img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Školstvo

Pred prvi septembar: Nemir među školskim klupama

27. avgust 2025, 07:21 Katarina Stevanović
Protest prosvetnih radnika Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Protest prosvetnih radnika u maju
Copied

Prošla školska godina u Srbiji završena je turbulentno. Kako će proteći ova?

„Šarenoliko”, „regularno”, „teško pitanje, videćemo” – ako pitate zaposlene u prosveti kako bi nova školska godina mogla da počne, naići ćete na ovakve odgovore.

Prvi septembar je blizu, đaci se užurbano spremaju za pakovanje rančeva, škole se čiste, a poslednjih dana govori se i o čistkama direktora i nastavnika, a maturanti pozivaju na protest prvog školskog dana.

Aludirajući na pad nadstrešnice 1. novembra prošle godina i dešavanja koja su usledila, pod sloganom „Srednjoškolci pamte – svi smo ispod nadstrešnice“ prvog školskog dana će, prema objavama medija, maturanti, uz podršku roditelja, dela nastavnika, ali i studenata u blokadi, održati komemorativnu šetnju povodom deset meseci od pada nadstrešnice, a u pojedinim školama od direktora su tražili da taj dan bude nenastavan, odnosno neradan za sve, osim za prijem novih učenika – prvaka.

I dok ministar prosvete Dejan Vuk Stanković govori kako očekuje da će nova školska godina u septembru početi „normalno, svečano“, ocenivši da nema razloga ni za „ritualni štrajk“ svakog prvog, jer se radi ozbiljno na poboljšanju materijalnog položaja prosvetnih radnika, nisu baš svi zaposleni u prosveti sigurni da će sve baš biti tako.

Kakav početak škole očekuje ministar, a šta kažu sindikati?

„Ako je do Ministarstva prosvete – školska godina treba da počne svečano, normalano, jer je naša ideja da se obrazovni proces potpuno vrati u školu bez primesa politike”, rekao je Stanković za televiziju Pink.

Prema njegovim rečima, prošla školska godina je „u najmanju ruka bila teška“ i sada bi „želeo da se taj scenario izbegne“.

Ministarstvo prosvete, na čelu sa bivšom ministarkom Slavicom Đukić Dejanović, odsviralo je nekoliko dana pre planiranog, kraj prvog polugodišta prošle godine. Početak drugog polugodišta, mnogi prosvetni radnici i učenici dočekali su van učionica, često i na ulicama, boreći se za spostvene zahteve, ali i zahteve koje su postavili studenti u blokadi, a kasnije ih podržali drugi delovi društva.

Prema rečima Dušana Kokota, predsednika Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, nova školska godina počeće „šarenoliko”.

„Tinjajućim sukobima, pogotovo u školama u kojima bude odmazde kojoj sada svedočimo, da se razrešuju direktori na silu koji su bili podrška kolegama, da ljudi koji su bili u obustavama rada, a radnici su godinama na neodređeno, ne dobijaju produžetak ugovora, kao što je slučaj u Petoj beogradskoj gimnaziji. I sigurno da će na takvim mestima da buknu pobune i mi ćemo kao sindikat učiniti sve da te pobune ojačamo i omasovimo. A svakog časa takva vrsta pobuna, tih sitnijih žarišta može da preraste ponovo u jedan masovan protest”, govori za „Vreme” Kokot.

Foto:Milica Vuckovic/FoNet
Protesti prosvetnih radnika

Aleksandar Markov iz Edu foruma, profesor istorije u Osmoj beogradskoj gimnaziji, kaže da je teško pitanje kakav početak godine se očekuje.

„Teško je u ovom trenutku proceniti šta nas čeka. U medijima smo videli da su gimnazijalci već najavili protest ili bojkot nastave 1. septembra. Ne znam u ovom trenutku šta će biti od svega toga, ali zapravo ako to izuzmemo, moja pretpostavka je da će nastava početi normalno. Kako će se dalje razvijati situacija u školama, verovatno će zavisiti u velikoj meri od toga kako se situacija bude razvijala u društvu”, govori Markov za „Vreme”.

Kako dodaje, tokom prethodne školske godine, odnosno otkako je počela društveno-politička kriza, sve ono što se dešavalo u društvu neminovno se reflektovalo i na ono što se dešavalo u školama.

U Uniji prosvetnih radnika Srbije očekuju normalan početak nastave.

„Mi očekujemo da školska godina počne regularno i zaista se nadam da će iz više razloga, a najpre zbog naših učenika to tako i ostati. Učenicima je naročito u drugom polugodištu poremećena radna atmosfera. Nadamo se da ove godine neće biti uopšte razloga za takve stvari”, kaže za „Vreme” Mirjana Gašić iz Unije prosvetnih radnika Srbije.

Kako dodaje, sve što se bude dešavalo, diktiraće njihove poteze.

„Insistiramo da u naše društvo treba da uvedemo odgovornost svih koji se bave svojim poslom i u skladu sa svojim odgovornostima i ovlašćenjima, kada bi svi obavljali svoje radne zadatke, mi ne bismo imali nikakav problem. Kada bi sve bilo vođeno po zakonskoj proceduri i u obimu koji podrazumeva dato radno angažovanje, mi nikada ne bismo razmatrali uopšte pitanje neke problematike”, kaže Gašić.

Mnoge škole ne rade uprkos dogovoru sindikata sa Vladom
Izvor: FoNet/Beoinfo
Ilustracija

Prosvetni radnici na čelu pobune

Deo prosvetnih radnika našao se početkom drugog polugodišta na čelu pobune uz studente. Tražili su ostvarivanje esnafskih zahteva, ali i zahteva koje su postavili studenti u blokadi.

Kako objašnjava Dušan Kokot, ne treba zaboraviti da su prosvetni radnici bili u prvim borbenim redovima, kada su obustavili rad.

„Mi smo već probili Solunski front, a sada vidamo rane tog proboja. Siguran sam milion odsto da su prosvetni radnici spremni da ponovo obustave rad, ali hoćemo da vidimo i druge delove društva. Ovo zbog čega smo mi bili u pobuni prošle školske godine i sve što se dešava sada, nije esnafska borba, nije borba za veću platu, već za normalno društvo, a to normalno društvo je potrebno i novinarima i profesorima i lekarima i bravarima i stolarijama. Svima je potrebno normalno društvo i jasna pravila igre da smo svi pred zakonom isti”, pojašnjava Kokot.

Foto:Foto: Tanjug/ Strahinja Aćimović
Ilustracija

Ponovo najava – koliko radiš, toliko zaradiš

Prosvetnim radnicima koji su bili u obustavi rada u međuvremenu su zbog toga smanjene plate, a na kraju je tek nekoliko njih ostalo van učionica. Neki su dobili otkaz, neki prekršajnu prijavu, a učiteljica iz Lazarevca Olivera Ljubojević ostala je uskraćena za nekoliko zarada jer je istrajala.

Kako je ranije pojasnila za „Vreme”, zbog odluke da ne odustane, poslednjih meseci, sa punih 26 godina rada u prosveti, na račun joj leže tek nekoliko hiljada dinara mesečno – između šest i 11.000 dva puta u toku meseca. Poslednju punu platu dobila je u februaru, za mesec januar.

Ministar prosvete ponovio je da zastupa stav da nema zarade bez rada, dodajući da je svaki nastavnik, profesor i saradnik na bilo kom nivou obrazovanja potpisao ugovor sa institucijom u kojoj radi.

„Ovo je tržišna ekonomija, ko ne želi da radi može uvek da da otkaz i da traži bolje radno mesto”, ocenio je on i dodao da Ministarstvo može samo da apeluje u medijima, jer sem inspekcija nema drugh mehanizama da se obrazovni proces ne politizuje.

„Nastavni proces mora da teče nezavisno od toga kakav ko politički stav ima”, rekao je Stanković.

Mirjana Gašić naglašava za „Vreme” da su gotovo svi dogovori koje su neki od sindikata sklopili sa Vladom Srbije – ispunjeni.

Prema njenim rečima, stigla su januarska i martovska povećanje koeficijenata za zarade, novo se očekuje u oktobru, a potpisan je novi kolektivni ugovor.

„Ono što je ostalo neurađeno jeste dogovor oko povećanja koeficijenata ili dodatka na platu kolegama koje se bave elektronskim dnevnikom”, pojašnjava Gašić.

U međuvremenu je, dodaje, sa Vladom Srbije rađeno i na izmeni zakonske regulative u pogledu tačaka zakona koji se kose sa drugim podzakonskim aktima. Taj proces, pojašnjava, nije završen.

Podrška drugih sektora

Osim širih društvenih, prosvetni radnici suočavaju se i sa problemima vezanim isključivo za njihov rad.

Osvrćući se na trenutnu situaciju u nekim školama u kojima prosvetni radnici dobijaju otkaze, Kokot kaže da „ti tinjajući sukobi u svakom momentu mogu da prerasnu u ozbiljno nezadovoljstvo”.

S druge strane, kako dodaje, očekuje da podršku roditelja i podršku društva u celini, te drugih profesija.

„Podvlačim još jednom, ovo nisu esnafske borbe, nisu borbe samo za položaj i status obrazovanja i zaposlenih u njemu, već su jedan vapaj za nužnim društvenim demokratskim promenama jer ovo ovako više ne može”, zaključuje Kokot.

Da bi za razliku od početka letnjeg polugodišta prošle školske godine, broj nastavnika koji je spreman da obustavi nastavu mogao da bude manji, očekuje Aleksandar Markov.

„U drugom polugodištu prošle školske godine sve se nekako slomilo na nastavnicima bez neke šire podrške u društvu. Svi očekivali da nastavnici budu ti koji će nositi najveći teret i kada su nastavnici počeli polako da se vraćaju na nastavu, imam utisak da ih je određeni broj ljudi osuđivao, naprosto nisu ih podržali u tome, odnosno osudili su ih tada jer su smatrali da su na neki način izdali učenike i sve ono što se dešava”, kaže Markov.

Iz tih razloga smatra da je u velikoj meri energija kod nastavnika potrošena, a da li će biti obnovljena zavisiće pre svega od društva, dodaje.

„Kao odgovorni članovi društva moramo ozbiljno da sagledamo i uzroke i razloge za nezadovoljstvo koje očigledno postoji i da pronađemo najbolji mogući način da i dijalogom ili na neki drugi politički način rešimo krizu u kojoj se nalazimo. Ovako, ako svako bude vukao na svoju stranu, pre svega kao društvo ćemo se raspasti, odnosno sama budućnost ovog društva postaje, postaje neizvesna, a onda samim tim postaje prilično i nebitno da li je školska godina regularna ili ne, ako kao društvo nestanemo”, zaključuje Markov.

Tagovi:

Prosveta Prosvetni radnici Škole Štrajk Učenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Obrazovanje i protesti

27.avgust 2025. K. S.

„Ne damo Petu“: Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Pod sloganom „Ne damo Petu“ održan je skup pred Petom beogradskom gimnazijom. Profesori traže hitnu reakciju nadležnih organa i inspekcije rada i zaštitu zaposlenih od diskriminacije i mobinga

Toplotni talas

27.avgust 2025. K. S.

Novo upozorenje RHMZ-a: Povratak ekstremnih vrućina

Posle prijatnih temperatura, u narednim danima novi toplotni talas u Srbiji

Prisustvo specijalne jedinice KP tokom Mitrovačkih dana i svirke na alternativnoj bini Mitrovica International Jazz Days u Severnoj Mitrovici, a koji se inače održava u Južnoj Mitrovici

Kosovo

27.avgust 2025. Milica Srejić

Duge cevi i loš prevod: Kako izgleda izveštavanje sa terena na Kosovu?

Za srpske novinare na Kosovu i košarkaški turnir ili bezazleni festival postaju izazov. Svuda se mogu pojaviti duge cevi. I svi – uključujući i institucije – obraćaju se često samo na albanskom pa ko razume

Veštačka inteligencija

Hronika

27.avgust 2025. Milica Srejić

Tinejdžer izvršio suicid uz pomoć ChatGPT-a: Gde su bili roditelji?

Iz Amerike je stigla vest da je šesnaestogodišnji A. R. izvršio samoubistvo, a da njegovi roditelji za to krive ChatGPT. Sledi niz pitanja: kakva je uloga roditelja u svemu tome?; kako prevenirati takve situacije? Konačno, mogu li deca da naprave razliku da se iza ChatGPT-a krije tehnologija, a ne čovek?

Saobraćaj

27.avgust 2025. K. S.

Epske gužve na graničnim prelazima

Poslednjih dana se na ulazak i izlazak iz Srbije iz susednih zemalja čeka i po nekoliko sati. Gde su najveće gužve

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure