U dvorani Kulturnog centra Beograda održana je komemoracija novinaru, kolumnisti i uredniku „Vremena" Teofilu Pančiću. Ispraćaj na kremaciju je u subotu (8. februar) u 13:30 na Novom groblju u Novom Sadu. Porodica je zamolila da se ne donosi cveće
Na komemoraciji su govorili glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“ Filip Švarm, reditelj Želimir Žilnik, pisac Ante Tomić, kao i novinari Nedim Sejdinović i Željko Bodrožić. Moderatorka je novinarka Jovana Gligorijević.
Gligorijević je na početku komemoracije istakla jedinstvenost Pančića.
„Teofil je bio svoj, a bio je pomalo i naš. Postigao je nešto što retko kome u životu uspeva. Kada ga bilo gde najavljuju, predstavljaju, nije bilo potrebno navoditi ni funkciju, ni zanimanje, već je bilo dovoljno reći: Teofil'“, rekla je ona.
Foto: Vreme / Milica SrejićKomemoracija Teofilu Pančiću
Filip Švarm, glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“, ocenio je da je Teofil bio jedan od simbola ovog nedeljnika.
„Bio je najznačajniji književni kritičar u celoj bivšoj Jugoslaviji. Bio je talentovan pisac koji nije imao prethodnika ni naslednika, i rupa nakon Teofila neće biti zatvorena. Teofila niko neće zameniti. Sledeći broj prvi put neće biti Teofilove kolumne, ‘Nuspojave’. Teofil je bio dobar čovek, dao bi vam košulju sa leđa, ali vam nikad ne bi posudio knjigu. Zadnje dve godine bio je teško bolestan, bio je prikovan za krevet. Video sam mnogo jakih ljudi, ali nikoga kao što je bio Teofil. U Srbiji gledamo etičku revoluciju, gledamo ono što je Teofil zastupao svih ovih decenija“, rekao je Švarm i poručio: „Meni lično više niko ne može da zameni Teofila“!
Foto: Marija JankovićKomemoracija Teofilu Pančiću
Pisac Ante Tomić je podsetio na popularnost Pančića u Hrvatskoj.
„U Srbiji je za sve on bio – Teofil, jedan i jedini. Mi u Hrvatskoj smo ga zvali prisnije i kraće – Teo. To su bile dve osobe, bolno su se rascepili 91. Fizički je otišao u Beograd, a duhovno je ostao u Zagrebu“, rekao je Tomić.
Dodao je da su se njih dvojica svake godine sretali na sajmovima knjiga, u Puli i Beogradu.
„Gledajući kako Teo i Miljenko pokazuju jedan drugom šta su pazarili na štandovima ‘Službenog glasnika’, imao sam utisak kako su obojica razmaženi, našli su jedan u drugom brata za kojeg nisu ni znali“, rekao je Tomić i podvukao da je „Teofil svakim svojim tekstom branio ljudskost od nasilja političkih ideja“.
Reditelj Želimir Žilnik se podsetio da se sa Teofilovim tekstovima prvi put susreo kada se on „odjedanput“ pojavio u „Vremenu“.
„Bio je toliko unikatan, svež i inteligentan, da ja nisam poverovao da je to sad neki novi mladić, do sada nepoznat, nego sam jednostavno dobio neki asocijaciju da je, zapravo, ovo što čitam u njegovim tekstovima, neka vrsta odjeka ili eventualno autorski rad nekog od mladih intelekutalaca iz vremena jednog lista koji se zvao ‘Danas’, koji je izlazio svake dve nedelje. Ja sam pomislio da je neko od njih uzeo pseudonim i pojavio se u ‘Vremenu’.
Upoznali smo se u Novom Sadu, i odmah sam ga video kao jednog interesantnog obaveštenog i temeljnog mladića, koji me je saleteo sa pitanjima kako sam uspeo krajem osamdesetih godina da snimim film o antibiroktratskoj revoluciji“, prisetio se Žilnik.
Foto: Vreme / Milica SrejićKomemoracija Teofilu Pančiću
Novinar Nedim Sejdinović je naveo da je Pančić mogao da priča satima, danima i da uvek bude interesantan i zavodljiv.
„Jednom sam mu čak i rekao da je on jedna vrsta neočekivanog čoveka. Zbog toga što je svaki njegov tekst bio neočekivan. Verujem da je svaka njegova kolumna bila osobena, kao i on. Teofil se nikad nije trudio da baci kamen dalje od drugih, svakoj temi je pristupao oprezno, znao je da stane na loptu, i sagleda situaciju na terenu, i to je ono što ga čini dodatno jedinstvenim“, naglasio je Sejdinović.
Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić je kazao da mu je Pančić bio „drug, kolega saborac i guru“.
„Da, sve to mi je bio Teofil i još mnogo toga, i ne samo meni. On je bio baš svoj, a bio je i naš, hteo on to ili ne. Imao sam životnu sreću da Teofila upoznam i da sa njim i sa Oljom provedem mnoge sate. NUNS je bio među povlašćenim ekipama i udruženjima medju kojima je bio i Teofil“, predočio je Bodrožić.
Dodao je da je Pančić „ostavio iza sebe toliko toga dobrog napisanog – da izgleda kao da je živeo dva života“.
Ispraćaj na kremaciju u Novom Sadu
Podsetimo, ispraćaj na kremaciju je u subotu (8. februar) u 13:30 na Novom groblju u Novom Sadu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građani samo još danas i sutra (16. i 17. jul) mogu da se žale na odluku grada Beograda, prema kojoj za projekat izgradnje Javnog akvarijuma nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu. Ekološko udruženje "Polekol" zove građane u pomoć
Francuski parlament izglasao je zakon kojim se legalizuje eutanazija za neizlečive pacijente. Premijer Sebastijan Lekornu najavio je i obraćanje Ustavnom sudu, kako bi se osiguralo da se zakon primenjuje u skladu sa ustavnim principima i ljudskim dostojanstvom
Je li moguće da neko misli da je dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koja nema nikakvo regulatorno telo za elektronske medije, pita se Rodoljub Šabić u intervjuu za novi broj „Vremena“
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.