
Saradnja
Vučić: Srbija će biti uz RS i ići će evropskim putem
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Sveti Stefan, simbol crnogorskog turizma, zatvoren je za posetioce i na 65. godišnjicu postojanja, dok turistički radnici upozoravaju da je sezona slaba, uprkos zvaničnim podacima o velikom broju turista
Iako je nekada bio simbol crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan svoj 65. rođendan dočekuje bez gostiju. Dok zvaničnici beleže više od 130.000 turista u zemlji, iz turističkog sektora poručuju da je sezona ispod očekivanja i da se špic tek iščekuje, piše Aleksandra Mudreša za DW.
Nekada mondensko letovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. zjapi prazan. Katanac je stavljen nakon što se zakupac, kompanija „Adriatic properties“, i Vlada nisu mogli dogovoriti o uslovima i načinu korišćenja ostrva i plaža za sve turiste, a ne samo goste hotela. Spor težak stotinu miliona evra je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne reči zakazane su za kraj jula.
Odbornik budvanskog parlamenta Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kome se kao turistička destinacija Crna Gora nalazi.
„Možda je i momenat davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala“, kaže Zenović. Zbog nekorišćenja, hotel „na oči propada“ i, prema rečima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju može dočekati kraj suđenja.
„Možda bi trebalo što pre neko vansudsko poravnanje organizovati kako bi se hotel spremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se pored brojnih svetskih ličnosti i Džef Bezos venčao na popularnom Svecu“, kaže Rađenović za DW.
Nije pomogao ni Novak Đoković
Početkom februara ove godine, najuspešniji teniser u istoriji, Novak Đoković, pokušao je da pomogne kako bi se skinuo katanac sa grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za „Vijesti“ kazao da će iskoristiti svoje ime i uticaj kako bi se problem između Vlade i zakupca rešio.
Globalni ambasador kompanije „Aman“ pojasnio je da su obavili „inicijalne razgovore“ i informisali se „oko svega“, naglasivši da pokušava da radi za „opšti interes“ Crne Gore i da se nada da će solucija za rešenje problema vrlo brzo biti „na horizontu“…
Sezona „odlična“ kakva je mogla biti
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 130 hiljada gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno da kolektivni smeštaj, prema izveštajima sa Bookinga, beleži porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 procenata u odnosu na 2019. godinu, koja se označava kao rekordna sezona.
Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca, Ilija Armenko, za DW kaže da o sezoni upravo najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 hiljada gostiju, a da ima oko 500 hiljada kreveta.
„Devedesetih godina je Crna Gora beležila deset miliona noćenja, sad ne prelazi milion i po. Mi sad pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči“, ističe Armenko za DW.
U Budvi očekivano
Sezona u Budvi je na zadovoljavajućem nivou, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Uprkos zvaničnoj statistici, neki predstavnici turističke privrede nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.
„Učešće opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za period januar–maj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi je u kolektivnom smeštaju, za prvih pet meseci, evidentirano 167.331 dolazaka i 470.162 noćenja gostiju.
Upoređujući sa istim periodom prošle godine, zabeležen je rast u dolascima za 2%, dok je u noćenjima zabeležen pad od 4%. Najviše gostiju je iz Nemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske“, ističe direktorka TO Budva Ana Vujošević.
Crna Gora izgubila bitku s regionom?
Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije dovođenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentne turističke destinacije, prekomerna urbanizacija po meri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cenovna politika, „ad hok“ loši i nesmotreni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne putne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.
„Sa druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospela na sve svetske mape po prirodnim lepotama, uređenim letovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj smeštajnoj ponudi i originalnoj gastro ponudi. Do te mere da su ugrozili i jednu Hrvatsku i beleže nezaustavljiv rast u svim parametrima. Ova sezona je možda po prognozama i očekivanjima slabija, ali je po onom koliko smo i kako radili – odlična“, kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju narednih godina ako se svest onih koji odlučuju „radikalno ne promeni“ i ako ne shvatimo da nema samo Crna Gora more, planine i jezera.
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Dodik je zakasnio, ali mu je ipak oslobođeno mesto do Vučića, na paradi je izvedena pokazna vežba iako joj tu nije mesto, 50 posto vojnih sredstava je bilo iz prošlog veka – utisci su koje građani nisu imali prilike da čuju o najnovijoj vojnoj paradi u Beogradu
Na zvaničnom sajtu VJT Beograd piše da je student Dimitrije Dimić iz Niša u bekstvu. Dimić se javio iz kućnog pritvora gde je sa nanogicom još od avgusta
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve