img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

Rusija pravi pomorsku bazu u Sudanu

13. februar 2025, 10:11 I.M.
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Ruska nuklearna podmornica Arhangelsk
Copied

Sudanski ministar spoljnih poslova potvrdio je da je postignut dogovor o ruskoj vojnoj bazi u Sudanu. Ovaj potez omogućava Moskvi prisustvo na jednom od ključnih pomorskih puteva i jačanje uticaja u Africi. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo izazvati dodatne tenzije sa Zapadom, dok Rusija nastavlja da širi svoje vojne kapacitete van svojih granica

Sudanski ministar spoljnih poslova Ali Jusef Šarif izjavio je u Moskvi da je postignut je sporazum o uspostavljanju ruske pomorske baze u Sudanu, na obali Crvenog mora.

„Potpuno smo saglasni o ovom pitanju i nema nikakvih prepreka, rekao je Šarif posle razgovora u Moskvi sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, ali nije izneo dodatne detalje“, prenosi Rojters.

Generali sudanske vojske koji su zbacili bivšeg predsednika Omara al-Bašira 2019. godine su ponavljali da se ovaj plan razmatra, ali sporazum o ruskoj bazi nije bio realizovan.

U međuvremenu, Kremlj je negovao veze sa obe strane sukobljene u sudanskom građanskom ratu koji traje skoro dve godine, a ruski zvaničnici su poslednjih meseci posećivali ratnu prestonicu sudanske vojske Port Sudan.

Prošle godine, jedan sudanski general je rekao da je Rusija tražila od Sudana da izgradi bazu za snabdevanje brodova gorivom na Crvenom moru u zamenu za oružje i municiju.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju, posebno nakon što je pad Asadovog režima u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana.

Podsetimo, u novembru 2020. godine, ruski predsednik Vladimir Putin dao je instrukcije Ministarstvu odbrane da potpiše sporazum o uspostavljanju logističkog centra za mornaricu u Crvenom moru. Moskva je čak objavila nacrt sporazuma, ali je njegovo potpisivanje više puta odlagano zbog sukoba između sudanske vojske i Snaga za brzu podršku (RSF).

Sporazum predviđa izgradnju logističkog centra u blizini grada Port Sudan. Ovaj centar će moći istovremeno da primi do četiri ruska broda, uključujući i one na nuklearni pogon.

Maksimalan broj ruskog vojnog i civilnog osoblja u logističkom centru neće prelaziti 300 ljudi, ali bi mogao biti povećan uz saglasnost sudanske strane. Prema dogovoru, sudanska strana će biti zadužena za spoljnu bezbednost baze, dok će Rusija preuzeti zaštitu pomorske granice, protivvazdušnu odbranu i unutrašnju bezbednost.

Sporazum takođe omogućava Rusiji da u bazu uvozi i izvozi oružje, municiju i opremu, kao i da uspostavlja privremene vojne položaje u Sudanu radi zaštite baze.

Strateški značaj baze i međunarodne tenzije

Stručnjak za strateška pitanja, Roland Bijamov, ističe da je Rusiji potrebna ovakva logistička stanica kao kapija ka Africi, naročito nakon što je tokom sovjetske ere izgubila pomorsku bazu Berbera u Somaliji.

Govoreći za Al Džaziru, Bijamov je naglasio da će baza pomoći ruskim brodovima u borbi protiv pirata u regionu i unaprediti ruske ekonomske i vojne projekte u Africi. On smatra da će sporazum uskoro biti potpisan i da će Rusija učiniti sve da izgradi ovu stratešku bazu, što potvrđuju i „uznemirene“ izjave zapadnih zvaničnika koji rusko-sudansku saradnju vide kao pretnju sopstvenim interesima.

Dodatni faktor zabrinutosti za Zapad jeste mogućnost da Iran takođe ojača svoje prisustvo u regionu. Teheran već snabdeva Sudan dronovima, a moguća rusko-iranska saradnja mogla bi dodatno promeniti ravnotežu moći u regiji.

Bijamov tvrdi da Rusija ne podržava nijednu stranu u sudanskom sukobu, jer njena spoljna politika nalaže neutralnost. Moskva komunicira sa svim stranama u Sudanu i potencijalno bi mogla igrati ulogu posrednika. Takođe, naglašava da su ruske kompanije, uključujući Vagner grupu, imale odnose sa komandantom RSF-a Mohamedom Hamdanom Dagalom, poznatim kao Hemedti, ali da je ta saradnja završena pre nekoliko godina.

Oprezni optimizam i neizvesnost sudbine baze

Stručnjak za vojna pitanja, Anton Mardasov, izrazio je oprezniji stav u vezi sa realizacijom sporazuma. On upozorava da njegovo potpisivanje ne garantuje dugoročno očuvanje baze, jer bi buduća sudanska vlast mogla odustati od dogovora pod pritiskom Zapada ili u zamenu za finansijske beneficije.

Ipak, Mardasov ističe da je jačanje vojne saradnje sa Sudanom jedan od ključnih ciljeva Kremlja, s obzirom na to da je Sudan drugi najveći afrički kupac ruskog oružja, odmah nakon Alžira.

Rat u Siriji pokazao je značaj pomorskih i vazdušnih baza van teritorije Rusije, jer one omogućavaju snabdevanje gorivom, municijom i rotaciju osoblja. Rusija želi da bude prisutna na ključnim trgovačkim rutama između Indije, Istočne Azije i Evrope, ali i da ozvaniči svoje vojno prisustvo u Sudanu, koje su ranije uglavnom održavale privatne vojne kompanije.

Ocena je da sudbina ruske baze u Sudanu zavisi od mnogih faktora – od političke situacije u zemlji, preko međunarodnih pritisaka, do ruskih geopolitičkih ambicija. I dok Rusija vidi ovu bazu kao stratešku tačku za širenje uticaja u Africi, Zapad sa zabrinutošću posmatra razvoj događaja, strahujući od ruskog i iranskog prodora u region Crvenog mora.

Tagovi:

Rusija Sudan Vojna baza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure