img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbal

Nova ekonomija: Kako posluje Crvena zvezda?

22. август 2025, 09:23 B. B.
Foto: Tanjug/Marko Đoković
FK Crvena Zvezda
Copied

Ovog leta, samo prodajom pojedinih igrača kao što su Lazar Jovanović, Andrija Makrsimović, Luka Ilić i Andrej Đurić, Zvezda je zaradila 23 miliona evra. Ali, da li je to, uz svu pomoć države, dovoljno makar da pokrije dugovanja

FK Crvena zvezda je jedan od najtrofejnijih klubova u Srbiji, sa najvećim brojem navijača i snažnom finansijskom podrškom, kako od sponzora, tako i od države. Godinama je rival Partizana, ali to ne znači da su im budžeti i prihodi jednaki.

Zvezda se smatra za najuspešniji fudbalski klub po broju osvojenih šampionata i kupova. Stekla je najveći uspeh 1991. godine kada je osvojila Kup evropskih prvaka u Bariju i Interkontinentalni kup u Tokiju.

Prema poslednjim podacima, iz jula 2025. godine, FK Crvena zvezda je za deceniju zaradila 475 miliona evra, odnosno od 2015. godine, pa sve do 2025. Prihodi transfera i takmičenja UEFA odnose 70 odsto budžeta kluba i iznose oko 331 miliona evra, piše Đina Nedović za Novu ekonomiju.

Ovog leta, samo prodajom pojedinih igrača kao što su Lazar Jovanović, Andrija Makrsimović, Luka Ilić i Andrej Đurić, Zvezda je zaradila 23 miliona evra. Pravi sportsko-poslovni način razmišljanja Zvezdu je pogurao među najprofitabilnije klubove u Srbiji.

Prema podacima iz APR-a ukupni prihodi FK Crvene zvezde u 2024. godini iznosili su oko 90 miliona evra.

Dugovanja i priliv novca

Kao što je prethodno napomenuto, većinsko finansiranje FK Crvene zvezde dolazi iz UEFA takmičenja, potom transfera. Od sponzora, Gazprom u zbiru od 2014. do 2024. Zvezda je prihodovala oko 54 miliona evra, a od Telekoma u 2024. godini dobila je oko 2,8 miliona evra. Prodaja ulaznica klubu donosi oko 29 miliona.

Za domaća TV prava Zvezda dobija 6 miliona evra, a država je tokom decenije uložila 17,6 miliona evra, što je 4 odsto od ukupnog Zvezdinog budžeta.

Međutim, 2022. godine predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, skrenuo je pažnju na dugovanja klubova i pozvao ih da izmire dugove prema državi. Među tim klubovima se nalazila i Crvena zvezda.

U tome ga je podržao ministar finansija Siniša Mali i napomenuo da FK Zvezda i KK Partizan duguju državi 25,2 miliona evra za porez – samo Zvezda je dugovala 18,8 miliona evra.

„Kada saberete ulaganja u fudbalske klubove Zvezde i Partizana u prethodnih 10 godina, vidite da ih je država sa više od 120 ili 130 miliona evra direktno ili indirektno podržala“, rekao je Mali 2022. godine.

Potom je, 2023. godine, generalni direktor Crvene zvezde, Zvezdan Terzić izjavio da je klub izmirio sve obaveze državi, iz nekoliko delova. To je potvrdio i Vučić i zahvalio se putem svog Instagram naloga na snimku sa ministrom unutrašnjih poslova, Ivicom Dačićem.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

,,To je dobar primer za sve naše klubove kako treba da se ponašaju.“, rekao je tada predsednik.

Ipak, prema podacima dostupnim preko APR-a i prema izveštavanju medija, FK Crvena zvezda i dalje ima neizmiren dug. Iako je klub tvrdio da je porez plaćen podaci su pokazali da postoje odložene poreske obaveze, odnosno poreski dug koji je dogovoren da se plati kasnije i on iznosi 7,8 miliona evra.

Istovremeno, postoji nesklad u izjavama Zorana Terzića koji je naglasio više puta da je Zvezda izmirila sve poreze, zatim Aleksandra Vučića koji to potvrđuje naspram dostupnih podataka na APR-u.

Tako da presek na kraju 2024. godine pokazuje da obaveze kluba iznose 86,5 miliona evra (ukupna pasiva umanjena za kapital) – uključujući odloženi porez.

Do maja 2025. godine Zvezda je zaradila 32 miliona evra, kako je izjavio Terzić i naglasio da je poslovanje kluba potpuno transparentno, kao i da Crvena zvezda ima finansijski samoodrživ sistem.

Večiti derbi, ali finansijski

Posmatrajući isključivo fudbalske klubove od 2012. do 2022. godine FK Crvena zvezda je dobila više finansijske pomoći od države u poređenju sa FK Partizanom. Kako je ministar finansija Siniša Mali objasnio jula 2022. godine u Zvezdu je država uložila 17,6 miliona evra, a Partizan je dobio 14 miliona.

Dok FK Crvena zvezda ima snažniji i stabilniji finansijski okvir zahvaljujući kombinaciji UEFA nagrada, transfera i velikih sponzorstava, FK Partizan se u prethodnoj deceniji oslanjao na znatno skromnije izvore prihoda.

Prema podacima iz jula 2022. godine, Zvezda je ostvarila ukupno 63,4 miliona evra iz državnih ulaganja i sponzorstava (uglavnom Gazprom), dok je Partizan u istom periodu raspolagao sa približno 14 miliona evra direktne državne pomoći i znatno manjim prihodima od sponzora.

Partizan se većinski oslanja na igrače i prihod od takmičenja, dok Zvezda dominira tržištem zahvaljujući velikim komercijalnim ugovorima i stabilnijem prilivu sredstava. Oba kluba su, imala značajna dugovanja prema državi.

Iza Zvezdinih stabilnih prihoda kriju se izazovi, od odloženih poreskih obaveza do nesklada između zvaničnih podataka APR-a i izjava rukovodstva. Posebnu ulogu u ovoj dinamici ima politički kontekst.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao istaknuti navijač Crvene zvezde, više puta je javno podržao klub i otvoreno isticao njegov značaj za sport. Ova povezanost dodatno učvršćuje percepciju Zvezde kao „državnog projekta“, budući da se finansijska ulaganja i sponzorski ugovori često tumače kroz politički kontekst.

Tagovi:

Crvena zvezda Fudbal državna pomoć finansije Transfer igrača
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Provladin protest u Teheranu

Međunarodni monetarni fond

08.јул 2026. B. B.

MMF: Obnovljeni sukob na Bliskom istoku vodi ka inflaciji

Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku mogli bi da produže nestabilnost cena, ugroze lance snabdevanja i opterete finansijske uslove, upozorava MMF

Građevinarstvo

08.јул 2026. M. L. J.

Prinudni otkup i unosna parcela: Kako je teklo rasparčavanje Energoprojekta

Nekada najveće građevinsko preduzeće u Srbiji krajem jula 2026. bi moglo da bude istisnuto sa Beogradske berze. Prinudni otkup akcija prati nerealno niska cena i unosan posao drugog preduzeća, upozoravaju stručnjaci

Gorivo, benzinska pumpa

Akcize

07.јул 2026. I.C.

Šta ne platiš na mostu, platićeš za akcizu: Zašto samo u Srbiji rastu cene goriva

Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu

Energetika

07.јул 2026. Marija L. Janković

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak

Krediti

07.јул 2026. I.M.

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure