img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Izgubili smo dodir sa prirodom i postali mašine – to prenosimo i na decu

27. septembar 2024, 08:54 Bojan Bednar
Foto: Pixabay/alterdego
Sve je menje dece u parkićima, a iako ih ima sve je manje onih koja se penju po drveću i koja su bezbrižna
Copied

Deca imaju jaku vezu sa prirodom, recimo insekti im nisu strani i primećuju bačeno smeće, kaže za „Vreme“ autorka dečjih ekoloških knjiga Katarina Majić. Ali, posle i decu pokvarimo u tom pogledu

Današnja deca, posebno najmlađe generacije, kao da su rođena sa impulsom za očuvanje prirode, i to nije samo moj utisak, ali mi stariji smo ti koji uništimo lepotu u deci svojim strahovima, kaže za „Vreme“ ekološka aktivistkinja i autorka dečjih ekoloških knjiga Katarina Majić odgovarajući na pitanje koliko su najmlađi među nama spremni da se jednog dana uhvate u koštac sa narastajućim ekološkim problemima.

Majić ističe da najmlađa deca generacijski imaju veoma jaku vezu sa prirodom i da tu vezu jasno i izražavaju, od toga da im insekti nisu strani do toga da primećuju bačeno smeće, za razliku od nekih malo starijih generacija.

Za odumiranje te lepote, naglašava, odgovorni su stariji, jer su opterećeni sopstvenim strahovima.

„Sve je menje dece u parkićima, a iako ih ima sve je manje onih koja se penju po drveću i koja su bezbrižna. Životni tempo i sve što on nosi od nas su napravili mašine, što se prenosi na decu, pa konekcija sa prirodom može da bude trajno izgubljena“, kaže Majić.

Najbolji je lični primer

Iako je autorka tri dečje knjige o ekologiji, „Šum šume“, „Ekološka čitanka“ i „Da smeće postane cveće“, Majić ističe da je ekologiju deci najlakše približiti deci ličnim primerom, kao i sve ostalo, „jer ako sami radite to što želite da propagirate to je uvek bolje od bilo kakve priče“.

Ona navodi da je uvek svoju decu vodila na ekološke akcije koje je organizovala sa svojim prijateljima ekolozima.

„To je kao pranje zuba. Ako perete zube zajedno sa detetom i nakon toga zavrnete slavinu, za dete će to biti potpuno normalno. Znaće da treba da pere zube i da treba da zavrne slavinu kad završi. Nećete ga tome podučavati kroz knjige ili usmenu edukaciju. Tako je i sa ekologijom“, kaže Majić.

Foro; Pixabay/Vika_Glitter
Ekologija bi trebalo da bude jedan od osnovnih predmeta u školama

Ekologija u školama – na mala vrata

Kada je u pitanju kasnija ekološka nadogradnja, ona smatra da ekologija u škole ulazi na mala vrata, i sigurno ne na način na koji bi ona i svi koji se bave ekologijom želeli.

„Pitanje zaštite životne sredine bi trebalo da bude uvedeno na sistematičniji, dublji i ozbiljniji način, već od jaslica pa nadalje, jer kada dete dođe u srednju školu već je formiran čovek“, kaže Majić.

Dodaje da taj sistemski pristup ekologiji i zaštiti životne sredine ne bi trebalo da se zaustavi na izbornim predmetima i na „stidljivom“ uvođenju tih tema u osnovno obrazovanje kroz predmete kao što su priroda i društvo ili čuvari prirode.

„To bi trebalo da bude jedan od osnovnih predmeta, uz maternji jezik i matematiku, da se deca od predškolskog uzrasta kroz igru pripremaju da štite prirodu i svakodnevno odlaze u prirodu. Znamo da su u skandinavskim zemljama, bez obzira kakvo je vreme, deca svakog dana napolju“, kaže Majić.

Ona podseća da je dovoljno prepisati takve dobre prakse koje postoje u svetu, ali da je i bez toga moguće potencirati na životu sa prirodom, od najmanjih nogu.

„Uvek možete da stavite zemlju u čaše od jogurta ili kiselog mleka, da pokazujete detetu kako nastaje život iz semenke i podstičete ga da neguje biljku. Mi ovde smo posebno izgubili sponu sa prirodom jer smo izgubili sponu sa samim sobom, jer smo u jurnjavi za zadovoljenjem egzistencijalnih potreba postali mašine, mada je možda to i bila želja onih koji su stvarali takav sistem“, kaže Majić.

Foto: Pixabay/JillWellington
Decu moramo da vratimo prirodi

Otuđili smo decu od prirode

Ona naglašava da se ne slaže sa onima koji tvrde da su mladi nezainteresovani ili čak lenji za ekološke akcije kao što je čišćenje prirode ili sadnja drveća.

