
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
U Modernoj galeriji Valjevo, u kojoj su radovi Ljube Popovića, otvorena je izložba njegove ćerke
U Modernoj galeriji Valjevo, koja od početka rada izlaže fantastiku, otvorena je izložba „Ishodište“ Adriane Popović, ćerke arhitekte Nataše Jančić i slikara Ljube Popovića. Adriana živi i stvara u Parizu, po obrazovanju je vajar i geofizičar, profesor je vajarstva i keramike, izlagala je u Francuskoj i drugim zemljama.
U Valjevu su izložene skulpture (iz perioda 2002 – 2022), grafike (2022-2024) i devet slika Ljube Popovića, koje je on poklonio svojoj kćerci.
U standardno visokokvalitetnom katalogu je tekst francuskog filozofa Žeroma Gofeta, u kome se kaže da su Adrianine skulpture stalno obnovljena zagonetka života u njegovoj moći preobražaja, bilo bi previše jednostano reći da se suočavamo sa sanjarenjem izvajanim u materiji, mimo vidljivog, ona iznad svega vaja naše misli i našu osećajnost… ona istražuje fluidni, ili preobražajni aspekt našeg tela i naših života…
U istom katalogu je i tekst likovnog kritičara i kolekcionara Dejana Đorića, koji kazuje da ova vešta vajarka uznosi, uzbuđuje i izaziva posmatrača negiranjem tradicionalne ideje skulpture, a da ne napušta tradiciju u njenom najboljem vidu. Nije li ona jedan od poslednjih romantičara evropske likovne scene, romantizma koji dolazi iz budućnosti da izbavi iz sunovrata i apokalipse. Njeno tradicionalno stvaralaštvo podrazumeva dubinu, skulpturu kao geologiju, odnosno geografiju mašte, pokrete u slojevima ljudskog i nadnaravnog, u skulpturi kao magiji, podzemnom govora bića u nebiću…
Adrianu smo pitali, šta za nju znači izlaganje, i kako se oseća, u Galeriji koji je osnovao njen otac, i u kojoj je stalna postavka njegovih slika? Odgovara da je puna emocija, on kao da je prisutan, i posmatra njene skulpture. Tu su njegove slike, na spratu galerije mu je biblioteka, to je vraća na razgovore sa njim o umetnosti i slikarstvu, detinjstvu na ostrvcetu Vrnik kod Dubrovnika, i drugim temama. Na mnogo načina je vezana za ovo mesto…
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve