
Savet Evrope
Srbija na dnevnom redu Saveta Evrope
Politička kriza u Srbiji naći će semeđu temama na zasedanju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope
Uvođenje tužilačke policije nije komplikovan tehnički zahvat, već samo izraz političke volje. Kako sada stoje stvari, „ne postoji nijedan mehanizam kojim bi tužilac mogao da natera policiju da radi“, kaže za „Vreme“ tužiteljka Bojana Savović
Tužioci Bojana Savović i Raša Lazić predstaviće amandmane na Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o javnom tužilaštvu i Zakon o policiji i druge zakone čijim usvajanjem bi bilo omogućeno da u Srbiji, nakon više od 10 godina jalovih najava, bude uvedena tužilačka policija.
Savović ističe da ne vidi nijednu prepreku, osim političke volje, zbog koje tužilačka policija ne bi bila uvedena u Srbiji, jer takva policija postoji svuda u regionu.
„Uvođenje tužilačke policije se zakonski vrlo lako reguliše, jer je potrebno izmeniti samo nekoliko odredbi u pomenutim zakonima, što je tehnički lako izvodljivo“, kaže Savović za „Vreme“.
Podseća da je u Severnoj Makedoniji u zakonik o krivičnom postupku ubačen samo jedan član kojim je navedeno da tužilac koji radi na predmetu može da odabere sa kojim će policajcem raditi.
Ministar unutrašnjih poslova kao eksponent vladajuće garniture
U tom slučaju, taj policajac odgovara tužiocu, a ne svom starešini.
„Time su isključili one odredbe zakona o policiji koje važe u Srbiji, a koje kažu da je policajac dužan da postupi po nalogu svog starešine i da ga izveštava, što je u suprotnosti sa Zakonikom o krivičnom postupku koji navodi da taj policajac odgovara tužiocu i da je dužan da postupa po nalozima tužioca“, kaže Savović.
Te dve norme su u Srbiji u suprotnosti i zato bi se svaki policajac, kada bi odlučivao o tome da li da postupi po nalogu tužioca ili svog starešine – koji odlučuje o njegovim primanjima, napredovanju ili nazadovanju, putovanjima i službenom automobilu – uvek odlučio da posluša starešinu.
„Zbog toga uvođenje tužilačke policije nije komplikovan tehnički zahvat, već samo izraz političke volje. Policija je pod strogom kontrolom i hijarahijski uređena i na njenom čelu je ministar unutrašnjih poslova koji je uvek eksponent vladajuće garniture. Uvođenjem tužilačke policije značajan deo vlasti bi bio izmešten u okrilje pravosuđa, koje je uvek najslabija grana vlasti“, konstatuje Savović.
Policija kadrira u tužilaštvu
Objašnjava da bi tužilačku policiju činili pripadnici kriminalističke policije koji bi bili podređeni tužiocu, dok bi ostali delovi policije, kao što su saobraćajna ili policija za javni red i mir ostali u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Stiče se utisak da policija kadrira. Kod nas važi pravilo da će onaj ko ima dobre veze u policiji, sa nekim načelnicima, pre napredovati u tužilaštvu i biti preporučen kao tužilac sa kojim je dobro i lako sarađivati. Stvar se tu potpuno obrnula, pa policija govori s kojim tužiocem jeste ili nije lako sarađivati“, kaže Savović.
Kao primer navodi Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije.
„Tužilac za organizovani kriminal daje mišljenje kada se postavlja načelnik te službe policije, ali to je sve. To je ta neka sitna veza između mišljenja tužilaštva i kadriranja u policiji, ali ni to nije obavezujuće. Nijedan tužilac, ni na koji način, ne može da utiče na karijeru, napredovanje ili kažnjavanje policajaca“, ukazuje Savović.
Besmislena zakonska odredba
Dodaje i da je u Zakoniku o krivičnom postupku navedeno da ukoliko policajac ne postupi po nalogu tužioca, tužilac može samo da se obrati njegovom starešini, Narodnoj skupštini i Vladi.
„Postoji besmislena odredba da tužilac može da inicira pokretanje disciplinskog postupka protiv policajca, ali ne da ga i pokrene, već samo da ga inicira, a to može da učini i svaki građanin Srbije. To, dakle, nije nikakvo posebno ovlašćenje, a stavljeno je u zakon kao ovlašćenje javnog tužioca. Ne postoji nijedan mehanizam kojim bi tužilac mogao da natera policiju da radi“, navodi Savović.
Ukoliko, dakle, tužilac zatraži od policijca da dovede nekog sa neke adrese, a policajac kaže da nije zatekao traženog na adresi, tužiocu ostaje samo da veruje na reč policajcu. Isto važi i za dokumentaciju koju tužilac zatraži.
„Iako, teroretski, tužilac sam može da obavi neke od tih radnji, da ode, na primer na neki pretres ili uviđaj – on nema aparat sile“, kaže Savović. „Ukoliko bi tužilac na bilo kom pretresu pokušao da dođe do neke dokumentacije, a onaj od koga se dokumentacija traži ne želi da je ustupi ili počne da je uništava, opet je neophodno da tužilac pozove policiju da spreči ometanje pravde“.
Politička kriza u Srbiji naći će semeđu temama na zasedanju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope
Dešavanja na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) izazvala su seriju saopštenja i međusobnih optužbi ministarstava inostranih poslova Srbije i Bosne i Hercegovine
Pristalice SNS-a danas će u blokadama koje organizuju protiv blokada posetiti i zgradu RTS-a, a beli šatori postavljeni su u Takovskoj ulici u blizini zgrade medijskog servisa
I vlasti u Srbiji, ali i dobar deo opozicione javnosti hoće da čuju imena sa studentske liste za naredne izbore. A ta lista je „skoro gotova“. Da li joj onda valja da što pre krene u kampanju?
Ekološki ustanak javno je pozvao predsednika Srbije Aleksandra Vučića da odmah raspiše izbore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve