img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovenija

Smrtonosan ujed poskoka

25. јун 2025, 11:56 M. T.
Foto: Pixabay/Ondřej Vídenský
Poskok - najveća i najotrovnija evropska zmija
Copied

Centar za toksikologiju i farmakologiju UKC Ljubljana potvrdio je smrtni slučaj izazvan ujedom poskoka, prvi put nakon više decenija. Koje su zmije otrovnice kojih se treba paziti i koje mere treba preduzeti u slučaju ujeda

U utorak (24. jun) je, prvi put nakon više decenija, prijavljen smrtni slučaj izazvan ujedom poskoka, objavio je na mreži X Miran Brvar, rukovodilac Centra za toksikologiju i farmakologiju UKC Ljubljana.

Na ovom odeljenju, između 2014. i 2023. godine, u proseku je godišnje lečeno šestoro pacijenata. Broj pacijenata kreće se od 3 do 9, a uzrok predstavlja ujed otrovnih zmija, prenosi „Danas”.

Zmije otrovnice

Poskok je najveća i najotrovnija evropska zmija. Dok ženke mogu narasti do oko 60 centimetara, veličina mužjaka kreće se i do jednog metra.

Boja mužjaka je obično pepeljasto siva, dok su ženke smeđe. Na leđima imaju karakterističnu cik-cak šaru, a na vrhu njuške roščić po kojem su poznati.

Poskok nije agresivan, ali u slučaju kada se oseća ugroženim, počinje da sikće i nastoji da pobegne. Uglavnom napada kada je ozbiljno isprovociran.

Kod većih jedinki zubi mogu biti dugi i do jednog centimetra, što omogućava dublju injekciju otrova u mišiće i ubrzava pojavu simptoma trovanja.

Šarka je rasprostranjena širom Evrope, a njena dužina kreće se između 60 i 80 centimetara.

Za razliku od poskoka, ona ima znatno manju cik-cak šaru duž tela. Glava joj je šira i zaobljenija, sa velikim okom koje ima crvenkasti odsjaj. Duž ivice gornje vilice ima karakterističnu belu prugu.

Ova vrsta naseljava surovije predele i može se naći na visinama iznad 2.000 metara nadmorske visine. Često ulazi i u vodu.

Treća u nizu otrovnih zmija koja se može naći na teritoriji Srbije, iako je to redak slučaj, jeste šargan.

On je najmanja evropska zmija, duga između 30 i 60 cm. Njegova boja varira od svetlo sive do svetlo braon boje, sa tamnim cik-cak šarama ili crnim braon tufnama duž tela.

Donja strana njegovog tela može biti bele ili sive boje.

Glava mu je ovalna, sa tri velike krljušti, dok leđne krljušti imaju greben. Mužjaci imaju duži rep od ženki, a njihove zenice su vertikalne, što je karakteristika zmija otrovnica.

Pružanje prve pomoći pri ujedu zmije otrovnice

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore objavio je upustva za pravilno pružanje prve pomoći u slučaju ujeda zmije otrovnice.

Žrtva mora ostati u ležećem položaju, smirena, dok se primenjuje imobilizacija rane pod pritiskom.

Potom odmah treba pozvati Hitnu pomoć, postupajući po njihovim instrukcijama.

Oprezno treba pratiti disajni put, disanje, puls i svest žrtve.

Ujedeni ektremitet ne treba podizati, jer se tom akcijom pojačava venski dotok do vitalnih organa.

Kao posebno upozorenje navedeno je da se ne sme dizati ujedeni ekstremitet, ne sme se stiskati protok krvi i zavoj mora ostati na mestu na kojem je žrtva zadobila ujed.

Zmije gmižu Beogradom

Zmije traže stabilne temperature od 24 do 28 stepeni. Kao staništa biraju mesta gde ima Sunčevih zraka kako bi podigle temperaturu, kao i hlada kako bi je spustile. Ulice velikog grada uopšte nisu rđav izbor za zmije.

Kako se temperature ovih dana kreću i do 40 stepeni, nije neobično to što se mogu zateći na ulicama.

No, zmije koje su se pojavile na ulicama Beograda nisu otrovne, te ne treba dizati paniku.

Savetuje se da se pri susretu sa zmijom ne reaguje burno – treba se udaljiti od nje i pozvati nadležne službe poput Zavoda za zaštitu prirode ili zoohigijenske službe Veterine Beograd.

Tagovi:

Zmije Otrovne zmije Poskok Prva pomoć Šarka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Afera „Zvučni top“

24.јун 2026. Nemanja Rujević

Režimsko tužilaštvo u igri reči: Čik kaži „zvučni top“

Pravnici pojašnjavaju kako se fabrikuje afera sa navodnom upotrebom zvučnog oružja protiv građana

Vojni analitičar Aleksandar Radić

Afera „Zvučni top“

24.јун 2026. B. B.

VJT: Dokazi protiv Aleksandra Radića su zakonito preuzeti

Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu tvrdi da su Aleksandar Radić i njegov advokat uredno telefonski obavešteni o pretresu, ali da su oni odgovorili da neće prisustvovati pretresu

Savet Evrope

23.јун 2026. B. B.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope zabrinuta zbog stanja u Srbiji

Političku scenu Srbije karakterišu izražena polarizacija i dugotrajne tenzije između vlasti, predvođene predsednikom države Aleksandrom Vučićem, smatra parlamentarna skupština Saveta Evrope

Gojko Božović

Dijaspora

23.јун 2026. B. B.

Gojko Božović: Vlastima najviše odgovara da dijaspora ostane pasivna

Dijaspora je sada zainteresovana da učestvuje u odlukama koje se tiču budućnosti i sadašnjosti Srbije u mnogo većoj meri nego ikada do sada, kaže pisac Gojko Božović

Afera „Zvučni top“

23.јун 2026. B. B.

Šabić: Ruski izveštaj o „zvučnom topu“ bez memoranduma, potpisa i pečata

Ogroman broj građana je bio neposredni akter događaja, a oni pokušavaju da napravite konstrukciju da su sve to nekakvi simulanti i to još organizovani, kaže pravnik Rodoljub Šabić o saopštenju VJT o „zvučnom topu“

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure