img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapošljavanje

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

12. avgust 2025, 11:37 M. L. J.
foto: marija janković
FIJAT SRBIJA
Copied

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Fijat je u Kragujevac dovodio radnike iz Italije, koje je plaćao neuporedivo više od radnika iz Srbije, oko 100 evra dnevno, rekao je dugogodišnji lider Samostalnog sindikata grada Kragujevca i fabrike Zastava oružje Jugoslav Ristić. To je i razlog zašto je ova fabrika odlučila da dovede 800 novih radnika iz Maroka i Nepala.

„Jasno je da će doći radnici sa strane, jer za te zarade koje su nešto veće od 70.000 dinara očigledno je da ljudi u Kragujevcu nisu zainteresovani, jer od toga ne mogu da prežive. Zato se poseže za dolaskom radnika iz Nepala i Maroka, zemalja u kojima su ljudi veoma siromašni“, kazao je agenciji Beta Ristić, koji je i predsednik Udruženja „Nova svetlost“.

Naveo je da u Nepalu, koji ima 27 miliona stanovnika, više od polovine ljudi ima manje od 1,25 dolala dnevno za potrošnju, dok Maroko sa 37 miliona stanovnika ima više od tri puta manji BDP od Srbije.

Da se sprema uvoz radnika iz ove dve zemlje rekao je i gradski odbornik za privredu Radomir Erić, iako u Krahujevcu ima oko 9000 nezaposlenih.

Srbija mora da ostane zemlja jeftine radne snage

Prosečna zarada u Srbiji je, kako je kazao Ristić, oko 108.000 dinara, a u Kragujevcu je za nekoliko hiljada dinara manja.

U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu radnik može da zaradi i oko 90.000 dinara, ako su mu radne sve subote, ali to znači da radi više od 40 časova u sedmici.

On smatra da bi, ako bi Fijat ovde platio radnika 1.000 evra mesečno, i te kako obezbedio radnike, i da država koja ima trećinu udela u kompaniji to može da reguliše.

„Davno su naši političari proklamovali da broj naših ljudi koji odlaze iz Srbije da rade na Zapadu treba da bude jednak broju onih koji dolaze iz inostranstva, te da je taj proces započeo. Poruka je da Srbija mora da ostane zona jeftinog rada. To je politika multunacionalnih kompanija koju podržava naša vlast“, tvrdi Ristić.

Propao dogovor sa Filipincima

Predsednik regionalnog odbora metalaca centralne Srbije iz Samostalnog sindikata Goran Milić rekao je agenciji Beta da domaći radnici koji se zapošljavaju u Fijatu ostaju nekoliko dana i „beže“, najverovatnije zbog niske zarade.

Dodaje da u fabrici automobila u Kragujevcu još nema radnika stranaca, ali da se uveliko priča o njihovom zapošljavanju.

Pominjalo se i da će u kompaniju „Vaker Nojsonu“ da dođe 80 Filipinaca na radno mesto varioca, ali je taj aranžman propao.

„Očekivalo se da će radnici stranci da plaćaju porez samo deset posto, što država nije dozvolila, pa su odustali jer im se ne isplati da plaćaju pun iznos. A trebalo je da im plata bude 500 evra , uz plaćena dva obroka i smeštaj od 100 evra. U tom slučaju bi ovi radnici bili jeftiniji od naših“, kazao je Milić.

Napomenuo je da je normalno što ovdašnji varioci odlaze u inostranstvo da rade za osam evra po satu, dok se u Srbiji taj rad plaća dva evra po satu.

Izvor: Beta

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Automobilska industrija Fijat maroko Nepal Zapošljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure