img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zarada u Srbiji

Prosečna i medijalna zarada: Nejednakost u Srbiji je velika

26. jun 2024, 15:50 Milica Srejić
Novčanice od 2.000 dinara u dlanovima Foto: Marija Janković
Od 1. januara povećan je minimalac u Srbiji
Copied

„Razlika između prosečne i medijalne zarade predstavlja pokazatelj nejednakosti zarada. Što je ta razlika veća, nejednakost u zaradama je veća. Kod nas ta razlika iznosi negde oko 25 posto”, kaže za „Vreme“ profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić

Republički zavod za statistiku objavio je iznos zarada za april ove godine. Prosečna neto zarada iznosila je 96.614 dinara. U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečne bruto i neto zarade za april 2024. godine realno su veće za 9,8 posto.

Dok je medijalna neto zarada u aprilu bila 73.928 dinara, a to znači da je 50 posto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Međutim, koja je razlika između prosečne i medijalne zarade i šta one predstavljaju?

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić za „Vreme“ kaže da ne postoji jedan pokazatelj koji najbolje opisuje kretanje i raspodelu zarada u nekoj državi, te je uobičajeno da se u svim državama koriste i prosečna i medijalna zarada.

Objašnjava da je prosečna zarada važan pokazatelj kako se kreću zarade u nekoj zemlji jer je povezana sa makroekonomskim kretanjima, kretanjem bruto domaćeg proizvoda, produktivnosti u nekoj zemlji.

„Razlika između prosečne i medijalne zarade predstavlja pokazatelj nejednakosti zarada, što je ta razlika veća, nejednakost u zaradama je veća. Kod nas ta razlika iznosi negde oko 25 posto, što ukazuje da je nejednakost relativno velika”, ukazuje Arsić.

Dalje kaže da treba imati u vidu i faktor koji precenjuje ovu nejednakost, a to je postojanje sive ekonomije u segmentu minimalnih zarada i zarada koje se kreću oko minimalne – gde poslodavac deo zarade isplaćuje legalno, a deo „na ruka”.

A samo je jedna od posledica toga, navodi naš sagovornik, da država ostvaruje manje prihode.

„Druga najvažnija posledica je da će oni koji primaju zaradu na nivou minimalca imate vrlo male penzije. A to je nešto što će uticati na njihovo siromaštvo u starosti”, kaže Arsić i zaključuje da je i zato potrebno suzbiti sivu ekonomiju u Srbiji.

Minimalna potrošačka korpa samo za „preživljavanje“

Iznos minimalne potrošačke korpe za mart mesec 2024. godine bio je 53.065,75 dinara za tročlano domaćinstvo, a iznos prosečne je bio 102.518,35 dinara. Medijalna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu.

Međutim može li se to tako uporediti?

„Treba uzeti u obzir da je kod nas sada dominatno tročlano domaćinstvo i da u tročlanom domaćinstvu u proseku radi više od jednog člana. Ono što treba porediti jeste prosečan dohodak domaćinstva podeljen po članu sa minimalnom potrošačkom korpom”, ukazuje Arsić i dodaje da je minimalna potrošačka korpa u Srbiji dostra skromno određena, broj proizvoda koji su sadržani u njoj je mali i nisu mogući za dugoročno preživljavanje.

Zato, kaže naš sagovornik, nije uporediva sa potrošačkim korpama u razvijenim zemljama.

„Potrebno je uraditi neku detaljniju analizu u okviru koje bi se uporedili ukupni dohoci koje primaju domaćinstva sa troškovima tog domaćinstva. U Srbiji postoje naučne analize, ali ne postoje redovne statističke analize koje to objavljuju”, objašnjava profesor Arsić.

Srbija među najmanje razvijenim evropskim zemljama

Po pitanju životnog standarda, naš sagovornik kaže da je Srbija među najmanje razvijenim evropskim zemljama, te da se nalazi negde na polovini životnih standarda Evrope ukoliko se uzmu u obzir razvijene zemlje i zemlje srednje Evrope.

Arsić objašnjava da je na zaostajanje Srbije u odnosu na srednju Evropu neposredno uticao slom privrede tokom devedesetih godina.

„Mi smo krajem osamdesetih bili po nivou razvijenosti slični kao na primer Mađarska, Poljska, da bi 2000. godine bili duplo manje razvijeni od njih jer su tokom devedesetih godina oni napredovali za oko dvadeset posto, a naš BDP se prepolovio”, naglašava Arsić.

Dodaje da se ta situacija politički sada vrlo često pripisuje prvoj deceniji ovog veka iako smo tada ostvarivali brži privredni rast nego sada.

„Pravi slom privrede dogodio se devedesetih godina, a direktan uzrok toga jesu sankcije kojima je pogođeno praktično svako preduzeće u Srbiji”, zaključuje profesor Milojko Arsić.

Tagovi:

Medijalna zarada prosečna zarada Republički zavod za statistiku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Čovek toči gorivo na benzinskoj pumpi

Gradski prevoz

20.septembar 2026. M. L. J.

I „Knez Petrol“ će prevoziti Beograđane: „Igralište za tajkune“

Firma za promet naftnih derivata „Knez Petrol“ ulazi u posao obavljanja prevozničke usluge u Beogradu, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Novac

Naši, ne Vučićevi novci

20.septembar 2026. Marija L. Janković

Prijava za 6.000 dinara: Ko dobija novac na svoj račun, a ko u Poštanskoj štedionici

Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići

Idea marketi

18.septembar 2026. M. L. J.

Novi vlasnik Idea marketa je firma Davora Macure: Zašto su Hrvati napustili Srbiju?

Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije

Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure