img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Papreno skupo uvođenje struje

Bandera je pored, ali uvođenje trofazne struje košta hiljadu evra

03. јун 2025, 17:31 Novak Marković
Foto: Tanjug / Filip Krainčanić
Centar za praćenje potrošnje struje
Copied

Zoranu Đeriću stigao je račun od tačno 111.277 dinara za prelazak sa monofazne na trofaznu struju u vikendici od pedesetak kvadrata. I to iako je vikendica par metara od bandere

Ukoliko je vašem domaćinstvu, vikendici ili radionici potrebno više i jače energije, pa želite da sa monofazne pređete na trofaznu struju, za to biste morali da izdvojite najmanje 1.000 evra.

Elektrodistribucija Srbije, tačnije njen ogranak u Rumi, uzima tačno 76.655 dinara i još nešto više od 15.000 PDV-a za, kako u ugovoru tačno navode „uslugu priključenja na elektroenergetsku mrežu – posebni priključak“. Na ovom računu se nalazi i druga usluga pod nazivom „trošak DTS“ za koju je potrebno izdvojiti, zajedno sa PDV-om, nešto manje od 20.000 dinara.

„Prvo sam čekao tri meseca da se neko javi, posle toga je došao čovek na plac, video i posle nekoliko dana mi poslato rešenje na kome je bila cena od 111.000 dinara, meni to nije normalno, s obzirom na to da samo treba da se postavi brojilo i priključi”, kaže Zoran Đerić iz Beograda, vlasnik vikendice u Krčedinu o kojoj se radi.

Prelazak na trofaznu – potreba savremenog domaćinstva

Monofazna struja nekada je bila najzastupljeniji način distribucije električne energije u napajanjima. Ova struja uključuje jedan živi provodnik (faza) i jedan neutralni provodnik. Danas ova vrsta distribucije struje polako odlazi u zaborav – za one koji imaju para to da plate. Ovakva vrsta distribucije energije najviše je zastupljena u kućama, vikendicama i stambenim objektima, mestima na kojima nema posebne potrebe za većom energijom.

Sa druge strane trofazna struja koristi tri živa provodnika. Trofazna struja specifična je za industrijske i komercijalne objekte, na ovakvim mestima potrebna je veća energija i povećana efikasnost prenošenja snage. Međutim, u poslednje vreme, pogotovo pojavom novih i modernijih kućnih aparata, gotovo da svakaka kuća prelazi ili uzima trofazni način distribucije energije.

„Moja žena i ja smo u problemu zato što su grejna tela, koja ja planiram za zimu, dosta jaka, pa nisam siguran da monofazna struja može to da izdrži. U ugovoru piše da imam dve godine da razmislim o tome, kada sam video cenu odlučio sam da ove zime pokušam sa monofaznom, pa ako to bude dobro ostajem na njoj”, ističe Zoran Đerić.

Foto: N1
Papreni prelazak na trofaznu struju

Šta sve čini cenu od 1000 evra?

Zašto troškovi prelaska zapravo koštaju toliko? Cena od preko 100.000 dinara zapravo je standardna, ali i ume dosta da varira. Međutim, slučaj Đerića zaista je specifičan, postavljanje brojila i eventualnog razvodnog ormana, ovog čoveka, kome se strujna bandera nalazi uz kuću, koštalo bi gotovo pa 1000 evra.

Kao i kod osnovnih životnih namirnica, tako i kod infrastrukturnih, država ima upliv u formiranje cena. Zakon jasno reguliše da formiranje cena ovakvih stvari nije slobodno, već sve mora da bude, iole, dostupno građanima. Pitanje je kako je moguće da se, recimo, penzioneri sa penzijama, čiji je prosek tek nešto iznad 50.000 dinara, prebace na trofaznu struju ukoliko ona košta preko 1.000 evra.

Da bi se uopšte prešlo na trofaznu struju pre svega je potrebno podneti zvaničan zahtev za promenu priključka u lokalnoj elektrodistribuciji. EPS zatim daje ponudu ili šalje ugovor za izvođenje radova sa cenom tog poduhvata. Treba napomenuti da se pojedini građani žale kako odgovor nisu dobili i preko godinu dana, pa je tri meseca u slučaju Đerića zaista odličan period.

Cenu zapravo određuje dosta faktora, snaga priključka, dužina kabla, potreba za novim ormarom ili stubom i tako dalje. Sa razvodnog ormana monofazne struje nije moguće direktno povezati trofaznu, potrebne su određene prepravke.

Troškovi priključenja obračunati su u skladu sa Metodologijom za određivanje troškola priključenja na sistem za prenos i distribuciju električne energije, a prema važećem Cenovniku troškova priključenja na DSEE, oni iznose tačno 92.731 dinara bez PDV-a”, stoji u ugovoru koji je Đerić dobio.

Energetska tranzicija: pravo ili luksuz?

Prelazak na trofaznu struju zvuči kao ulazak u višu ligu koju, veliki deo građana Srbije, nije spreman da igra, ali koju svi bez sumnje zaslužuju. Cena, koja je u najboljem slučaju negde oko 1000 evra, ipak navodi na to da se ostane veran staroj struji, pa makar se mašina za veš i šporet dogovarali kada će ko da radi.

U vremenu u kome se, pogotovo u Srbiji, govori o energetskoj efikasnosti i modernizaciji infrastrukture, postavlja se jedno vrlo lako pitanje – da li je prelazak na trofaznu struju luksuz ili pravo, pogotovo kada je za tako nešto potreban posao od svega nekoliko minuta.

Tagovi:

Struja Bandera Elektrodistribucija Srbije Trofazna struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
GSP Beograd

Nabavka vozila

09.фебруар 2026. I.M.

Gođevac: Zamrznuta nabavka 85 tramvaja – GSP Beograd doveden u ozbiljnu krizu

Beograd trenutno ne može da nabavi nijedan novi tramvaj ili autobus, nakon što je postupak za kupovinu 85 tramvaja zamrznut zbog prigovora ponuđača, a tender za 150 autobusa obustavljen početkom godine, tvrdi potpredsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Ana Gođevac

Beograd na vodi

09.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Kula Beograd“: Najveći bilbord na Balkanu

Kula Beograd, centralni soliter Beograda na vodi, i dalje radi bez upotrebne dozvole. Samo je delimično useljena, pa većinu vremena služi - kao bilbord za reklame

Kiseli kupus

Izvoz hrane

07.фебруар 2026. K. S.

Nikl u kupusu i bakterije u korama za torte: Nova upozorenja za namirnice iz Srbije

Evropski sistem za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF) izdao je od početka 2026. dva upozorenja za namirnice izvezene iz Srbije u kojima su pronađene nepoželjne supstance. Tokom prošle godine izdato je 30 upozorenja

Radnici u fabrici Jura

Otkazi

07.фебруар 2026. K. S.

Jura u Leskovcu otpušta deo radnika

Deo radnika Jure u Leskovcu ostaće bez posla, a neki će na plaćeno odsustvo, saopštila je ta kompanija

Vučić je letos smanjenje cena u prodavnicama najavio kao magično rešenje mnogih problema.

Uredba o maržama

06.фебруар 2026. M. L. J.

Vučićeve „čudesne marže“ pred sudom u Americi

„Ahold Delhaize“, kompanija koja je vlasnik brojnih maloprodajnih radnji u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog nametnutih marži u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure