img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Zašto ruske snage zaobilaze grad Pokrovsk u Ukrajini?

22. januar 2025, 14:33 Roman Gončarenko / DW
Vojnici u Ukrajini na tenku Foto: AP Photo/Libkos, File
Koliko muškaraca je napustilo Ukrajinu izbegavajući vojnu službu?
Copied

Ruska vojska nastavlja napredovanje u istočnoj Ukrajini, ali Pokrovsk, kao značajno saobraćajno čvorište, ostaje netaknut. Stručnjaci smatraju da je strategija izbegavanja uličnih borbi deo šireg plana da se preseku logističke linije ukrajinskih trupa

Ruska armija zaobilazi Pokrovsk s južne strane, ali stručnjaci smatraju da bez zauzimanja tog grada na istoku Ukrajine nije verovatan prodor ruskih snaga prema milionskom gradu Dnjepru. Šta je cilj?

Od avgusta 2024. traje diskusija u medijima i stručnim krugovima šta bi se desilo ako ruske snage zauzmu Pokrovsk u Ukrajini. Tada su se ruske trupe približile važnom saobraćajnom čvorištu na zapadu Donjecke oblasti. Ukrajinske snage do sada su uspevale da zaustave rusko napredovanje, s izuzetkom južnog dela tog fronta, gde su Rusi zaobišli Pokrovsk, objavio je Dojče vele.

U medijima se pretpostavlja da Rusi samo privremeno izbegavaju ulične borbe u Pokrovsku da bi napredovali dalje u Dnjepropetrovskoj oblasti. Da li je to moguće i koliko brzo Rusi mogu da dođu do grada Dnjepra?

Taktika Rusije

„Nije verovatno da će Pokrovsk ostaviti iza sebe i da će se protegnuti u drugom pravcu“, kaže Viktor Tregubov, portparol ukrajinskog puka Horicija. „To bi bilo nelogično i riskantno za njih“. On računa s tim da će ruske snage da premeste težište svog delovanja na sever Donjecke oblasti, u pravcu gradova Kostantinovka, Kramatorsk i Slavjansk, koji su pod kontrolom Kijeva.

Tregubov kaže da bi to odgovaralo obelodanjenim ciljevima Ruske Federacije, koja je Donjecku oblast na osnovu aneksije već unela u ustav kao svoju teritoriju. Prema mišljenju ukrajinskih vojnih stručnjaka, ruske snage zaobišle su Pokrovsk s juga da bi odsekle logističke pravce ukrajinske vojske, i ne nameravaju da nastave u pravcu Dnjepra.

I Markus Rajzner, austrijski vojni stručnjak i pukovnik austrijske vojske, smatra da sada ruskoj armiji nije važno zauzimanje novih naselja, već prekidanje puteva snabdevanja ukrajinskih snaga. „Čisto vojno gledano, u operativnom smislu, za Rusiju ima više smisla da ne ide dalje na zapad“, rekao je.

Rusi bi mogli da ponove prodor prema jugu kod Izjuma u Harkovskoj oblasti, koji je jednom propao, što bi pojačalo pritisak na ukrajinske snage u Donjeckoj oblasti. Rajzner smatra da Ukrajincima za sada tamo uspeva da se odbrane, ali i da je napredovanje ruskih snaga na drugim mestima, naročito zauzimanje Kurahova početkom januara oslobodilo ruske jedinice za premeštanje u području Pokrovska.

On ukazuje na to da se borbe za Pokrovsk razlikuju od onih za druge gradove. Do sada nije bilo masovne upotrebe artiljerije, kao u Bahmutu koji su Rusi zauzeli u proleće 2023. „Mislim da Rusi pokušavaju da sačuvaju Pokrovsk i da ga onda zauzmu uz što manje razaranja“, kaže Rajzner. On objašnjava da Rusi vide Pokrovsk kao „važno saobraćajno čvorište za napredovanje ka zapadu, severozapadu i severu“. Dodaje i da iza Rusa „leži razorena zemlja, skoro bez korisne infrastrukture“.

Kada će biti ugrožen Pavlograd?

Ako ruske snage jednom krenu iz Pokrovska u Dnjepropetrovsku oblast, prvi veći grad na tom putu bio bi Pavlograd. Glavni i odgovorni urednik portala Censor.net i stručnjak za vojna pitanja Jurij Butusov bio je i savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane. On smatra da neće doći do brzog ruskog napredovanja ali upozorava da bi, ukoliko ruske snage ne budu zaustavljene, Pavlograd mogao da bude ugrožen za godinu i po.

Butusov podseća da je Rusima od Avdijevke, koju su zauzeli početkom prošle godine, do Pokrovska, za rastojanje od 40 kilometra bilo potrebno pola godine. Od Pokrovska do Pavlograda je udaljenost više nego dvostruka. Butusov kaže da je „prerano da se govori o Pavlogardu“, iako smatra da je situacija u Dnjepropetrovskoj oblasti „izuzetno opasna“.

Dmitro Pavlov, predstavnik lokalne vlasti u Pavlogradu, kaže: „Izveštaji o situaciji oko Pavlograda stvaraju nervozu, ali pavlogradske institucije i institucije okruga rade efikasno“. On navodi da u gradu živi 100 000 ljudi, a u širem području više od 230 000. Među njima su proterani iz Donjecka i drugih oblasti istočne Ukrajine u kojoj se vode borbe.

Istočno od grada je područje u kojem koncern DTEK ima deset rudnika. Pored toga tu je i hemijska industrija, proizvodnja eksploziva i municije. U vreme Sovjetskog Saveza tu se dobijalo gorivo za balističke atomske rakete koje su proizvođene u pogonima fabrike Južmaš. Upravo te pogone je Rusija napala krajem 2024. balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. A od Pavlograda do grada Dnjepra je oko 75 kilometara.

Značaj grada Dnjepra

Sa skoro milion stanovnika, Dnjepar je posle Kijeva, Harkova i Odese, četvrti grad po veličini u Ukrajini. Radi se o jednom od najvećih industrijskih centara. Posle izbijanja sukoba u Donbasu 2014. godine, pored Harkova je i Dnjepar postao značajan centar za snabdevanje ukrajinskih snaga.

Poznavalac vojnih prilika, novinar Butusov, naglašava da Rusija želi da „uništi odbrambeni potencijal Ukrajine“. On smatra da bi iz Pokrovska ruske snage mogle da krenu u različitim pravcima i da pojačaju napade tamo gde su najslabije vojne formacije Ukrajine.

Rajzner kaže da će brzina ruskog napredovanja prema Dnjepru zavisiti od toga da li će Ukrajina napraviti jake utvrđene položaje i da li ima na raspolaganju rezervne trupe. On napominje da su se na drugim delovima fronta pojavili problemi pa je Ukrajina morala da se povuče.

Ali i za Ruse je situacija teška. „Dilema Rusa je da su im bokovi sve slabiji što više prodiru u nekom pravcu, a linije snabdevanja su duže. To je ono što im je slomilo kičmu početkom rata“, kaže Rajzner. On je uporedio taktiku ruske armije sa kuglicama u lančiću. „Oni pokušavaju da perle nanižu jednu na drugu i oslanjaju se na poslednju“, kaže taj vojni stručnjak i ukazuje da se upravo to vidi u Pokrovsku.

Tagovi:

Borbe Pokrovsk Rusko ukrajinski sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Nestale devojčice

potraga

02.avgust 2026. N.R.

Grčka traga za bliznakinjama: Majka otela kćerke?

U Grčkoj je aktiviran sistem Amber alert pošto devetogodišnje bliznakinje niko danima nije video. Smatra se da ih je otela majka

Migranti

migracije

02.avgust 2026. N. Rujević

Ostali su đubre i smrt: Šta je izazvalo navalu na Seutu?

Desetine hiljada Marokanaca navalile su na špansku eksklavu Seutu, a onda su sami otišli. Kako to?

Demokratski socijalizam u SAD

01.avgust 2026. Uroš Mitrović

Borba levice i desnice: Bauk kruži Amerikom – bauk njujorške „crvene revolucije“

Američki demokratski socijalisti i konzervativni republikanci vode epsku bitku za dušu nacije i shvatanje „američkog sna“. Da li su Amerikanci spremni za levičarsku pobunu koja je krenula iz Njujorka kao sušta suprotnost Trampovom desničarskom radikalizmu

Fridrih Merc

Sleng i politika

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Šta nemački žiri ima protiv „višenamenskih jaja“

Kako je izbor za omladinsku reč godine oživeo kritiku na račun vojne politike kancelara Fridriha Merca i kakve veze jaja imaju sa tim

Migranti

Španija

31.jul 2026. R. V.

„Napad“ na Seutu: Oko 60.000 migranata upalo u špansku severnoafričku enklavu

Blizu 60.000 ljudi prešlo je za 24 sata iz Maroka do Seute, španske severnoafričke enklave, procena je vlasti u Madridu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćeg stanovništva, a vladu Pedra Sančeza primoralo da pošalje vojsku

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure