

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Evropska banka za obnovu i razvoj daće Srbiji kredit od 50 miliona evra da zameni kotlarnice na fosilna goriva u nekoliko najzagađenijih gradova. To je, međutim, samo kapljica u moru hiperzagađenja srpskog vazduha
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je da je postigla dogovor sa Vladom Srbije o zajmu za modernizacija sistema grejanja kroz zamenu zastarelih kotlarnica u šest gradova Srbije – Beogradu, Nišu, Valjevu, Novom Pazaru, Zaječaru i Smederevu, piše Nikola Zdravković na portalu klima101.rs.
Ovi gradovi su, prema navodima EBRD-a, prepoznati kao žarišta zagađenja u Srbiji.
Tu bi stare kotlarnice, koje još uvek koriste fosilna goriva poput uglja i mazuta, trebalo da budu zamenjene savremenim i ekološki prihvatljivijim rešenjima, kao što su toplotne pumpe, korišćenje otpadne toplote i razvoj daljinskog grejanja tamo gde je to izvodljivo.
Emisije štetnih materija, posebno PM 2,5 čestica koje su opasne po zdravlje, trebalo bi da se značajno smanje ovim merama. Ove toksične čestice ostaju duže u vazduhu nego teže čestice, što povećava šansu da ih ljudi ili životinje udahnu i da ostanu u plućima.
Zastarele kotlarnice samo delić problema
Ipak, zamena starih kotlarnica predstavlja tek prvi korak u rešavanju ozbiljnog problema zagađenja vazduha u Srbiji.
Nezavisna naučna istraživanja ukazuju da su dva glavna izvora zagađenja u zemlji zapravo termoelektrane i individualna ložišta u domaćinstvima.
„Najznačajniji izvor za suspendovane čestice PM 10 i PM 2,5 su toplane snage manje od 50 MW i individualna ložišta… Iz ovog sektora potiče 61 odsto svih nacionalnih emisija suspendovanih čestica PM 10 odnosno 77 odsto suspendovanih čestica PM 2,5” , Piše u izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) za 2023. Godinu.
Kako navodi SEPA, za čestice PM 2,5 su posle individualnih ložišta najveći emiteri drumski saobraćaj (10 odsto) i industrija (6 odsto), a „najmanji doprinos ukupnim emisijama suspendovanih čestica (PM 10 i 2,5)… daje sektor Proizvodnja električne i toplotne energije (od 3 do 5 odsto).
Drugim rečima, SEPA navodi da su domaćinstva apsolutno dominantni izvor zagađenja PM 2,5 u Srbiji, a da je udeo termoelektrana na ugalj gotovo zanemarljiv.
Ali ova slika ne prikazuje realnost situacije u Srbiji. Ako se tokom nekog ekstremno zagađenog dana pitate odakle toliko zagađenje PM 2,5**,** podaci koje nudi SEPA nisu pravi odgovor, piše klima101.rs.
Nezavisna naučna istraživanja iz Srbije i inostranstva pokazuju, naprotiv, da su primarni izvor čestica PM 2,5 u Srbiji termoelektrane na ugalj, a posebno velike termoelektrane kao što su TENT A i B.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve