Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović kaže za „Vreme“ da ju je ubo nožem sam predsednik države Vučić pošto on sprovodi orkestriranu hajku na nju od samog početka blokada u ovom gradu. “Ne mogu da verujem šta se dogodilo, ali kad bolje razmislim, podsvesno sam ovo i očekivala, jer je ovaj represivni i totalitarni režim u svojoj završnoj fazi sigurno spreman i na ovo”
Kada predsednik države i drugi državni funkcioneri mesecima u režimskim medijma crtaju metu na dekanki Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliji Jovanović nazivajući je zlom, kriminalkom, neprijateljicom države, uzurpatorkom i izdajnicom, nasilje postaje očekivani ishod ovakve kampanje. MUP koristi eufemizam i kaže da je napad nožem nasilničko ponašanje. Za akademsku zajednicu reč je o pokušaju ubistva, pogotovo kada se napad stavi u kontekst i na to dodaju pretnje polivanja sonom kiselinom. Aleksandar Vučić ipak smatra da rana koju je dekanka Jovanović u nedelju zadobila nije teška. Pokušao je i da relativizuje težinu povrede poredeći je sa ogrebotinom nastalom prilikom “sečenja krastavca ili luka”.
foto: mladenv84…i žena sa nožem
Protest u nedelju 30. aprila u Nišu, nazvan “Pod lupom nauke”, delovao je sasvim uobičajeno, mirno, bez incidenta, uz 16 minuta tišine i pravljenja buke. Neposredno pre samog početka, na Trgu Pavla Stojkovića našla se jedna starija žena koja je prvo bacila konzervu na okupljene građane, a nedugo zatim je na dekanku Jovanović potegla kuhinjski nož i posekla joj desnu šaku. Napadačica je ubrzo privedena i određeno joj je zadržavanje od 48 časova.
Ona je ujedno napadnutoj dekanki zapretila i polivanjem sonom kiselinom. Motiv za napad te starije žene je njena tvrdnja da joj je profesorka Jovanović “uništila” unuku.
Dekanka odlučno tvrdi za “Vreme”da ju je ubo nožem sam predsednik države Vučić pošto on sprovodi orkestriranu hajku na nju od samog početka blokada u Nišu. “Ne mogu da verujem šta se dogodilo, ali kad bolje razmislim, podsvesno sam ovo i očekivala, jer je ovaj represivni i totalitarni režim u svojoj završnoj fazi sigurno spreman i na ovo”, kaže za “Vreme” Natalija Jovanović.
ŠTA JE SVE PRETHODILO NAPADU
Kampanja na svim frontovima, kako ocenjuje Istinomer, vodi se već mesecima protiv dekanke kroz režimske tabloide i na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Ljudi koji te medije prate mogli samo da čitaju i slušaju da je ona “lopuža na kub”, teški kriminalac i da ima više skupih torbica nego što je Vučić korneta sladoleda pojeo za života.
Nedavno je nakon protesta u Nišu, koji se završio privođenjem nekoliko studenata i srednjoškolca koji su gađali jajima gradonačelnika Dragoslava Pavlovića, predsednik Srbije rekao da u ovom gradu postoji “trojka zla”. Čine je osnivač grupe građana Pokret za decentralizaciju Srbije Dragan Milić, dekanka Natalija Jovanović i narodni poslanik Đorđe Stanković iz Narodnog pokreta Srbije. Od njih troje, dvoje je prijavilo napad – dekanka Natalija Jovanović napad nožem i doktor Milić, koji kaže da je u noći između 21. i 22. marta neko pucao kroz prozor njegove spavaće sobe ka jastuku na kom spava. Osnovno javno tužilaštvo i Policijska uprava potvrdili su to kao mogućnost. Inače, Milić kaže da ovo doživljava kao pokušaj ubistva i da je izjava predsednika o “trojci zla” nekog mogla da podstakne da puca na njega.
“Nedavno su najviši funkcioneri ove države rekli da postoji neko vrhovno zlo u Nišu, gde smo još dve osobe i ja. Ako neko čuje da vrh države kaže kako je doktor Milić zlo broj jedan, pa reći će ‘Dajte da se rešimo tog zla u Nišu’”, rekao je tada Milić za Južne vesti.
Pre same fraze o “trojci zla”, predsednik Republike je imao običaj da dekanku Jovanović naziva ogoljenom kriminalkom i drugim imenima, a kako ocenjuje Univerzitet u Nišu, rečnik kojim se služi je primitivan i uličarski.
Dan pre najvećeg skupa u istoriji Srbije 15. marta, Vučić se obratio naciji povodom aktuelnih dešavanja i dotakao se, po ko zna koji put, dekanke Jovanović. Tada je rekao da se kaje što je “neke ljude” pomilovao, a među kojima je bila i ona. To pomilovanje mu je najveća greška otkad je predsednik ove zemlje, a naveo je i da “pomilovana” Natalija Jovanović ima više skupih torbica nego što je on “korneta sladoleda” pojeo u životu.
“Glumi veliko poštenje velikog revolucionara”, rekao je tada Vučić, koji je često naziva “ženom Baneta Banane”.
Inače, suprug Natalije Jovanović je opozicioni političar iz Niša Branislav Jovanović. On je od 2007. do 2012. godine bio narodni poslanik stranke G17+. Iako su dekanka i Branislav Jovanović dve zasebne individue, Vučić verovatno ne želi da prizna njena lična postignuća. On je uporno napada i definiše kroz njen odnos sa suprugom, zbog čega ona u narativu koji kroje mediji i vlast obavlja samo jednu društvenu ulogu – slučajno je žena lokalnog političara koji se predsedniku ne dopada nešto naročito.
Nije predsednik jedini koji o dekanki Nataliji Jovanović govori u negativnom kontekstu. I predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić je izjavila da je Jovanovićeva predvodila “lice fašizma” u Nišu kada se dogodio protest posle kog su zbog gađanja jajima uhapšeni studenti. Prema drugim državnim funkcionerima, ona je takođe “bruka i sramota” srpske akademske zajednice i zaslužuje da bude u zatvoru.
Natalija Jovanović kaže za “Vreme” da nije bila svesna toga šta sve nosioci vlasti govore o njoj u medijma dok nije pretrpela napad nožem i dodaje da je, prema njenom saznanju, žena koja ju je napala akitvni član Srpske napredne stranke: “Dobijaju jasne instrukcije od vođe Aleksandra Vučića i onda to ponavljaju kao mantru – ‘ovaj je lažov, ovaj je krimilac’… Etiketiraju da bi naružili nečiji ugled, a strašno je što to čine oni čija je savest nečista dok za kriminal optužuju profesore, studente, dekane”.
VLAST POKUŠAVA DA UMANJI OZBILJNOST
Režim preko svojih medija pokušava da umanji značaj ovog slučaja – uprava Filozofskog fakulteta u Nišu navodno “preteruje” kada kaže da je ovaj napad “rezultat višemesečnog targetiranja i unižavanja i ponižavanja akademske zajednice kakvo nije viđeno u novijoj istoriji”.
Profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Dušan Aleksić rekao je 30. marta, kada su se uveče građani okupili na mestu na kom je dekanka napadnuta ranije tog dana, da je predsednik Srbije vrlo opsednut dekankom Jovanović, mesecima je pominje u najnegativnijem mogućem kontekstu, te je pozvao institucije da rade svoj posao.
“Ovo je pokušaj ubistva i očekujemo da se tako i tretira, te da sa vrha vlasti momentalno prestane da se vodi politika nasilja i da se targetiraju ne samo predstavnici akademske zajednice nego i svi oni koji se bore za bolje i pravednije društvo”, rekao je Aleksić.
Inače, dekanka Natalija Jovanović jedna je od prvih čelnica fakulteta širom Srbije koja je javno stala uz studente i to na samom početku protesta. Ona je istog dana kada su niški studenti blokirali zgradu Rektorata na šest sati i najavili da će prvo blokirati Filozofski od svih fakulteta na teritoriji Niša, podržala tu odluku i izjavila da je fakultet njihov. Od tog momenta kreće medijska hajka na nju i targetiranje kroz informacije da je navodno hapšena u akciji SBPOK-a, da je dovedena u vezu sa organizovanim kriminalom i da je hapšena zbog primanja mita. Dva meseca kasnije, u februaru, na jednom protestu doživljava prvi napad od strane nepoznate ženske osobe koja joj je pretila da će je ubiti.
“Tresla sam se”, rekla je tada za “Vreme” profesorka Jovanović. “Ne od straha, nego od besa što takvi likovi koji se inspirišu preko opskurnih medija mogu – kada najmanje očekujete – da vam nanesu veliku štetu”.
Poručila je i da je Vučič koji ju je i pomilovao – mada ne zna zbog čega – glavni i odgovorni urednik pomenutih medija. Dekanka je tada zbog povišenog pritiska hospitalizovana, da bi je skoro dva meseca kasnije druga žena ranila nožem.
Kada se 21. marta u Nišu održao protest građana povodom najavljenog dolaska bivšeg premijera Miloša Vučevića, Ane Brnabić i Darka Glišića u Oficirski dom, policija je blokirala i ogradila park u blizini kako okupljeni ne bi mogli da priđu. Dekanka Jovanović je tada došla do policije i tražila da ih puste do amfiteatra gde su prijavili skup, zbog čega je u jednom trenutku i preskočila ogradu kako bi “pozdravila” članove SNS-a, ali ju je policija vratila nazad. Te noći “letela” su jaja, a nekoliko studenata i jedan 16-godišnjak su privedeni.
Zbog napada koji se dogodio Nataliji Jovanović, u četiri univerzitetska grada (Niš, Novi Sad, Beograd i Kragujevac) održani su u ponedeljak 31. marta skupovi podrške. Na skupu u Nišu, prodekanka za naučno-istraživački rad na Filozofskom fakultetu Sanja Ignjatović poručila je “da ne možemo da se vratimo u simuliranu realnost ’ćacilenda’”.
Sve u svemu, napad nožem na dekanku Nataliju Jovanović odražava atmosferu u kojoj je nasilje postalo logičan ishod kampanje kojom vlast vređa i crta metu na čelo onima koji joj se suprtstavljaju i podržavaju studente. Zato je samo pitanje vremena kada će se još neko “poseći kao dok seče krastavac”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!