Pod velikom belom šatrom trešte narodnjaci, slavi se, jede i pije, a događaj najavljen na televiziji Informer uživo se prenosi od 16 časova.
Osim Vojislava Šešelja i glavnog urednika Informara Dragana J. Vučićevića, na slavlju su i pojedini ministri, drugi članovi SRS-a, poslanici SNS-a, PUPS-a, muzičari.
Informer je događaj najavio kao „najbolju žurku ikada viđenu”, a povod je državni praznik Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Ovde se srbuje i srbovaće se
Vojislav Šešelj je u programu uživo rekao da srpski radikali slave srpski praznik, te da ga je iznenadio broj gostiju.
„Mi smo tradicionalni veliki srpski domaćini i patriote. Srpsko jedinstvo nam je najpotrebnije, srpski neprijatelji žele da nas razjedine i međusobno posvađaju. Ne žale novca da to postignu. Mi se tome moramo suprotstaviti svim sredstvima i uspećemo u tome. Ovde se srbuje i srbovaće se, a Velika Srbija je radikalska zakletva”, rekao je Šešelj za Informer TV iz Hrtkovaca.
I još ponešto. Da je ovaj naprednjački režim isuviše „mekan”, te da se čuvaju neprijatelji Srbije, oni koji je blokiraju, kada Radikali uđu u vlast i počinju da uvode red.
A i da se zna, da nisu odustali od ujedinjenja Srbije sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom, a i Kosovo i Metohiju će da vrate pod srpsku kontrolu.
A kuću u Hrtkovcima je kupio „u inat“, i od sade će ti svakog septembra da se slavi sprpsko jedinstvo.
Šta se dešavalo u Hrtkovcima devedestih?
„Da li se može govoriti o Hrtkovcima, a da se ne bavimo onim što je uradio Vojislav Šešelj u maju 1992. godine i onim što su njegovi saradnici činili posle u nameri da ovo mesto isprazne od građana hrvatske nacionalnosti, i kako je moguće živeti u naselju koje je u poslednjih 100 godina nekoliko puta promenilo svoju „etničku strukturu“, a da se ne govori o tome kako se i zbog čega to dogodilo?”, napisao je u tekstu u „Vremenu” Slobodan Georgijev 2018. godine.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji je nasledio slučajeve Haškog tribunala, osudio je u aprilu 2018. godine predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja na kaznu od deset godina zatvora za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, prisilno premeštanje Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992. godine.
Šešelj je nakon izricanje presude izjavio za Radio Slobodna Evropa da je „ponosan na sve zločine” koji su mu, kako se izrazio, „pripisani” i dodao da bi ih i ponovio.
„Ja ću sada preduzeti određene pravne mere da opovrgavam tu presudu, ali ono što je najvažnije na kraju je da sam ja ponosan na sve svoje pripisane ratne zločine i zločine protiv čovečnosti i u budućnosti sam spreman da ih ponovim”, rekao je Šešelj, koji ostaje na slobodi u Srbiji, jer je Veće zaključilo da je Šešelj odslužio kaznu tokom boravka u pritvoru od 2003. do 2014. godine.
Pretnje smrću nesrbima
U optužnici koja je teretila „četničkog vojvodu“ pisalo je da je u maju 1992, Vojislav Šešelj došao u Vojvodinu i susreo se sa svojim saradnicima iz SRS-a i naložio svojim saradnicima da se obrate nesrbima te im prete smrću ukoliko ne napuste to područje.
„Dana 6. maja 1992. Vojislav Šešelj je održao govor u selu Hrtkovci, u Vojvodini, pozivajući na proterivanje Hrvata sa tog područja i čitao spisak pojedinih hrvatskih stanovnika koji bi trebalo da odu u Hrvatsku. Kao rezultat ovog govora, brojni hrvatski stanovnici odlučili su da napuste Hrtkovce. Nakon ovog govora, pristalice i saradnici optuženog, uključujući članove SRS-a i SČP-a (Srpska radikalna stranka i Srpski četnički pokret), započeli su kampanju etničkog čišćenja usmerenu na nesrbe, posebno Hrvate u Hrtkovcima”, pisalo je u optužnici.
Tokom naredna tri meseca, mnogi koji nisu Srbi bili su zlostavljani, pretilo im se smrću i zastrašivalo, prisiljavajući ih da napuste to područje. Domove Hrvata su opljačkali i okupiranli Srbi, a srpske porodice koje su raseljene iz drugih delova bivše Jugoslavije često su zauzimale domove onih koji su bili prisiljeni da ih napuste, pisalo je u optužnici.
Iseljavanje Hrvata
Činjenica je da je Šešelj održao „zapaljivi govor“ na Đurđevdan 1992. godine u ovom selu, posle čega je došlo do iseljavanja Hrvata koji su u velikoj meri napustili Hrtkovce plašeći se odmazde paravojnih jedinica: prema aneksima optužnice protiv Šešelja, njegov govor i ono što je usledilo doveli su do odlaska više od 700 ljudi, pisalo je ranije „Vreme”.
Pre rata 1991. godine Hrvati su činili više od 40 odsto stanovnika u Hrtkovcima, a danas ih je oko 7,5 odsto. Selo, prema popisu iz 2011. godine, imalo je nešto više 3.000 stanovnika.
Hrtkovci su od 1992. do 1995. godine bili pod kontrolom srpskih snaga i nosili naziv Srbislavci.