„Nije tačno da to deca ne žele, ali mi stariji smo ti koji bi trebalo da im to ponudimo. Nikada nisam videla, kada smo čistili prirodu, sadili drveće ili prilikom nekih drugih ekoloških aktivnosti, da su deca imala otpor prema tome, naprotiv. Ipak, moja iskustva govore da su se mnoga deca sa takvim stvarima srela tek kada su došli na neku ekološku akciju, mnoga deca pre toga jednostavno nisu imala priliku da drže zemlju u rukama, mnoga decu naučena da su insekti nešto strašno, mnoga deca nikada nisu videla da neko zagrli drvo ili priča sa biljkama. Mi smo nesvesno otuđili decu od prirode i na nama je da ih prirodi vratimo“, kaže Majić.

Malo literature za decu

Kada je u pitanju dečja literatura o ekologiji, Majić kaže da je to u Srbiji „veoma malena niša“.

„U Sloveniji je veliki broj autora koji objavljuju knjige za decu na temu ekologije i dele ih besplatno. I inače, ko god je u dečijem izdavaštvu nije tu zbog profita, jer su to mali iznosi. Reč je o entuzijastima i takve knjige su namenjene edukaciji dece“, kaže Majić.

Ona ističe da su mogućnosti na polju dečje ekološke književnosti velike, da je taj prostor ogroman, ali slabo popunjen, i da bi mogli da ga popune mnogi umetnici i stručnjaci koji imaju dara da pišu za decu.

Foto: Pixabay/TheOtherKev
Decu treba učiti da slobodno misle

Mladi su „iskra promene“

Majić naglašava da je ekologija je u Srbiji „goruće pitanje dugo godina“, počevši od ugroženih reka i zagađenog vazduha, do najave iskopavanja litijuma.

„Iako su predstavljenja kao politička, to su nadpolitička, pitanja života. Veoma je važno angažovanje svih nas, pa i adolescenata koji će uskoro dobiti pravo glasa. Mi bez prirode ne možemo da opstanemo. Ako s jedne strane decu od najmanjih nogu učite koliko je priroda važna i da bez nje ne možemo, a s druge strane ih učite da moraju da imaju slobodu misli i izražavanja i pravo glasa, onda će ta deca ustati da se bore za ono čemu ste ih učili, da se bore za zaštitu prirode“, kaže Majić.

Ona ukazuje da decu moramo da naučimo da prirodu koja nam je toliko važna ne može da opstane bez nas.

„Ljudi kojima je osnovni motiv profit i lični interes ne doživljavaju prirodu na taj način. Mi moramo da stvorimo buduće generacije koje će znati šta je opšti interes i koje će se boriti za taj opšti interes zarad onih koji će doći i posle njih“, kaže Majić.

Ona ističe da decu moramo učiti da su „iskra promene“ i da će budućnost zavisiti i od njih.

„U državi kao što je naša poseban balast je sistem koji je uništila užasna korupcija i u kome ne postoje institucija. Apsolutno vidim povezanost između promena takvog sistema i borbe za očuvanje prirode. To je suštinsko pitanje, jer u prirodi nema laži, ona sama sve rešava na vrlo jednostavan način. Mi moramo da iščistimo naše društvo da bismo mogli da krenemo napred“, zaključuje Majić.

Tagovi:

Zaštita prirode Katarina Majić Ekologija Deca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Srbija i geopolitika

27.maj 2026. J. J.

Kuda li si krenuo, Aleksandre Vučiću?

Ide li Srbija ovih nedelja ka Zapadu ili Istoku? Šta režim želi, a šta mu se dešava? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Ruke s lisicama iza leđa

Borba protiv korupcije

27.maj 2026. K. S.

Hapšenja po Srbiji zbog utaje poreza i pranja novca

Policija je širom Srbije uhapsila predstavnike više privrednih društava zbog pranja novca, utaje poreza i poreske prevare

Vlast i Crkva

27.maj 2026. I. M.

Ivan Čolović: SPC popuje i bogati se u simbiozi sa režimom

O tome što crkveni vrh drži stranu režima, o pojasu presvete Bogorodice i drugim čudima za novi broj „Vremena“ govori etnolog Ivan Čolović

Pionirski park

27.maj 2026. Marija L. Janković

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Kosovo i Metohija

27.maj 2026. I.M.

BIRN: Blindirani „mercedesi“ iz Banjske povezani sa firmom bliskom Radoičiću i Veselinoviću

Istraga o napadu u Banjskoj otkriva da su među zaplenjenim vozilima bila i dva blindirana „mercedesa“ u vlasništvu beogradske firme Pent Rent, koja se povezuje sa mrežom kompanija bliskih Milanu Radoičiću i Zvonku Veselinoviću.

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure