img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borba za Bundestag

Ruski uticaj na izbore u Nemačkoj: Dezinformacije, sabotaže i hibridni napadi

19. februar 2025, 06:54 Rozalija Romanjec / DW
Foto: AP Photo/Michael Probst
Predizborni miting u Frankfurtu
Copied

Uoči parlamentarnih izbora u Nemačkoj, obaveštajne službe i političari upozoravaju na porast hibridnih napada. Dezinformacione kampanje, sabotaže infrastrukture i ruski pokušaji uticaja na birače prete demokratskom procesu. Da li su nemačke institucije spremne da odgovore na ove probleme

Dezinformacije, manipulacije, sabotaže – lista hibridnih napada u Nemačkoj pred izbore postaje sve duža. Obaveštajne službe i političari upozoravaju na povećanu opasnost. Međutim, poznat je samo vrh ledenog brega, piše Dojče vele.

Za obaveštajne službe i političare ovo su dani puni napetosti i brige. „Očigledno imamo problem s dezinformacijama i sabotažama“, kaže Konstantin fon Noc za DW, nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora u Nemačkoj koji se održavaju 23. februara. „Svakog drugog dana viđamo dronove iznad Nemačke, uključujući i vojne dronove. To je ozbiljan problem.“ Taj političar iz stranke Zeleni predsednik je Parlamentarnog kontrolnog odbora (PKGr) – institucije koja po nalogu Bundestaga nadgleda obaveštajne službe.

Pored dronova i sumnjivih kvarova na infrastrukturi, uočeni su i drugi navodni akti sabotaže. Nedavno su auspusi na 270 automobila bili začepljeni građevinskom, tzv. pur-penom. Počinioci su na automobile zalepili nalepnice ekološkim aktivistima, verovatno sa ciljem da se to pripiše i tako naudi Zelenima. Prema obaveštajnim izvorima, počinioci su za to dobili novac iz Rusije. „Ko podržava Ukrajinu, na meti je Kremlja i njegovih slugu“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Analena Berbok reagujći na te sabotaže.

Cilj: podela i diskreditacija

Osim Rusije, nemačke vlasti na oku imaju i Kinu, Severnu Koreju i Iran. „Uočavamo mnogo špijunskih aktivnosti, ali glavni cilj Rusije je uticaj na ove izbore. Primećujemo da podržavaju stranke poput Alternative za Nemačku (AfD)“, kaže Fon Noc.

Prva velika dezinformaciona kampanja u Nemačkoj identifikovana je pod nazivom „Dvojnik“ (Doppelgänger). Počela je 2022. godine, nekoliko meseci nakon ruskog napada na Ukrajinu. Tada su kreirane lažne internet-stranice koje su imitirale ugledne medije, a preko kojih su plasirane izmišljene vesti. Cilj je bio diskreditacija vlada u Francuskoj, Sjedinjenim Državama, Nemačkoj i Poljskoj.

U međuvremenu su se pojavile i nove kampanje sa sličnim metodama: lažne informacije šire se internetom preko lažnih naloga na društvenim mrežama, a zatim ih korisnici brzo dele i komentarišu. „Čim lažne ili obmanjujuće informacije počnu da kruže, te se lažne internet-stranice brišu, ali dezinformacije ostaju. Modifikovane verzije i dalje se šire na internetu godinama kasnije“, navodi nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Spavači“ i drugi fenomeni

U poslednje vreme sve češće se upozorava na tzv. „internet-stranice spavača“. Do sada je identifikovano više od sto pseudo-novinskih portala koji funkcionišu po istom principu. „Te stranice kreirane su kao kulisa i često su ispunjene sadržajem koji generiše veštačka inteligencija“, objašnjava Ralf Beste, zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova, zadužen za kulturu i društvo.

Na tim u početku neaktivnim portalima, s imenima poput „Narativ“ ili „Berlinske aktuelne vesti“, u određenom trenutku objavljuju se izmišljene priče koje se zatim preko društvenih mreža i influensera brzo šire. „Pretpostavljamo da su te stranice unapred bile pripremljene da bi se aktivirale uoči izbora za Bundestag“, upozorava Beste.

Osim toga, uočen je još jedan obrazac – „preopterećenje“ (overload). Službe i organizacije koje se bore protiv širenja dezinformacija zasipaju se zahtevima i nalozima za proveru informacija. „To su napadi koji imaju za cilj preopterećenje onih koji proveravaju činjenice“, kažu u Ministarstvu spoljnih poslova. „Kroz takve kampanje manipuliše se javnim diskursom i napadaju demokratski procesi, poput izbora“, pojašnjava Fon Noc. „Ovo što sada vidimo samo je vrh ledenog brega.“

Nova bezbednosna agencija

Takve metode nisu nove. Još pre prošlih izbora za Bundestag u izveštaju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka navedeno je da „neke države, a posebno Ruska Federacija, koriste svoje medijske kanale, uključujući i društvene mreže, kako bi na pristrastan i često diskreditujući način prikazale određene stranke i političare“.

Međutim, do sada je malo toga urađeno kako bi se problem rešio. „Kasnimo“, priznaje političar Zelenih Fon Noc. „U poslednje tri i po godine mnogo smo o tome raspravljali, ali nismo dovoljno učinili.“

U Nacionalnoj bezbednosnoj strategiji nemačke vlade, usvojenoj 2023. godine, borba protiv dezinformacija prvi put je definisana kao jedan od ključnih ciljeva. Osnovana je i Centralna jedinica za otkrivanje strane manipulacije informacijama (ZEAM) pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. Jedinica ZEAM zadužena je za zaštitu parlamentarnih izbora od hibridnih pretnji i dezinformacija.

Nemačke službe – „tigar od papira“?

„Postupajte smireno“, kažu u Ministarstvu spoljnih poslova. Nadležne institucije pažljivo prate društvene mreže, ali se ne uključuju kako i same ne bi doprinele širenju štetnih narativa, sve dok su neke lažne informacije samo sporedne i bez većeg efekta. Reaguje se tek kada se neka kampanja proširi toliko da može da nanese ozbiljnu štetu.

„Druge zemlje su u tome ispred nas“, ukazuje Fon Noc. „Nama je potrebna agencija poput one u Švedskoj – sa stručnjacima koji aktivno prate i prepoznaju dezinformacije i rade na njihovom suzbijanju.“ Nemačka je, kaže, na udaru na različite načine. „Moramo ojačati naše obaveštajne službe kako bismo se bolje borili protiv dezinformacija“, smatra Fon Noc.

Veća ovlašćenja posle izbora?

Međutim, političari sporo menjaju pristup. „Najveći izazov nije prepoznavanje dezinformacija, već način na koji se s njima nosimo“, objašnjavaju izvori iz obaveštajnih krugova.

U doba nacističkog režima i u komunističkom DDR-u, vlasti su često samovoljno delovale protiv političkih neistomišljenika. Kao rezultat toga, dakle zbog nemačke prošlosti, nemačke obaveštajne službe danas imaju daleko manja ovlašćenja nego slične službe u drugim zemljama.

Za razliku od drugih država, Njemačka nema tajne službe koje proaktivno špijuniraju i brzo dele informacije s drugim institucijama. U Nemačkoj postoje „samo“ obaveštajne službe, koje samo smeju da prikupljaju informacije, ali čak i pri njihovoj razmeni moraju da poštuju stroga zakonska ograničenja.

„Zbog istorijskog iskustva građani Nemačke su zaštićeni od previše moćne države“, kaže jedan insajder i dodaje: „U poređenju s našim partnerima, mi smo tigar od papira. Trebalo je da već od 24. februara 2022. (dana kada je Rusija napala Ukrajinu) iz temelja promenimo naš pristup tom pitanju.“

Nakon ovih izbora za Bundestag moguće su nove zakonodavne inicijative za povećanje ovlašćenja obaveštajnih službi.

Tagovi:

Izbori Dezinformacije Sabotaža Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Marijupolj zgrade

Ukrajina

16.avgust 2026. Kira Sokolova/DW

Marijupolj: Stanujte na kostima Ukrajinaca za deset miliona rubalja

Na mestu domova koje su stanovnici Marijupolja izgubili u ruskim napadima danas niču nove zgrade u koje se useljavaju Rusi. Bivši stanovnici tvrde da se tako brišu tragovi rata i potiskuje lokalno stanovništvo

Evakuacija turista sa Halkidikija zbog požara

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Evropa gori: Požar rekordnih razmera pustoši prirodni rezervat u Belgiji

Vatrogasci su se u subotu, 15. avgusta borili sa šumskim požarom koji je zahvatio najveći prirodni rezervat u Belgiji u oblasti Haj Fens. Požar je opisan kao najgori u istoriji zemlje

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure