img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mleko u Srbiji

Propast srpskog mlekarstva: Kad se voda pretvara u mleko

30. maj 2025, 08:00 Bojan Bednar
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Protest mlekara: Proizvodnja mleka je u Srbiji neisplativa
Copied

U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara

Mlekari i stočari u Srbiji veoma su nezadovoljni zbog neodrživog stanja u poljoprivredi. A tu je i prekomeran i nekontrolisan uvoz mleka i mlečnih proizvoda jer Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole za uvoz ne kontrolišući kvalitet uvezenih proizvoda.

Član udruženja „Naše mleko“ Slobodan Brkić kaže za „Vreme“ da je nekontrolisani uvoz doveo do značajnog pada cena domaćeg mleka, a da je dodatni problem što se uvezeni biljni sirevi prodaju kao da su sirevi od mleka.

PRODAJNI OBJEKAT MAXI
Nekontrolisani uvoz ubija srpske mlekare / Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

„Na takav način ne samo da se obmanjuju potrošači, jer kupuju biljni sir misleći da je od mleka, nego se i stvara višak sira na tržištu zbog koga domaći sir od mleka ne može da se proda. Mali domaći proizvođači sira samo što nisu propali, jer svoje sireve od mleka ne mogu da prodaju zbog velike količine uvezenog biljnog sira koji je tri puta jeftiniji“, kaže Brkić.

Proizvodnja mleka potpuno neisplativa

Dodaje da je država pre nekoliko meseci dala nekim mlekarama „ogroman novac“ za subvencije za otkup domaćeg mleka koje je trabalo da kupe domaći proizvođači sira, ali su odustali, i da je onda to mleko osušeno.

„Još pre dve godine imali smo dokaz, ali na to niko ne obraća pažnju, da se mleko u prahu rastvara u vodi i onda se u prodavnicima prodaje kao sveže mleko, što je zakonom zabranjeno, jer je to prevara. Uz to, uvoze se i ogromne količne mleka u prahu, ali se i ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko“, kaže Brkić.

Naglašava da je mlekarstvo u Srbiji poslednjih godina potpuno neisplativo, a da država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede daje subvencije za unapređenje proizvodnje mleka koje su nedovoljne da bi mlekari u Srbiji pokrili troškove proizvodnje.

„Nama se sugeriše da bi subvencije trebalo da investiramo u objekte. Šta će meni objekat, kada nemam račun da proizvodim mleko. Evo, ja ću da subvencionišem ministra poljoprivrede i da mu kupim automobil, ali ću da skinem točkove, pa neka ga vozi“, kaže Brkić.

Premije kasne više od pola godine

Kao najveći problem za proizvodnnju mleka u Srbiji vidi otkupnu cenu koja je u proteklih nekoliko meseci dodatno pala.

„Prethodno pojeftinjenje je bilo pre dve godine. U državi se za sve pita kartel i uvozni lobi. Čim su nam povećali subvencije, otkupna cena mleka je pala između osam i 13 dinara. Mi onda sa tim subvencijama, kada se sve ukalkuliše, imamo neku sitnu zaradu. Na sve to, premiju za mleko čekam još od oktobra, a sad je kraj maja. Šta treba, da kažem kravama – da sačekaju da primim subvenciju? Krave svakog dana moraju da jedu“, kaže Brkić.

A mlekare se ponašaju nepošteno, jer kada otkupe mleko i naprave obračun, one naknadno snize cenu mleka jer navodno nemaju računa.

„Šta treba, da ja svom dobavljaču hrane za krave kažem, kada potrošim hranu, da mi se nije ispatilo to što sam hranio krave i da mi on onda zbog toga umanji cenu?“, pita Brkić.

Katastrofalno stanje stočnog fonda

Kaže da je Srbija zbog vrlo lošeg stanja po pitanju stočnog fonda primorana da uvozi i mleko i meso, ali da je taj uvoz potpuno van kontrole. Pre dve godine je dogovoreno da se kvartalno uvedu kvote na uvoz mleka i da se tako prati tržište. To je dovelo do toga da cene i mleka i mesa budu stabilne godinu dana.

„Onda je uvoznički lobi uradio svoje, promenjeni su ljudi u Ministarstvu poljoprivrede koje je počelo nemilice da izdaje dozvole za uvoz. Po zvaničnim podacima, u Srbiji ima oko 170.000 krava, a za potrebe Srbije bi trebalo duplo. Sada u Srbiji ukupno ima oko pola miliona goveda, a pre 20 godina je samo krava bilo 900.000“, navodi Brkić.

Nevolje s aflatoksinom

Kao dodatni problem ističe što srpski mlekari zbog procenta aflatoksina u mleku ne mogu svoj proizvod da izvoze u Evropsku uniju.

„Po tom pitanju i mešaone stočne hrane bi trebalo da podležu zakonu, a ne da mlekarima prodaju stočnu hranu s visokim procentom aflatoksina. Međutim, trenutno je za visok nivo aflatoksina u mleku odgovoran samo proizvođač mleka. Mi takvo mleko ne možemo da izvozimo u Evropsku uniju, gde je dozvoljeni nivo aflatoksina svega 0,05 mikrograma po kilogramu. Proizviođači mleka u Nemačkoj, na primer, zbog tamošnje klime mogu da proizvode mleko sa tim nivoom aflatoksina, ali mi ne možemo“, ukazuje Brkić.

Zbog toga srpski mlekari praktično nemaju povoljan izlaz: mleko ne mogu da izvoze u EU, a s druge strane otkupna cena u domaćim mlekarama je za njih neodrživo niska.

Tagovi:

proizvodnja mleka u Srbiji Mlekari Aflatoksin Subvencija poljoprivrede Mleko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Putnički voz Soko na stanici

Železnica

20.jul 2026. N. R.

Kada će vozovi juriti do Vršca?

Opet je podgrejana ideja brže pruge od Beograda do Vršca i, dalje, do Rumunije

Energetika

20.jul 2026. R.Š.

Isplative i čiste: Koliko koštaju toplotne pumpe u Srbiji

Prelazak na najekonomičnije ekološko grejanje u Srbiji košta od 3 do 15 hiljada evra, ali donosi uštede do 70 odsto uz subvencije države

Energetika

20.jul 2026. Marija L. Janković

Energetski dil Srbije i SAD: Hidroelektrana na velika, američki gas na mala vrata

Srbija i SAD prvi put su potpisale Memorandum o energetskoj bezbednosti. On na velika vrata gura izgradnju „Đerdapa 3“, a na mala američki gas kao zamenu za ruski

Evro, inflacija

Zaduživanje

20.jul 2026. M.L.J.

Građani Srbije duguju bilion dinara za keš kredite

Sve više građana Srbije uzima keš kredite, koji su za godinu dana porasli za četvrtinu i glavni su pokretač rasta zaduženosti stanovništva. Taj trend je pokazatelj rasprostranjene bede

PR

17.jul 2026. I.M.

Kompanija Delez Srbija objavila Izveštaj o održivom poslovanju za 2025. godinu

Briga o zajednici kroz program „Hrana za sve“ i edukaciju učenika

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure