img
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Njujorška berza

Sunovrat Volstrita: Velike kompanije izgubile milijarde

05. avgust 2024, 19:16 I.M.
Foto: AP Photo/Richard Drew
Njujorška berza
Copied

Zbog straha od usporavanja američke privrede kompanije zabeležile velike gubitke. Zabeležen pad indeksa i u drugim delovima sveta

Skoro sve na Volstritu se danas ruši, jer se pogoršava strah od usporavanja američke privrede i pokreće još jednu rasprodaju na finansijskim tržištima širom sveta, prenosi Beta.

Indeks „S& P 500“ je pao za 3,1 odsto u jutarnjem trgovanju i na putu je za svoj najgori dan za skoro dve godine. „Dow Jones Industrial Average“ je pao za 1.092 poena, ili 2,7 odsto sredinom prepodneva, a kompozitni indeks „Nasdaq“ pao je za 3,6 odsto.

Prethodno je japanski indeks „Nikkei 225“ pao za 12,4 odsto što mu je bio najgori dan od kraha „Crnog ponedeljka 1987“.

To je bila prva prilika da trgovci u Tokiju reaguju na izveštaj od petka koji pokazuje da su američki poslodavci prošlog meseca usporili zapošljavanje mnogo više nego što su ekonomisti očekivali. To je najnoviji podatak o američkoj privredi, koji je bio lošiji nego što se očekivalo. Sve to izaziva strah da su Federalne rezerve previše dugo pritiskale kočnice američke privrede kroz visoke kamatne stope, u nadi da će ugušiti inflaciju.

Potonule berze i u Evropi

Gubici u drugim delovima sveta bili su skoro isto toliki. Južnokorejski indeks „Kospi“ je pao 8,8 odsto, berze širom Evrope su potonule više od dva odsto, a bitkoin sedam odsto.

Čak je i zlato koje ima reputaciju da nudi sigurnost tokom burnih vremena, „palo“ za 1,7 odsto.

To je delom zato što se trgovci pitaju da li je šteta toliko ozbiljna da će Federalne rezerve morati da smanje kamatne stope na hitnom sastanku, pre svoje sledeće redovne odluke 18. septembra. Prinos državnih obveznica SAD nakratko je danas pao ispod 3,70 odsto sa 3,88 odsto kasno u petak i sa pet odsto u aprilu. Kasnije se oporavio i vratio se na 3,88 odsto.

„Fed bi mogao da dojaše na belom konju velikim smanjenjem kamatne stope, ali izgledi za to su slabašni“, rekao je Brajan Džejkobsen, glavni ekonomista u „Aneks Wealth Management“. Odluke Feda između redovnih sednica su „obično rezervisane za hitne slučajeve, kao što je bio kovid, a stopa nezaposlenosti od 4,3 odsto ne izgleda kao hitan slučaj“.

„Fed bi mogao da odgovori tako što će zaustaviti trend“ smanjenjem vrednosti državnih obveznica, rekao je on. „To bi moglo barem biti simbolično, da oni nisu slepi za ono što se dešava“.

Naravno, američka privreda i dalje raste, a recesija je daleko od izvesnosti. Fed je bio jasan u vezi sa svojim balansiranjem kada je počeo naglo da povećava stope u martu 2022: da je previše agresivan ugušio bi ekonomiju, ako bi bio previše mekan dao bi inflaciji više kiseonika i naštetio svima.

Veće šanse za recesiju

Ekonomista „Goldman Saksa“ Dejvid Merikl vidi veće šanse za recesiju u narednih 12 meseci. Ali on i dalje vidi samo 25 odsto verovatnoće za to „zato što podaci generalno izgledaju dobro“ i nema velike finansijske neravnoteže.

Neki od nedavnih padova Volstrita mogu jednostavno biti posledica toga što je berza ove godine dostigla desetine istorijskih maksimuma, delom zbog pomame oko tehnologije veštačke inteligencije (AI) i nade da će doći do smanjenja kamatnih stopa. Kritičari već neko vreme govore da je berza izgledala preskupo, pošto su cene deonica rasle brže od profita preduzeća.

„Tržište ima tendenciju da se pomera naviše kao da se penje uz stepenice, a spušta se kao da pada kroz prozor“, kaže Džej Džej Kinahan, izvršni direktor „IG North America“ koji većinu nedavnih zabrinutosti pripisuje euforiji zbog jenjavanja pomame za veštačkom inteligencijom, usred „tržišta koje je pretrčalo sebe“.

Rast su danas predvodila preduzeća u oblasti umetnosti, zabave i rekreacije, zajedno sa uslugama smeštaja i ishrane.

Ipak, akcije kompanija čiji je profit najbliže snazi privrede, pretrpele su velike gubitke zbog straha od usporavanja. Male kompanije u indeksu „Russell 2000“ pale su za 4,3 odsto što je dodatno ugasilo preporod i njih i drugih.

Stvari za Volstrit je pogoršalo o što su akcije „Big Tech“-a takođe naglo pale jer je najpopularnija trgovina na tržištu tokom većeg dela ove godine nastavila da se raspliće. Apple, Nvidia i nekolicina drugih Big Tech akcija – „Veličanstvena sedam“ su ove godine podigle „S& P 500“ do rekorda, čak i kada su visoke kamatne stope opterećivale veći deo berze.

Ali zamah Big Tech-a se prošlog meseca preokrenuo zbog zabrinutosti investitora da su im cene previsoke i da su očekivanja za budući rast prevelika da bi se ostvarila. Skup zapanjujućih izveštaja o profitu koji su započeli ažuriranjima iz Tesle i Alfabeta doneo je pesimizam i ubrzao pad.

Gubitak najvećih

Apple je u ponedeljak pao za 5,1 odsto jer je Voren Bafetov „Berkshire Hathaway“ otkrio da je smanjio vlasnički udio u proizvođaču iPhone telefona.

Nvidia, kompanija za proizvodnju čipova koja je postala simbol „bonance“ AI na Volstritu, pala je još više, 7,7 odsto. Analitičari su tokom vikenda smanjili svoje prognoze profita za tu kompaniju pošto je u izveštaju „The Information“ navedeno da je odložen novi Nvidijin čip za AI. Ta firma je smanjila svoju prognozu godišnjeg dobitka na 100 odsto, sa 170 odsto koliko se očekivalo sredinom juna.

Pošto su kompanije „Sedam veličanstvenih“ postale najveće na tržištu po tržišnoj vrednosti, kretanje njihovih akcija ima mnogo veću težinu za „S& P 500“ i druge indekse.

Brige izvan korporativnih profita, kamata i privrede takođe opterećuju tržište. Rat Izraela i Hamasa se možda pogoršava, što bi moglo da izazove oštre promene cene nafte. To povećava zabrinutost zbog potencijalnih žarišta širom sveta, dok bi predstojeći izbori u SAD mogli dodatno da izazovu probleme.

Volstrit je zabrinut zbog toga kako bi politika od novembra, kada prođu izbori u SAD, mogla da utiče na tržište, ali nagle promene cena akcija mogu uticati i na same izbore.

Tržišna previranja i zabrinutost zbog slabljenja ekonomije će verovatno postati tema predsedničke trke koja je do sada bila uglavnom fokusirana na imigraciju i inflaciju.

Pretnja od recesije će verovatno staviti u defanzivu potpredsednicu SAD Kamalu Haris, kandidatkinju vladajućih Demokrata za novu šeficu države. Ali sporiji rast bi takođe mogao dodatno smanjiti inflaciju i primorati bivšeg predsednika Donalda Trampa da se okrene od svog sadašnjeg fokusa koji je na rastu cena, na navođenje načina za oživljavanje ekonomije.

Izvor: Beta

Tagovi:

akcije Tržište Kompanije Berza Volstrit
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Idea marketi

18.septembar 2026. M. L. J.

Novi vlasnik Idea marketa je firma Davora Macure: Zašto su Hrvati napustili Srbiju?

Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije

Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Aleksandar Vučić i penzionri

Penzioneri

14.septembar 2026. M. L. J.

Stižu darovi uz pisamce Vučića: Koliko para danas dobijaju penzioneri

Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Gomila razlićitih novčanica evra

Monetarna politika

12.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Rast rata za kredite je izvestan, pitanje je samo koliki će biti

Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure