img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ofanziva ukrajinskih trupa

Prodor na rusku teritoriju: „Provokacija velikih razmera”

08. avgust 2024, 12:43 Aleksej Streljnikov/DW
Kurska oblast nakon napda Foto: AP
Kurska oblast nakon napda
Copied

Poslednja dva dana u Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti vode se borbe. Jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije i najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska izgubila je bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Eksperti su saglasni da će ovo oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti borbe se vode poslednja dva dana. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, kao i vojnih eksperata, jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska je izgubila bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su „zaustavile napredovanje neprijatelja“ i da „kontrolišu situaciju“, ali dokazi da se vode borbe stižu iz grada Sudže sa 5.000 stanovnika, piše Dojče vele (DW).

Većina vojnih eksperata s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku teritoriju oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati da prebaci deo svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala izveštaje o prodoru preko granice.

Putin: Provokacija velikih razmera

Ni članovi ruskog Saveta bezbednosti nisu imali vremena da razgovaraju o „aktuelnim događajima“. „Moraćemo da počnemo sa događajima u Kurskoj oblasti“, rekao je ove srede (7. avgust) ruski predsednik Vladimir Putin u otvorenom delu sednice Saveta bezbednosti. Ocenio je da je to „provokacija velikih razmera“ i optužio Kijev da njegove snage „neselektivno pucaju iz različitih vrsta oružja, uključujući i rakete, na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila“.

Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov uveravao je članove Saveta putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snage do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema rečima Gerasimova, „neprijateljski gubici“ iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući i sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. avgust) rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napad odbijen i da su se „ostaci diverzantske grupe povukli na teritoriju Ukrajine“. Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Neuspeh ruske obaveštajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom delu sednice ruskog Saveta bezbednosti bilo reči o neuspehu ruske obaveštajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže nezavisni ruski vojni ekspert Jurij Fedorov: „U pitanju su otprilike dve brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspeh za ukrajinsku stranu.“

Prema njegovim rečima, te trupe bi mogle da budu dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriji Ruske Federacije, gde nema ozbiljnih odbrambenih utvrđenja, niti dovoljnog broja ruskih jedinica za odbranu. „U Kursku ima deset do dvanaest hiljada ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažovane u ratu“, kaže Fedorov i ocenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni ekspert ukazuje da se ukrajinske snage takođe suočavaju sa značajnim problemima: „Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu“, podseća Fedorov.

Nema podataka ni sa ruske ni sa ukrajinske strane

S time se slaže i nezavisni ruski vojni ekspert Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriji Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriji Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako komanda Oružanih snaga Ukrajine bude sagledala da ima uspeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu da se prebace u napad.

Od 7. avgusta su Oružane snage Ukrajine uspele da zauzmu deset sela i oko 15 kilometara ruske teritorije, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izveštajima prokremaljskih oficira: „Generalno se suočavamo sa ozbiljnom blokadom informacija – skoro da nema podataka ni sa ukrajinske, ni sa ruske strane.“

Sa psihološke tačke gledišta, smatra Matvejev, osvojena teritorija predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. S vojne tačke gledišta, međutim, postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: „Da li će ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska armija potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primer, ukrajinska vojska se suočava sa ozbiljnim problemima“, podseća ruski vojni ekspert.

Gubitak kontrole nad delom teritorije Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocenjuje ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontrolišu teritoriju Ruske Federacije. Pritom ruska komanda nema slobodne rezerve da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih dejstava: „U Rusiji se svakog meseca mobiliše 25 do 30 hiljada ljudi i s njima potpisuje ugovore, ali sve to s ciljem da se nadoknade gubici na glavnom frontu“, kaže Ždanov.

On smatra da ukrajinsko rukovodstvo može da iskoristi situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rešavanje vojnog sukoba. „Politički značaj ovog mostobrana ili ove teritorije mnogo je veći od vojnog uspeha“, kaže ukrajinski vojni ekspert.

Situacija u regionu „kontrolisana“

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regionu „kontrolisana“ i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju da izađu iz zone borbenih dejstava ili da se sklone u naseljena mesta. O tome na primer svedoči sveštenik Jevgenij Šestopalov u video-snimku koji se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim rečima, neki meštani, uključujući i decu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: „Cela Sudža gori. Na svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prevoza, pa zato okupljamo ljude u hramu.“

U međuvremenu, na sajtu Kremlja pojavila se informacija da je za preseljenje dve i po hiljade porodica iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja – otprilike 4,4 miliona po porodici. Do sada je iz saveznog budžeta izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno, „patriotske“ grupe na društvenim mrežama počele su da prikupljaju vodu za piće i lekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizovano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Kako na društvenim mrežama reaguju na bitke u Kurskoj oblasti

Na zvaničnoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK, u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako da evakuišu svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopšte učestvuju u ratnim dejstvima. „Šta je s decom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dečaci od 21, 22 godine. Ko će ih izbaviti iz zarobljeništva?“

Na nekim drugim društvenim mrežama podseća se da su, uoči borbi u Kursku, viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice „Ahmat“. Još uvek nema potvrde da ta jedinica učestvuje u borbama. „’Ahmat’ je pre nedelju dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples sa Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u vazduh. Ja lično ne znam gde su sada ti ljudi“, napisao je autor prokremaljski orijentisanog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok“.

Odgovorio mu je komandant specijalnih jedinica „Ahmat“, Apti Alaudinov, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična“. „Vi i sami razumete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pešadije (ukrajinskih oružanih snaga, prim.red.) neće odlučiti ništa“, uveravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju da zaštite 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine. U međuvremenu, prema istom autoru „Voenkor Kotenoka“, ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i gasna merna stanica Sudža.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat Kurska oblast
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Premijer Peter Mađar i predsednik Mađarske Tamaš Šuljok

Mađarska

16.jul 2026. Keno Fersek (DW)

„Operacija čistilište“: Kako se Peter Mađar obračunava sa zaostavštinom Viktora Orbana

Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure