Svet
Izrael započinje rušenja na Zapadnoj obali
Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
U kineskom gradu Tjenđinu održan je najveći samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) do sada, koji je okupio više od 20 šefova država, uključujući ruskog predsednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendru Modija, kao i predstavnike međunarodnih organizacija. Skup je održan u jeku globalnih tenzija – od rata u Ukrajini i Gazi, do rastućih trgovinskih sukoba koje je inicirala politika ekonomskog protekcionizma američkog predsednika Donalda Trampa. Tokom dvodnevnih razgovora, lideri su se fokusirali na multipolarnost, bezbednost, ekonomsku saradnju, energetiku, digitalizaciju i održivi razvoj.
Kineski predsednik Si Đinping poručio je da je Kina spremna da udruži snage sa članicama ŠOS-a u cilju „kvalitetnog razvoja“ organizacije, ističući da je ukupan obim ekonomija zemalja-članica dostigao skoro 30 biliona dolara. Kineski lider je na samitu predstavio i „inicijativu za globalno upravljanje“ i pozvao sve zemlje da rade na stvaranju „zajedničke sudbine čovečanstva“. „Šangajska organizacija za saradnju će dati veći doprinos unapređenju saradnje među zemljama članicama, okupljanju snaga Globalnog Juga i napretku ljudske civilizacije“, rekao je Si.
Oružani sukobi i deklaracija
Na zasedanju Saveta šefova država članica ŠOS‑a, predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da kriza u Ukrajini nije nastala kao posledica „napada“ Rusije na tu zemlju, već kao rezultat državnog prevrata u Ukrajini, podržanog i podstaknutog od strane zapadnih zemalja. Prema njegovim rečima, drugi ključni uzrok krize leži u kontinuiranim pokušajima Zapada da uvede Ukrajinu u NATO, što predstavlja direktnu pretnju bezbednosti Rusije. Takođe, izrazio je uverenje da će „razumevanja“ postignuta na samitu na Aljasci „otvoriti put ka miru“ u Ukrajini.
Posebnu pažnju privukla je usvojena Tjenđinska deklaracija, u kojoj su članice osudile vojne napade SAD i Izraela na Iran i posebno upozorile na neprihvatljivost napada na nuklearnu infrastrukturu tokom oružanih sukoba. Takođe su pozvale na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze i izrazile spremnost da učestvuju u mirovnim i razvojnim naporima u Avganistanu. Šefovi država naglasili su i potrebu zajedničkog delovanja u suočavanju sa bezbednosnim izazovima koje nosi primena veštačke inteligencije, ali i potrebu „reforme Ujedinjenih nacija“, kako bi ta organizacija bolje odražavala savremene političke i ekonomske realnosti, uključujući veće učešće zemalja u razvoju u njenim telima.
Razlika u vizijama sveta
Samit u Tjenđinu osvetlio je ključne razlike u pristupu globalnim izazovima u odnosu na zapadne modele rešavanja kriza. Dok zapadne sile, predvođene SAD i EU, često reaguju sankcijama, vojnim intervencijama i političkim uslovljavanjima, Šangajska organizacija za saradnju zagovara pristup zasnovan na multilateralizmu, ekonomskom povezivanju i poštovanju državnog suvereniteta.
Planirano osnivanje Razvojne banke ŠOS-a deo je šire strategije stvaranja alternativnih institucija koje bi ublažile dominaciju zapadnih finansijskih i političkih struktura. Promovišući ravnopravnu saradnju među državama i odbacujući hegemonističke prakse i nametanje interesa, ovaj model se pozicionira kao alternativa zapadno-centričnom poretku, nudeći inkluzivniji i balansiraniji pristup u međunarodnim odnosima.
Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima
„Sada govore o pretnji iz Rusije i početku priprema za rat sa Rusijom, što je, po mom mišljenju, neka vrsta političke šizofrenije“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin

Opozicija u Venecueli prvi put posle skoro dve godine izvela je ljude na ulice širom zemlje i zatražila izbore do jula 2027. Vlast je istog dana organizovala sopstvenu šetnju na istom trgu

Francuska se priprema za subotnje proteste uz niz zabrana okupljanja i pojačano prisustvo policije i vojske. Sudovi su već poništili jednu zabranu u Parizu a sindikati i studenti pozivaju na mirne demonstracije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve