img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žene u biznisu

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

03. oktobar 2025, 17:33 Katarina Pantelić
Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“
Copied

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost, pokazalo je istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey.

Direktiva Evropske unije predviđa najmanje 40 odsto žena u odborima direktora kompanija, kao i najmanje 30 odsto na svim izvršnim pozicijama, rečeno je na panelu „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“ u organizaciji Nove ekonomije, a uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na kojem su predstavnici različitih biznisa izneli svoja iskustva o položaju i učešću žena i mladih u biznisu.

Kako se moglo čuti, pored rodne zastupljenosti, za uspešan biznis i inovativni način razmišljanja potrebni su nam i predstavnici mlađih generacija u menadžmentu jer, prema istraživanju Lloyds banke, lideri mlađi od 34 godine čak 50 odsto češće beleže rast prihoda od svojih starijih kolega.

Deloitte je utvrdio da Generacija Z i milenijalci češće napuštaju firmu ako organizacija nema ozbiljne inkluzivne programe, jer su upravo raznolikost i uključenost ključ za inovativnost od koje zavisi uspeh svakog biznisa.

Najbitnije je napraviti ideju zanimljivom

Tijana Mirkajlović, osnivačica kompanije „Radoznali vrabac“, kompanije koja se bavi proizvodnjom personalizovanih knjiga za decu, rekla je da se ideja za njen biznis javila kada je napravila poklon za svog bratanca.

„Pomislila sam da bi takav proizvod mogao svakoga da obraduje. Želela sam da spojim kreativnost sa psihologijom, a to se sve uklopilo sa trenutkom kada je trebalo da se zaposlim. Sada proslavljamo 10. rođendan i nisam sumnjala da će mi ovaj posao doneti toliko iskustvo u biznisu“, rekla je ona.

Kako je istakla, godinama je želela da sadržaj knjiga prilagodi vaspitnim metodama i životnim situacijama.

Međutim, upravo je proizvodnja bila najveći izazov u odnosu na sve ostale segmente prilikom razvoja biznisa.

Na pitanje šta znači inovirati i uvoditi inovacije u biznisu, Mirkajlović kaže da je u njenom biznisu bilo najbitnije napraviti ideju zanimljivom.

Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“

„Mi smo to uspeli da učinimo, tako što smo personalizovali knjige uz aplikaciju, odnosno softver. Sama ideja i jeste najinovativniji deo. Počinjemo da se krećemo kroz sferu inovativnih i digitalnih proizvoda“, rekla je ona.

Naglasila je i da za svaki biznis jeste značajan izvor finansiranja, ali i podrška u pogledu mentorstva i znanja. Mentori, kako je rekla, moraju da budu pristupačniji, ali i da podrška bude u obliku povezivanja sa ljudima koji imaju iskustva u sličnom ili istom biznisu.

„Mi smo od Evropske banke za obnovu i razvoj dobili novčanu podršku koja nam je dosta značila i za marketing, strategiju za sve faze razvoja biznisa ali i radionicu“, rekla je ona.

Inmold Grupa (Inmold Group) je porodična kompanija koju vodi druga generacija i koja ima gotovo 40 godina iskustva u proizvodnji alata visokih performansi.

Važno je razvijanje patenata

Nevena Nikolić iz Inmold Grupe (Inmold Group) istakla je da je deo ove kompanije od malih nogu, jer je ovo porodičan biznis.

Nakon studija i usavršavanja postala je i zvanično zaposlena u kompaniji, ali, kako je rekla bilo je potrebno da se dokaže da je kompetentna u poslu koji radi.

„Pet godina sam pokušavala da izgradim svoj put. Kada sam došla u kompaniju, ona je u tom trenutku bila razvijena i velika. Ja sam ušla u finansije i morala sam da naučim taj posao. Sa ocem je bilo trnovito na početku. U jednom trenutku sam istupila jednom nogom iz porodične firme i ušla u drugu, samo da bih mogla da dokažem da sam sposobna i za to“, rekla je Nikolić.

U pogledu inovacija, istakla da je da je kompanija morala da razvija proizvode i da bude inovativna kao bi bila konkurentnija na tržištu i da je za to pre dve godine kompanija dobila sredstva od Fonda za inovacionu delatnost, ali i da su dva puta koristili podršku EBRD-a.

Uz tu podršku dobili su ne samo novac za opremu i inovacije, već i podršku u pogledu profesionalizacije. Kao jednu od važnih stvari istakla je i i razvijanje patenata.

Nikolić je istakla i da kompanija učestvuje i u programu dualnog obrazovanja, što je donelo „izvore radne snage i elana“. Svake godine, kako je rekla, 50 ili 60 đaka dolazei u firmu a 15-ak se i zaposle nakon prakse.

Sofi kozmetika je kompanija koja godinama proizvodi kozmetiku od sastojaka prirodnog porekla i efikasnih aktivnih materija.

Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“

Primenjivati inovativnost i u kanalima prodaje

Osnivačica „Sofi kozmetike“ Draženka Šoć rekla je da je nakon napuštanja posla, bez iskustva ušla u svet biznisa sa kozmetikom.

„U tom trenutku delovalo mi je kao da nema manje kompanije koja nešto ovakvo proizvodi. Delovalo je kao da nema tako malog brenda sa malom proizvodnjom. Videli smo tu negde svoju šansu i ušlio u to. I eto, već 16 godina smo tu“, rekla je ona.

Na pitanje, kada je procenila da je trenutak da promeni kanale prodaje, rekla je da nikada nije ni misli da je „Sofi kozmetiku“ mesto u multibrend radnjama.

„Kada ste novi brend za koji niko nije čuo i kada ste novi ne možete da imate radnju. Bilo je potrebno izgraditi ime i brend i tek onda otvoriti radnju. Bilo je jako naporno i stresno. Ušli smo u četiri kreditna aranžmana ali je sve na kraju ispalo u redu. Čestom smo primenjivali inovativnost, ne samo u načinu na koji poslujemo već i u kanalima prodaje“, rekla je ona.

Inovacije su uveli i u dizajnu, načinu pakovanja proizvoda.

„Uvek je nešto trebalo smisliti i inovirati. Sapuni se proizvode ručno, dok se drugi proizvodi prave uz pomoć mašina“, dodala je Šoć.

Dodala je da se inovacije vide i u tome što radnje „Sofi kozmetike“ nisu samo mesta gde se kupuju proizvodi, već se u njima nudi i doživljaj, probanje proizvoda, priče o njemu i time pruža posebna atmosfera.

Istakla je da je finansijska podrška jako važna, ali da je i treba tražiti, pogotovo kada je u pitanju sektor proizvodnje.

„Osim finansijske znači i svaka vrsta edukacije. Možda čak na edukacijama nam više znače ti kontakti, ideje, iskustva. Dobili smo finansijskog savetnika. Ušli smo u projekat za investiciju za izgradnju nove fabrike. Nekada je bolje kada neko sa strane sagleda vaš biznis, da nekim drugim očima sagleda tu perspektivu“, rekla je ona.

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Biznis Žene Ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kancelarija sa kompjuterima

Radna mesta

26.mart 2026. M. L. J.

Petsto ljudi otpušteno za 10 dana: Strane IT firme odlaze iz Srbije

Oko petsto ljudi dobilo je otkaze u IT sektoru u Beogradu za deset dana jer su tri strane kompanije odlučile da odu iz Srbije

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

Komentar

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure