
Cene goriva
Skuplji benzin i dizel u Srbiji: Da li to ima veze sa ratom Izralea i Irana?
Rat Irana i Izraela destabilizovao je tržište sirove nafte. Cene goriva u Srbiji porasle su za nekoliko dinara. Šta možemo da očekujemo u narednom periodu
U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara
Mlekari i stočari u Srbiji veoma su nezadovoljni zbog neodrživog stanja u poljoprivredi. A tu je i prekomeran i nekontrolisan uvoz mleka i mlečnih proizvoda jer Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole za uvoz ne kontrolišući kvalitet uvezenih proizvoda.
Član udruženja „Naše mleko“ Slobodan Brkić kaže za „Vreme“ da je nekontrolisani uvoz doveo do značajnog pada cena domaćeg mleka, a da je dodatni problem što se uvezeni biljni sirevi prodaju kao da su sirevi od mleka.
„Na takav način ne samo da se obmanjuju potrošači, jer kupuju biljni sir misleći da je od mleka, nego se i stvara višak sira na tržištu zbog koga domaći sir od mleka ne može da se proda. Mali domaći proizvođači sira samo što nisu propali, jer svoje sireve od mleka ne mogu da prodaju zbog velike količine uvezenog biljnog sira koji je tri puta jeftiniji“, kaže Brkić.
Proizvodnja mleka potpuno neisplativa
Dodaje da je država pre nekoliko meseci dala nekim mlekarama „ogroman novac“ za subvencije za otkup domaćeg mleka koje je trabalo da kupe domaći proizvođači sira, ali su odustali, i da je onda to mleko osušeno.
„Još pre dve godine imali smo dokaz, ali na to niko ne obraća pažnju, da se mleko u prahu rastvara u vodi i onda se u prodavnicima prodaje kao sveže mleko, što je zakonom zabranjeno, jer je to prevara. Uz to, uvoze se i ogromne količne mleka u prahu, ali se i ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko“, kaže Brkić.
Naglašava da je mlekarstvo u Srbiji poslednjih godina potpuno neisplativo, a da država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede daje subvencije za unapređenje proizvodnje mleka koje su nedovoljne da bi mlekari u Srbiji pokrili troškove proizvodnje.
„Nama se sugeriše da bi subvencije trebalo da investiramo u objekte. Šta će meni objekat, kada nemam račun da proizvodim mleko. Evo, ja ću da subvencionišem ministra poljoprivrede i da mu kupim automobil, ali ću da skinem točkove, pa neka ga vozi“, kaže Brkić.
Premije kasne više od pola godine
Kao najveći problem za proizvodnnju mleka u Srbiji vidi otkupnu cenu koja je u proteklih nekoliko meseci dodatno pala.
„Prethodno pojeftinjenje je bilo pre dve godine. U državi se za sve pita kartel i uvozni lobi. Čim su nam povećali subvencije, otkupna cena mleka je pala između osam i 13 dinara. Mi onda sa tim subvencijama, kada se sve ukalkuliše, imamo neku sitnu zaradu. Na sve to, premiju za mleko čekam još od oktobra, a sad je kraj maja. Šta treba, da kažem kravama – da sačekaju da primim subvenciju? Krave svakog dana moraju da jedu“, kaže Brkić.
A mlekare se ponašaju nepošteno, jer kada otkupe mleko i naprave obračun, one naknadno snize cenu mleka jer navodno nemaju računa.
„Šta treba, da ja svom dobavljaču hrane za krave kažem, kada potrošim hranu, da mi se nije ispatilo to što sam hranio krave i da mi on onda zbog toga umanji cenu?“, pita Brkić.
Katastrofalno stanje stočnog fonda
Kaže da je Srbija zbog vrlo lošeg stanja po pitanju stočnog fonda primorana da uvozi i mleko i meso, ali da je taj uvoz potpuno van kontrole. Pre dve godine je dogovoreno da se kvartalno uvedu kvote na uvoz mleka i da se tako prati tržište. To je dovelo do toga da cene i mleka i mesa budu stabilne godinu dana.
„Onda je uvoznički lobi uradio svoje, promenjeni su ljudi u Ministarstvu poljoprivrede koje je počelo nemilice da izdaje dozvole za uvoz. Po zvaničnim podacima, u Srbiji ima oko 170.000 krava, a za potrebe Srbije bi trebalo duplo. Sada u Srbiji ukupno ima oko pola miliona goveda, a pre 20 godina je samo krava bilo 900.000“, navodi Brkić.
Nevolje s aflatoksinom
Kao dodatni problem ističe što srpski mlekari zbog procenta aflatoksina u mleku ne mogu svoj proizvod da izvoze u Evropsku uniju.
„Po tom pitanju i mešaone stočne hrane bi trebalo da podležu zakonu, a ne da mlekarima prodaju stočnu hranu s visokim procentom aflatoksina. Međutim, trenutno je za visok nivo aflatoksina u mleku odgovoran samo proizvođač mleka. Mi takvo mleko ne možemo da izvozimo u Evropsku uniju, gde je dozvoljeni nivo aflatoksina svega 0,05 mikrograma po kilogramu. Proizviođači mleka u Nemačkoj, na primer, zbog tamošnje klime mogu da proizvode mleko sa tim nivoom aflatoksina, ali mi ne možemo“, ukazuje Brkić.
Zbog toga srpski mlekari praktično nemaju povoljan izlaz: mleko ne mogu da izvoze u EU, a s druge strane otkupna cena u domaćim mlekarama je za njih neodrživo niska.
Rat Irana i Izraela destabilizovao je tržište sirove nafte. Cene goriva u Srbiji porasle su za nekoliko dinara. Šta možemo da očekujemo u narednom periodu
Yettel i Yettel Bank predstavili su “Yettel Sve”, prvi program koji zajedničkim korisnicima spaja najbolje iz sveta telekomunikacija i bankarstva
„Mi se u najboljim danima i najboljim periodima ‘vrtimo’ oko stope rasta od oko četiri odsto. I u ovom ‘zlatnom potperiodu’ je to tako, a da imamo bolje institucije, koje uključuju i pitanje korupcije, vladavine prava, to bi bez problema bilo pet odsto”, priča za novi broj „Vremena” ekonomista dr Vladimir Vučković
Ugovor o izgradnji prve faze ekskluzivnog stambeno-poslovnog kompleksa Marina Dorćol potpisale su kompanije SEBRE i STRABAG
Prema najnovijem istraživanju KRIK-a, pojedini članovi Vlade Srbije poseduju imovinu vrednu desetine miliona evra, iako njihovi prihodi ne mogu da opravdaju takvo bogatstvo. Među najbogatijima su Bratislav Gašić, Nenad Popović i Irena Vujović – sa luksuznim vilama, stanovima, poslovnim prostorima i seoskim imanjima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve