„Detinjstvo“ je časopis za odrasle koji je bave književnošću za decu. Jedini je te vrste kod nas, i najstariji. Postoji pola veka iako nije komercijalni časopis
„Detinjstvo“, naučni časopis posvećen stvaralaštvu za decu i mlade, ove godine slavi pedesetu godišnjicu. Osim što je najstariji časopis ove vrste, „Detinjstvo“ je jedini namenjen odraslim čitaocima koji se profesionalno bave književnošću za decu. Osnovan je i radi u okviru „Zmajevih dečjih igara“.
Tijana Tropin, urednica u „Detinjstvu“, kaže za portal „Vremena“ da je „tokom ovih pedeset godina otkako je časopis osnovan na inicijativu naših važnih delatnika na polju književnosti za decu, pomenuću samo prvog urednika Vladimira Milarića, profil ’Detinjstva’ se menjao, ali nikad nije izneverio svoju osnovnu misiju: da se zalaže za ozbiljan kritički i teorijski pristup stvaralaštvu za decu i mlade. I danas najveći deo časopisa predstavljaju naučni i stručni radovi – tradicionalno, prva dva broja u jednoj godini sadrže radove učesnika Savetovanja Zmajevih dečjih igara, našeg najstarijeg naučnog skupa posvećenog dečjoj književnosti i kulturi. Ipak, od Milarića naovamo, svi urednici (Slobodan Ž. Marković, Živan Živković, Svetozar Malešev, Jovan Ljuštanović, Zorana Opačić, Snežana Šarančić Čutura) očuvali su i tradiciju raznovrsnih rubrika – tako časopis objavljuje i književnu kritiku, prikaze, intervjue, ankete, autopoetičke i autobiografske tekstove samih autora.“
Književna kritika je neprimetna
„Detinjstvo“ je osnovano jer se osećala snažna potreba za takvim časopisom, podseća Tijana Tropin, za „prostorom gde će se stvaralaštvo namenjeno deci tumačiti, istraživati i vrednovati prema svojim inherentnim umetničkim vrednostima, a ne samo prema pedagoškim, gde će upotrebna vrednost nekog književnog dela biti u drugom ili trećem planu.“
„Ta potreba je možda čak i izraženija danas kada je, na primer, književna kritika u celini drastično svedena i po mestu koje joj pripada u našoj periodici, i po broju čitalaca do kojih dopire ako ne postoji onlajn. Zapitajte se kada ste poslednji put pročitali prikaz neke knjige za decu, pravi prikaz a ne reklamni tekst od dva pasusa, i sve će vam biti jasno.“
Kako bi „Detinjstvo“ ocenilo savremenu književnost za decu, šta je odlikuje?
„Dovoljno je pogledati bilo koji broj ’Detinjstva’ pa videti da se autori – a s njima i mi urednici – razilaze u mogućim odgovorima: najnoviji broj sadrži anketu na sličnu temu, preporučujem je zainteresovanima“, kaže Tijana Tropin.
Dodaje da „mnogi pisci (ili izdavači?) kao da misle da decu ne zanima gotovo ništa, pa se ograniče na uvek iste prvoloptaške teme… Istina je, naprotiv, da decu zanima sve, pa knjige moraju najpre da se izbore s oštrom konkurencijom; ali naši najbolji autori to shvataju kao podstrek da pišu još bolje.“
Kako se dostiže 50 godina
Pedeset godina je mnogo za bilo koji stručni/esnafski časopis u Srbiji, a ne samo za časopis koji se bavi decom.
Uspeli su, kaže Tijana Tropin, „uz mnogo dobre volje svih naših saradnika. Kao i drugi naučni časopisi, ’Detinjstvo’ nije komercijalan izdavački poduhvat, već se finansijski održava onim što Zmajeve dečje igre dobiju na državnim konkursima naših ministarstava. Ta suma uglavnom pokriva obradu teksta (lektura, prelom, dizajn naslovne strane…) i samu štampu papirnog izdanja. Standardi svetskog akademskog izdavaštva na snazi su i kod nas: urednici, autori i recenzenti naučnih radova rade besplatno. Još, međutim, nismo došli do zloglasne naknade za obradu članka, article processing fee, koju svetski (i pojedini naši) naučni časopisi često naplaćuju samim autorima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“
Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države
Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru
Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!