img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Starenje Srbije

Šta će nam vrtići, trebaju nam starački domovi

24. novembar 2024, 08:24 Sanja Zrnić
Foto: Tanja Valić/Tanjug
Povećanje penzija od 12 odsto najavljeno od decembra
Copied

Stanovništvo Srbije je sve starije. Predsednica Gerontološkog udruženja Srbije Nataša Todorović kaže za  „Vreme” da će nam biti potrebno sve više usluga u zajednici, a o tome počinje briga, baš od vrtića

Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku čovečanstvo stari na globalnom nivou. Očekuje se da će do 2041. godine svaka četvrta osoba na svetu biti starija od 65 godina.

Svaka peta osoba u Republici Srbiji je starija od 65 godina, govore podaci poslednjeg popisa stanovništva iz 2022. godine. U Srbiji žene žive u proseku 78,7 godina, a muškarci 74.

Stručnjaci kažu da će nam u narednim godinama biti potrebno više staračkih domova nego škola.

Predsednica Gerontološkog udruženja Srbije Nataša Todorović kaže za „Vreme” da će nam biti potrebno više usluga u zajednici, ne samo staračkih domova.

„To podrazumeva geronto domaćice i specijalne usluge, kao što su dnevni centri za dementne, jer neki ljudi ne žele svoje članove porodice da smeste u dom”, kaže Todorović.

Stari u selima bez zdravstvene zaštite

Dodaje i da na starenje društva utiču demografska kretanja.

„To nije samo povećanje broja starih u populaciji, već su migracije selo-grad, koje prave džepove te populacije, tako da stare osobe na selu ostaju poputno izolovane, od društva i pristupa uslugama. Stare osobe na selu imaju pravo na zdravstvene usluge, ali ne mogu da dođu do njih”, kaže Todorović.

Kao posledica depopulacije i migracija, pojedine zdravstvene ustanove posebno primarne zdravstvene zaštite (zdravstvene stanice i ambulante) u ruralnim područjima Srbije su zatvorene, što dovodi do otežane dostupnosti ovih usluga seoskom, uglavnom starijem stanovništvu. Službe kućne nege i pomoći na ovim područjima se takođe retko formiraju zbog malog broja stanovnika i razuđenosti područja.

Integrisane usluge na lokalnom nivou koje uključuju pomoć gerontodomaćica, palijativnu negu i zbrinjavanje obolelih u terminalnim fazama bolesti nisu dovoljno razvijene, nedovoljno je gerijatrijskih postelja i mogućnosti za institucionalno zbrinjavanje ovih osoba.

Zbog toga će biti potrebni i mobilni timovi lekara, socilajnih radnika i ostalog stručnog osoblja.

„Mi smo predlagali, da kad se završi medicina, postoji obavezno stažiranje od godinu dana,  koje bi bilo van gradova”, kaže Todorović.

Sagovornica „Vremena” ukazuje i na problem migracije radne snage iz Srbije u Zapadnu Evropu.

„Odlaze nam medicinske sestre, negovateljice. Iako devedest odsto usluga dolazi od članova porodice, pa se oslanjamo na to, ni oni nisu beskonačni resurs. Jer, imate promenu strukture porodice, ljudi dobijaju decu kasnije, odlučuju se za jedno dete”, kaže Todorović.

Starenje u svim politikama

Jedan od predloga je da se uzme u obzir starenje u svim politikama.

„To znači da imamo dugotrajnu negu. Kako starimo sve smo više funkcionalno zavisni, nama su potrebne veće usluge nege. Onda starenje u politikama obrazovanja, treba da vodimo računa i o tome da edukujemo kadrove koji se baviti starijim osobama”, kaže Todorović.

Bitno je prepoznati i formalne i neformalne negovatelje.

„Ne samo da im damo veću platu, između ostalog i to, ali formalne negovatelje treba da prepoznamo kao nekog ko radi esencijalne poslove, da bude dovolnjo plaćen i da ima psihosocijalnu podršku, jer oni rade vrlo težak posao.

Nije lako gledati svakog dana nekog sa bolovima, ko umire”, kaže Todorović.

Dodaje da je u Srbiji profil geronto domaćice  žena od preko pedeset godina.

„Nemate mlade žene koje to rade. Moramo i tržište rada da prilagodimo, a ne da rade na crnom tržištu.

Neformalne negovatelje takođe treba obučavati. Kad čuvaju nekoga ko ima demenciju,  u najvećem broju slučajeva se ne zna ništa o tome. Niko ih ne nauči kako da komuniciraju, šta da rade”, kaže Todorović.

To su, kako objašnjava, edukacija i usluge predaha.

Diskriminišemo sebe u budućnosti

S obzirom na veoma loš položaj starih ljudi u Srbiji, neophodno je promeniti i sliku o starenju i starosti.

„Stariji nisu pasivni, primaoci nege. Oni su i neko ko doprinosi ovom društvu. Moramo se boriti proti ejdžizma. Ejdžizam je jedini oblik diskriminacije, gde mi sami sebe diskriminišemo u budućnosti. Jer ćemo mi u jednom trenutku  biti ti stari. Moramo gde god možemo da promovišemo međugeneracijsku solidarnost, što je vrlo važno, i da ulažemo u zdravo starenje.

Кad kažem zdravo starenje, to počinje u vrtiću, sa zdravim stilovima života, solidarnoću, volonterizmom, sa svim onim što treba da naučimo decu tokom života”, zaključuje Todorović.

Starački domovi sve skuplji

U poslednje tri godine cene smeštaja i usluga u privatnim domovima za stare uvećane su za 10 do 15 odsto. Nakon što su privatni domovi podigli cene, državni su ih početkom godine povećali za 30 odsto. To je prvo poskupljenje nakon osam godina.

Pre nekoliko dana je izgoreo jedan od domova za stara i nemoćna lica u selu Vojka, kod Stare Pazove,  za koji se ispostavilo da nije imamo dozvolu za rad.

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić kaže za  „Vreme”, da mnogi domovi u Srbiji posluju na taj način.

„Mi kao sindikati smo se suočavali sa tim problemom, svaki treći ili četvrti dom je nelegalan”, kaže Savić.

Više od trećine starih bez pomoći

Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ o zdravlju stanovništva iz 2019, nešto više od trećine starijeg stanovništva izjavilo je da ima ozbiljne teškoće u obavljanju svakodnevnih kućnih aktivnosti.

Neostvarenu potrebu za podrškom ima 37 odsto njih, odnosno oko 170.000 u apsolutnim brojkama. Gerontodomaćice koje obezbeđuje država pružaju pomoć za tek nešto više od 16.000. Skoro svaki desti stariji stanovnik ima ozbiljne teškoće prii odevanju i kupanju. Neostvarenu potrebu za tim uslugama ima 44,8 odsto.

Promene su neophodne u zdravstvenom i socijalnom sistemu, da bi kao društvo mogli da odgvorimo na potrebe sve starijih građana.

Kada je reč o ostvarenju prava na zdravstvenu zaštitu, kako se navodi u posebnom izveštaju Poverenice za ravnopravnost „ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu ne treba da predstavlja problem ni jednom građaninu, bez obzira na mesto prebivališta, dijagnozu, godine starosti i druge karakteristike“.

Predrasude prema starijim osobama otežavaju njihovu socijalnu inkluziju i mogu da ih spreče da u punoj meri učestvuju u društvenim, političkim, ekonomskim, kulturnim, duhovnim, građanskim i drugim aktivnostima.

Zanemaruje se ogromno životno i radno iskustvo, koje bi, ne samo mladim generacijama, već društvu u celini moglo do posluži kao neiscrpni resurs, vredan poštovanja.

Tagovi:

Srbija Starenje nacije Starački domovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ubijeni Nešović

Hronika

27.maj 2026. I.M.

Konobar iz slučaja ubistva Aleksandra Nešovića pušten iz pritvora

Konobar iz restorana na Senjaku, koji je bio uhapšen u okviru istrage ubistva Aleksandra Nešovića zvanog Baja, pušten je na slobodu nakon što su ispitani svi ključni svedoci.

Kina

27.maj 2026. M. L. J.

Lek za struju i roboti koji igraju moravac: Šta Vučić donosi iz Kine

Režimski mediji opisuju neverovatne scene iz Vučićeve posete Kini i opisuju posetu kao istorijusku, ali, mnogo važnije, pišu o ogromnoj ideološkoj povezanosti

Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure