajednicu srpskih opština. Usledile su i barikade na severu Kosova. Međutim, ništa od tih zahteva do danas nije ispunjeno, a Srpska lista se kandidovala za predstojeće lokalne izbore.
Zbog napuštanja institucija usledili su vanredni izbori u četiri opštine na severu. Srpska lista pozvala je na bojkot tih izbora sve do ispunjenja zahteva. Međutim, vlast su preuzeli albanski gradonačelnici sa minimalnim brojem glasova.
Ti gradonačlenici su u maju 2023. godine ušli u tri opštine na severu uz kosovske specijalne jedinice, šok bombe i suzavac. Tada su srpske zastave sa opština skinute i zamenjene kosovskim. To je bilo 26. i 29. maja. Upravo u tom trenutku kosovski Srbi nisu bili u svojim domovima, već su po radnom zadatku išli na miting Srpske napredne stranke u Beograd.
A onda, par meseci nakon toga, tačnije 24. septembra te godine dogodio se oružani sukob u Banjskoj između pripadnika Kosovske policije i kosovskih Srba. Tada su ubijeni Stefan Nedeljković, Igor Milenković i Bojan Mijailović, kao i pripadnik KP – Afrim Bunjaku.
Nakon toga došlo je do smene u vrhu Srpske liste. Smenjeni su predsednik SL Goran Rakić i potpredsednik Milan Radoičić. Epilog je da je Rakić sada poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a Milan Radoičić, koji je priznao da je rukovodio akcijom u Banjskoj, šeta Kosjerićem i zastrašuje građane.
Dve godine nakon sukoba na ulicama Banjske vlada muk. Spa centar Rajska banja je zatvoren, a iz bazena u tom centru danas se čuje samo kreket žaba.
Zatvaranje institucija, ukidanje dinara
Godine, 2024. Centralna banka Kosova ukinula je srpski dinar, navodeći da „plaćanje može da se izvrši samo u evrima”.
Studenti u Kosovskoj Mitrovici su jednom prilikom rekli da kada su upisali fakultet, a to je bilo 2019. i 2020. godine roditelji su im slali novac Poštom. Danas to nije slučaj jer su zatvorene ekspoziture Pošte Srbije, ali i ekspoziture Banke poštanska štedionica. Zato Srbi sa Kosova po plate, penzije i „finansijeske pomoći” od Beograda moraju do Raške ili nekog drugog grada u centralnoj Srbiji.
Sproveden je popis stanovništva gde su građani na severu tvrdili da ih popisivači (sa Kosova) nisu ni posetili, ali i da jesu – deo njih ne bi učestvovao u popisu.
U avgustu te godine su prestale da važe i srpske vozačke dozvole na Kosovu. Građani su mogli da ih zamene za kosovske ili bi platili novčane kazne u visini od 500 do 1.500 evra.
Početkom 2025. godine južno od Ibra zatvoreno je deset privremenih organa, kancelarija PIO fonda u Gračanici, Kancelarije za KiM, poslovnice pošte Srbije i centri za socijalni rad. Ubrzo nakon toga zatvoreni su centri za socijalni rad i na severu Kosova.
Zatvorena je i knjižara Službeni glasnik.
U Leposaviću je 17 srpskih porodica od opštine dobilo nalog za iseljenje. Dalje, više srpskih policajaca deportovano je sa Kosova jer rade za MUP Srbije.
Opštinska inspekcija Severne Mitrovice ušla u zgradu PIO fonda i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) i poskidala sve srpske zastave, zaposleni su morali da napuste objekat na koji je kasnije postavljena traka.
Od prvog oktobra ove godine na snagu stupa i kosovski Zakon o strancima koji obavezuje „svako lice koje nije državljanin Republike Kosovo” da u kosovskom MUP-u prijavi boravište.
Preostali su zdravstveni i obrazovni sistem, a po svemu sudeći oni su sledeći za integraciju. O tome beogradske vlasti ćute.
Otkazi, zastrašivanja i zabrana roditeljima da uđu u školu – ovako izgleda prvi mesec nove školske godine u Petoj beogradskoj gimnaziji
Brojni incidenti obeležili su okupljanja naprednjaka u nedelju, 28. septembra, jer su u pojedinim gradovima održani i kontraskupovi zborova građana
U Srbiji su na više lokacija održani skupovi „Građani protiv blokada", na koje pozvao Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada. Istovremeno, u Beogradu, Novom Sadu, Bogatiću, Čačku, Valjevu, Nišu održani su kontraskupovi. Brojni incidenti obeležili okupljanja
Avion Vlade Srbije sleteo je u Beograd sa bivšim komandantom Treće armije i načelnikom Generalštaba Nebojšom Pavkovićem. Po dolasku je prebačen sanitetom na VMA
Za popravljanje stare kaldrme i gradnju novih kamenih saobraćajnih površina Putevi Beograda dali posao Invest Gradnji. Posao vredan pet miliona evra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve