img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neonacista promenio pol

Bekstvo koje je u Nemačkoj srušilo poverenje u zakon: Slučaj Marle-Svenje Libih

31. avgust 2025, 08:43 N.R. / DW
Foto: Printscreen / X / Marla Svenja Liebich
Marla Svenja Libih
Copied

Marla-Svenja Libih, nekadašnji neonacista Sven Libih, nije se pojavila na izdržavanju kazne u Kemnicu i sada je u bekstvu. Slučaj je pokrenuo žestoku raspravu o tome da li novi Zakon o samoodređenju olakšava zloupotrebe

Marla-Svenja Libih je u bekstvu. Ranije se osoba zvala Sven, bila poznati neonacista, a onda je zvanično promenila pol kako bi se sprdala sa zakonima – i išla u ženski zatvor. To je pokrenulo debatu.

Marla-Svenja Libih trebalo je do petka uveče da se pojavi pred kapijom zatvora u Kemnicu na odsluženju kazne. Ali, osoba nije došla i sada policija traga za njom, prenosi Dojče vele.

Tako se nastavlja bizarni slučaj koji je poslednjih sedmica preokupirao Nemačku i doveo do velikih kritika na račun Zakona o samoodređenju.

Jer, Marla-Svenja Libih se identifikuje kao žena te je i pozvan(a) da kaznu zatvora služi u ženskoj kaznioni.

Ali, Marla-Svenja se do nedavno zvao Sven Libih i bio je poznati neonacista. Na godinu i po robije osuđen je zbog govora mržnje, teških kleveta i uvreda.

Libih je potom krajem prošle godine odlučio da od sada živi kao žena – i zvanično je promenio pol u dokumentima, kao i ime.

Sva je prilika, pišu nemački mediji, da je to učinio kako bi izvrgao ruglu novi nemački zakon o samoodređenju. Zakon dopušta da se jednostavno promeni upisani pol u zvaničnim dokumentima i od tada se osoba smatra onim što želi da bude.

Kako da oslovimo Libiha?

Sa jedne strane, u pitanju je šarada koja zbunjuje i medije – kako da uopšte oslove Marlu-Svenju Libih, kao muškarca ili ženu? Posebno što je osoba bila spremna da tuži one koji narušavaju njen ženski identitet.

No, već ima sudskih presuda, kao i odluke nemačkog Saveta za štampu da u ovom slučaju mediji ne krše ni zakon ni kodeks ako Libiha nadalje označavaju kao muškarca. To je, navode, u sklopu izveštavanja o tome što on zloupotrebljava pravo na samoodređenje kako bi ismevao zakon.

Kritičari pak kažu da je zakon, koji je stupio na snagu prošlog novembra, ionako rđav – jer takoreći potezom pera omogućava recimo tipovima poput Libiha da se nađu u ženskom zatvoru, svlačionici, toaletu…

Trans-zajednica pak oseća da opet sve ide preko njihove grbače i kaže da jedan slučaj zloupotrebe ne čini zakon lošim.

Zakon na proveri

Libih je decenijama bio vođa zloglasne neonacističke grupe „Krv i čast“. O trans-osobama govorio je da su „paraziti društva“, a sistem je nazivao „transfašizmom“.

Sada kao da je donekle isterao svoje jer se o tome užareno debatuje.

Ministar unutarnjih poslova Aleksander Dobrint iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije naložio je da se ponovo izrade stručne procene Zakona o samoodređenju. Kako je rekao za magazin Štern, slučaj Libiha mogao bi postaviti loš presedan za zlostavljanje od strane ekstremista koji žele da ismeju vladu.

Zakon je progurala prošla vlada Olafa Šolca u kojoj su njegove socijaldemokrate bile sa liberalima i zelenima. Sada zemljom vladaju demohrišćani Fridriha Merca, dok su socijaldemokrate mlađi partner.

Konzervativcima je zakon oduvek smetao. Kažu, prelako se sada administrativno menja pol.

Zakon o samoodređenju omogućuje odraslima promenu pola davanjem izjave u lokalnom matičnom uredu. On je zamenio zastareli Zakon o transseksualcima iz 1980, koji su transrodne osobe osećale kao duboko poniženje. Naime, on je zahtevao razna savetovanja i lekarske preglede kako bi nekome bilo dozvoljeno da zvanično upiše drugi pol.

„Libihov slučaj iskorišćen je za dalje širenje mržnje“, kaže za DW Tereza Riharc, pravnica Nemačke federacije za queer raznolikost. „Ovaj pojedinačni slučaj ismejava rodno samoodređenje ili ga proglašava opasnošću. To ugrožava demokratiju“, smatra ona.

Gde je Libih?

No prvo treba naći Marlu-Svenju Libih, begunca o kojem već kruže fantastične priče da je prebegao u Moskvu.

Na mreži X je pod Libihovim imenom u petak objavljena interesantna poruka: „Umetnost mađioničarskog trika: Svi gledaju u kulise, dok objekt u senci nestaje. Niko nije znao za moju odluku – ni advokat, ni porodica. Šta sledi? Međunarodna poternica.“

Beg od zatvorske kazne ili beg iz zatvora u Nemačkoj nisu kažnjivi, ali bi verovatno značili da će Libih odsedeti punu dužinu kazne, ako ga policija nađe.

Godinu i po u ženskom zatvoru? Zatvorska uprava u Kemnicu navela je za DW da se tokom prijema svaka zatvorenica sastaje s lekarom i savetnikom koji mogu preporučiti premeštaj u drugi zatvor ili da zatvorenica bude izolovana.

Tagovi:

Nemačka Bekstvo iz zatvora Marla-Svenja Libih Zakon o samoodređenju Ženski zatvor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure