img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izgradnja

Kako je auto-put Beograd-Novi Sad-Zrenjanin poskupeo za milijardu evra

26. avgust 2026, 15:03 B. B.
Nekadašnji premijer Miloš Vučević na obilasku radova na izgradnji auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad Foto: Tanjug/ Vlada Republike Srbije/ Slobodan Miljević
Nekadašnji premijer Miloš Vučević na obilasku radova na izgradnji auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad
Copied

Kada je projekat najavljen 2020. godine, njegova cena procenjena je na 600 miliona evra. Kasnije je taj iznos postepeno rastao, da bi do jeseni 2023. godine auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad dostigao gotovo 1,6 milijardi evra

Projekat izgradnje auto-puta Beograd–Zrenjanin–Novi Sad, čija je prvobitna procenjena vrednost iznosila 600 miliona evra, u međuvremenu je poskupeo na gotovo 1,6 milijardi evra.

Država zbog toga planira dodatna zaduživanja kod domaćih banaka – UniCredit banke, NLB Komercijalne banke i Banke Intesa, u ukupnom iznosu do 28 milijardi dinara, piše portal Zrenjaninski.

Najveće zaduženje, do 13 milijardi dinara, predviđeno je kod UniCredit banke. Kod NLB Komercijalne banke planiran je dugoročni investicioni kredit do 10 milijardi dinara, dok bi kod Banke Intesa država mogla da se zaduži za dodatnih pet milijardi dinara.

Pored tih kredita, koji tek treba da budu formalizovani, Skupština Srbije je u junu prošle godine već odobrila kredit kod NLB Komercijalne banke za isti infrastrukturni projekat, u iznosu do 35 milijardi dinara.

Ako budu realizovana i nova zaduženja, država će za izgradnju auto-puta kroz kredite obezbediti ukupno do 63 milijarde dinara, odnosno približno 537 miliona evra.

Kraj radova do 2030. godine

Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova zaključen je, za sada, na 1,596 milijardi evra, a predviđeno je da se projekat finansira kreditima domaćih i stranih banaka. Zbog toga se može očekivati da država nastavi sa zaduživanjem kako bi obezbedila sredstva potrebna za završetak projekta.

Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić je prilikom obilaska radova u septembru 2024. godine, zajedno sa tadašnjim premijerom Milošem Vučevićem, rekao da je rok za završetak radova šest godina i da na ovom projektu rade kineska kompanija Šandong Haj Spid i domaće kompanije po principu „ključ u ruke“

Svečanost povodom izgradnjei auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad
Foto: Tanjug/ Vlada Republike Srbije/ Slobodan Miljević
Svečanost povodom izgradnjei auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad

Koliko kilometara, koliko mostova, koliko saobraćajnih petlji

Na budućem auto-putu Beograd–Zrenjanin–Novi Sad biće izgrađena četiri velika i četiri manja mosta, sedam saobraćajnih petlji i ukupno 50 različitih objekata.

Radovi se izvode na dve deonice. Prva, od Beograda do Zrenjanina, duga je 67,6 kilometara, dok druga, između Zrenjanina i Novog Sada, ima 37,7 kilometara. Istovremeno se radi i na nekomercijalnom putu koji će preko Žablja predstavljati alternativni pravac do Novog Sada.

Prema podacima sa gradilišta, pripremni radovi do sada su završeni na između 25 i 30 odsto ukupne trase. Ugrađeno je oko četiri miliona kubika peska od ukupno planiranih 17 miliona, a materijal se obezbeđuje iz lokalnih pozajmišta.

Direktor Sektora za tehničku pripremu i projektovanje u „Koridorima Srbije“ Jovan Marković istakao je da je reč o zahtevnom projektu, između ostalog zato što trasa prolazi kroz zaštićena područja Potamišja i Ritova donjeg Potisja.

Ravničarski predeli i poljoprivredna gazdinstva

Kako je naveo za RTS, auto-put najvećim delom prolazi kroz ravničarske poljoprivredne predele Banata i Južne Bačke, ali dodatni izazov predstavlja činjenica da se trasa prostire kroz brojna i velika poljoprivredna gazdinstva.

Marković je dodao da se radovi odvijaju u skladu sa ugovorom, njegovim aneksima, projektom i dinamikom eksproprijacije zemljišta.

Dušan Stanković iz stručnog nadzora „Koridora Srbije“ ocenio je da geološki uslovi sami po sebi nisu naročito zahtevni, ali da se razlikuju od onih sa kojima su se izvođači susretali na ranijim infrastrukturnim projektima. Prema njegovim rečima, gradnja se odvija na prostoru koji je do pre oko jednog veka uglavnom bio močvaran, a dosadašnja geološka istraživanja nisu pokazala posebno problematične lokacije, osim područja u blizini reka.

Kao najveće izazove Stanković je izdvojio organizaciju radova, pripremu i obezbeđivanje ogromne količine potrebnog materijala. Za izgradnju nasipa potrebno je ukupno 17 miliona kubika materijala, uz velike količine betona i različitih konstrukcija, koje je potrebno dopremiti na gradilište i kvalitetno ugraditi.

Svečanost povodom izgradnjei auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad
Foto: Tanjug/ Vlada Republike Srbije/ Slobodan Miljević
Svečanost povodom izgradnjei auto-puta Beograd-Zrenjanin-Novi Sad

Kritika Fiskalnog saveta Srbije

Fiskalni savet Srbije ocenio je da se problem naknadnog povećanja vrednosti infrastrukturnih radova u zemlji poslednjih godina dodatno zaoštrava, posebno kada je reč o novijim deonicama auto-puteva.

U analizi „Politika javnih investicija u Srbiji“ ukazano je da se putna infrastruktura gotovo u potpunosti finansira zaduživanjem, dok u više slučajeva nema dovoljno relevantnih objašnjenja za kašnjenja radova i velika povećanja njihovih troškova.

Među najizrazitijim primerima Fiskalni savet je izdvojio upravo auto-put Beograd–Zrenjanin–Novi Sad.

Fiskalni savet je naveo i da bi deo povećanja cene izgradnje auto-puta mogao da bude posledica rasta cena građevinskog materijala i drugih građevinskih inputa, kao i najavljenih promena trase i dodatnih radova na paralelnom nekomercijalnom putu Novi Sad–Zrenjanin.

Međutim, ocenio je da ostaje veoma upitno da li ti faktori mogu u potpunosti da objasne gotovo trostruko povećanje vrednosti projekta u odnosu na prvobitnu procenu, na koje ukazuju budžetski planovi.

Netransparentnost i neusaglašenost

U analizi je ukazano i na nedostatak transparentnih informacija o novijim infrastrukturnim projektima. Podaci o projektima su često oskudni, a u pojedinim slučajevima i međusobno neusaglašeni, zbog čega se mogu pronaći različite informacije o ukupnoj ceni, dužini trase i karakteristikama planiranih saobraćajnica.

Fiskalni savet je kao važnu promenu u politici realizacije velikih javnih investicija izdvojio i sve izraženije napuštanje standardnih procedura. Do 2012. godine javne nabavke i redovne zakonske procedure bile su praktično jedini način ugovaranja infrastrukturnih projekata, dok su ostale preovlađujuća praksa sve do 2018. godine.

Od tada je, prema oceni Fiskalnog saveta, došlo do suštinskog zaokreta. U prethodnih pet do šest godina gotovo svi veliki infrastrukturni projekti ugovarani su direktno ili su na neki drugi način izuzimani iz opšte zakonske regulative, između ostalog kroz primenu posebnih zakona, odnosno lex specialis, čime je upotreba standardnih procedura svedena na minimum.

Kako je navedeno u analizi, prelazak na direktno ugovaranje i izuzimanje velikih projekata iz opštih procedura u oblastima poput javnih nabavki, eksproprijacije i upravljanja kapitalnim projektima imao je i određene pozitivne efekte na nivo državnih kapitalnih ulaganja.

 

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad Infrastrukturni projekt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zdravlje

20.novembar 2026. Marija L. Janković

RFZO uplatio deo novca za vantelesnu, nakon pisanja „Vremena“

RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević

Društvo

20.novembar 2026. B. B.

Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila deset lokalnih televizija

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Pravosuđe

20.novembar 2026. M. L. J.

Evropski sud ispituje Srbiju o Vučićevim pomilovanjima

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Ko pali teretane po Beogradu: Prihodi od 666 miliona i talas napada

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte

Đaci

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Devojčica (8) predata majci u školi na Voždovcu: Otac podneo prijavu protiv sudije

Osmogodišnja devojčica predata je majci u Osnovnoj školi „Branislav Nušić“ uz prisustvo policije, Centra za socijalni rad i izvršitelja. Direktorka škole svedoči da se dete opiralo i plakalo, dok otac tvrdi da je nad njom primenjena sila i da je podneo krivičnu prijavu protiv sudije

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure