Nakon sprovedene sistematizacije na televiziji „Juronjuz", dvanaest zaposlenih – među njima sedmoro novinara – u sredu je ostalo bez posla. Prema saznanjima „Vremena“, gotovo svi su potpisnici saopštenja kojim se deo redakcije ogradio od nove uređivačke politike ove televizije
Kako „Vreme“ saznaje, nakon sprovedene sistematizacije na televiziji „Juronjuz“, u sredu je podeljeno 12 otkaza zaposlenima. Među njima je sedam novinara, dok su ostali zaposleni iz sektora produkcije – snimatelji, organizator i šminkerka. Među otpuštenim novinarima je i Milan Šarić, jedno od najprepoznatljivijih lica ove medijske kuće.
Samo jedna osoba među otpuštenima nije potpisnica saopštenja dela zaposlenih kojim su se ogradili od uređivačke politike ove televizije, pa je opšta ocena radnika u „Juronjuzu“ da se radi o svojevrsnoj „odmazdi“ nad „pobunjenima“.
„Važno je napomenuti da su svi novinari i snimatelji koji su dobili otkaze potpisnici peticije kojom su se zaposleni ogradili od menadžmenta“, kaže za „Vreme“ izvor koji je dobro upućen u dešavanja unutar ove redakcije.
On i pojašnjava kako je došlo do otpuštanja, i napominje da je sve trajalo – desetak dana.
Foto: Printskrin / TV FoNetMilan Šarić
Pre otkaza sumnjivo ocenjivanje zaposlenih
„Pre deset dana je postavljena oglasna tabla u redakciji koju do tada nismo imali. To je urađeno u nedelju uveče, a u ponedeljak ujutru su okačili dva dokumenta – jedan je Odluka o sistematizaciji, kao i sama sistematizacija i nova radna mesta koja su uspostavljena. Na taj način su ukinuli skoro sva radna mesta u televiziji, i napravili nova. U Odluci o sistematizaciji napisali da će biti sprovedeno dvodnevno ocenjivanje zaposlenih na osnovu prethodnih šest meseci rada, kao da će na osnovu te evaluacije doneti odluku ko će biti proglašen tehnološkim viškom“, kaže izvor „Vremena“.
Dodaje da su kriterijumi koji su bili naznačeni bili „ad hok“ uspostavljeni, jer nije bilo jasno kako je osoba koja je ocenjivala utvrđivala stručnost, kompetenciju i radnu etiku zaposlenih.
Iako je Odlukom predviđeno da se šef sektora pre odluke o utvrđivanju ko će dobiti otkaz može konsultovati sa ostalima oko toga, izvor „Vremena“ tvrdi da glavna urednica Dragana Pejović nije to uradila.
Ističe da su novinari koji su otpušteni ne samo potpisali peticiju protiv rukovodstva, već su se i direktno konfrontirali sa menadžentom „Juronjuza“ oko nove uređivačke politike.
„Mi nemamo dilemu da je to još jedan vid osvete zbog tog saopštenja i ‘čistke’ koja je najavljena od menadžmenta“, zaključuje izvor „Vremena“.
Regionalna direktorka „Juronjuza“ Minja Miletić nije odgovorila na naš upit da komentariše otpuštanja na ovoj televiziji.
Foto: N1Marija Šehić
Slučaj Marije Šehić
Novinarka Marija Šehić dobila je još početkom juna otkaz na ovoj televiziji nakon sukoba sa menadžmentom.
Ona je u Juronjuzu bila zaposlena nešto više od dve godine. Sa Jelenom Stojiljković je radila emisiju „Hajde da razgovaramo”, bila je producentkinja informativnih emisija, a povremeno i voditeljka. Od septembra prošle godine vodila je Jutarnji program.
To je trajalo donedavno, kada je „skinuta” sa smena iz studija i prebačena u režiju.
A onda je usledio otkaz.
Kako je sve počelo
Otkazu je prethodilo što se u aprilu 78 novinara i medijskih radnika javno ogradilo od nepotpisanog saopštenja poslatog u ime redakcije „Juronjuza“ u vezi sa studentskom blokadom RTS-a, što se dogodilo prvi put u istoriji srpskog novinarstva.
U pismu se u ime „Juronjuza“ tražilo da nadležni organi reaguju na to što su studenti i građani blokirali Radio-televiziju Srbije. Koristili su formulacije o teranju „u logore”, te da se nad kolegama iz RTS-a sprovodi „ulična, sirova i brutalna revolucionarna pravda”, koja „mora da izazove ne samo strah, nego i gađenje”.
Zaposleni su se ogradili od ovakvog saopštenja, a usledile su i reakcije novinarskih udruženja
Udruženje novinara Srbije je posle protesta zaposlenih u „Juronjuzu“ saopštilo da su oni „izloženi profesionalnom degradiranju, različitim pritiscima“. Slavko Ćuruvija fondacija je objavila da ovaj otkaz „predstavlja osvetu jer se suprotstavila gaženju profesionalnih standarda, pritiscima i maltretiranju novinara i novinarki ove medijske kuće, od kako su na njena čelna mesta došle Minja Miletić, regionalna direktorka, i Dragana Pejović, glavna urednica“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada je projekat najavljen 2020. godine, njegova cena procenjena je na 600 miliona evra. Kasnije je taj iznos postepeno rastao, da bi do jeseni 2023. godine auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad dostigao gotovo 1,6 milijardi evra
N1, Nova S, Nova BH, dnevni list Nova, portal nova.rs, Radar i Danas. Ti mediji više nisu deo Junajted grupe i sada posluju u okviru novog vlasništva, navedeno je u internom, „strogo poverljivom“ obaveštenju u koje je „Vreme“ imalo uvid
Kiša je ublažila pojedina žarišta, ali nije ugasila požare širom Srbije. Najteža situacija i dalje je u Deliblatskoj peščari. Vatra bukti i kod Lebana, na Stolovima i Goču
„Brutalnost koja se 2001. godine obrušila na seksualne različitosti, možda može da se nazove odvratnim incidentom. Brutalnost koja se u poslednje dve godine primenjuje prema delovima pobunjenog društva, među kojima su i manjinske zajednice, postala je pojava“, kaže za „Vreme“ Danica Vučenić, ovogodišnja kuma Prajda
Kraljevo je zavijeno u crno nakon što je petogodišnja devojčica preminula od posledica povreda zadobijenih u stravičnoj saobraćajnoj nesreći, a građani su tokom celog dana dolazili na mesto tragedije, palili sveće i ostavljali cveće i igračke
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.