img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Planovi naprednjaka za Generalštab

Đorđe Bobić: Ovu bahatost treba sprečiti milom ili silom

27. mart 2024, 13:53 Nemanja Rujević / DW
Projekcija zgrada na lokaciji Generalštaba Foto: Twitter/Jared Kushner
Projekcija zgrada na lokaciji Generalštaba
Copied

Rušenje spomenika kulture, pa još gradnja hotela u nejasnom dilu – to treba sprečiti milom ili silom, kažu opozicionari i stručnjaci. "Ljudi ovog grada i države bi morali da naprave neki vid ustanka", kaže arkitekta Đorđe Bobić

Ništa nije ugovoreno, a ako bude – građani će biti obavešteni. U tom slučaju će na prostoru kompleksa Generalštaba biti i memorijalni centar o kojem će se pitati Vlada Srbije. Ali, kako god, Beograd ne može sebi da priušti da još četvrt veka u centru grada stoje „ruševine“, piše Dojče Vele (DW).

To je suština medijskih istupa ministra građevinarstva u tehničkom mandatu Gorana Vesića, nakon što se, uz pomoć insajdera, doznalo da je Vesić ovlašćen da sa firmama Džareda Kušnera potpiše memorandum o „revitalizaciji“ Generalštaba.

Da „revitalizacija“ zapravo znači rušenje monumentalnog kompleksa arhitekte Nikole Dobrovića doznalo se iz računarskih maketa koje je na društvenim mrežama objavio sam Kušner. Prema njima, tamo bi nikle divovske zgrade za koje je rečeno da su hoteli i apartmani.

Tako je srpska javnost provela 25. godišnjicu bombardovanja od strane NATO u raspravama o jednom od simbola razaranja zemlje 1999. godine. Tamo bi mogao da gradi zet bivšeg i možda budućeg predsednika SAD Donalda Trampa.

Tako se vlast Aleksandra Vučića, koja inače u svakoj prilici govori o „zločinima“ NATO, usudila da dirne u jedan od simbola bombardovanja. Generalštabu je u javnosti pripisan gotovo mitski značaj i teško da je njegovo rušenje moglo da prođe tiho.

Pokret „Kreni-promeni“ prikuplja potpise za peticiju da se zgrade obnove, umesto da se ruše, te da placevi ne dopadnu stranom investitoru. Mnogi se pitaju kakav je javni interes u hotelima, dok opozicioni političari i stručnjaci govore o skandalu prvog reda koji se mora sprečiti „milom ili silom“.

Ćuta najavljuje proteste

„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar. Ovo nije njegova privatna svojina“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta, prvi čovek Ekološkog ustanka koji je javnosti predstavio spornu odluku Vlade kojom se Vesić ovlašćuje za dogovor sa Kušnerom.

„Isto se dešava i sa našim prirodnim bogatstvima, sa rekama, šumama, rudama. Aleksandar Vučić poklanja sve što vredi, a ne obaveštava narod o tome kakvi su ugovori i koja je korist za građane Srbije“, kaže Jovanović za DW.

Kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na proteste. Prvi je zakazan za 6. april, takođe datum krcat istorijom jer su tog dana 1941. avioni Vermahta rušili Beograd. Protest će, opet simbolično, početi u 5 do 12. Kaže da će na kraju građani odbraniti Generalštab kao što su za sada sprečili Rio Tinto ili se borili protiv malih hidroelektrana na Staroj planini.

„Kad bi neko probao da sprovodi ovako nešto u Nemačkoj, morao bi prvo u ludnicu pa u zatvor. Mi ovde imamo posla sa kriminalnom grupom koja gazi preko života jer joj je u interesu profit i ništa drugo“, dodaje Jovanović.

Prema pisanju „Njujork Tajmsa“, u igri je davanje parcela u „besplatni“ zakup na 99 godina. Kušnerov poduhvat u Beogradu – baš na placevima za koje se pre prvog ulaska u Belu kuću interesovao i njegov tast Donald Tramp – zahtevao bi navodno pola milijarde dolara investicija, a državi Srbiji bi išlo 22 odsto profita.

Bobić: Država mora da vrati u pređašnje stanje

Proslavljeni arhitekta Đorđe Bobić, koji je pre dve decenije bio i glavni gradski arhitekta Beograda, na pitanje šta zamera ovakvoj „revitalizaciji“ prostora Generalštaba – ne zna odakle da počne.

Kaže da je i emotivno vezan, jer je tvorac kompleksa Generalštaba, Dobrović, bio njegov učitelj, te da je to zdanje remek-delo jugoslovenske i srpske arhitekture, i u celom svetu priznato kao vrhunac modernizma.

„Zbog toga je doneta odluka da se prizna status spomenika kulture najvišeg ranga. To je dovoljno da država preuzme na sebe obavezu da uloži novac i vrati objekat u stanje u kojem je bio pre zločinačkog akta NATO“, kaže Bobić za DW.

Bahato je, kaže on, i da se naprosto ruši, i da se grade nekakvi hoteli, i da se „stranoj sili“ koja je bombardovala Beograd 1999. „poklanja najdragocenije mesto“ u gradu, i što se time „trguje iz političkih ili ličnih interesa“.

„Sama ideja da to bude tako je beskrajno uvredljiva. Ljudi ovog grada i države bi morali da naprave neki vid ustanka da se to spreči, milom ili silom. Građani moraju oštro da kazne ljude iz državnog vrha koji čine taj poražavajući gest“, dodaje arhitekta.

Grenel je uzbuđen

Odgovor vlasti na sve jeste da Beograd i Srbija moraju da se razvijaju. Argumentacija je slična kao pri izgradnji Beograda na vodi: „Zar hoćete da tamo ostane ruina? I, kad znate bolje, što 25 godina ništa nije urađeno?“

Arhitektkinja i urbanistkinja Iva Čukić podseća da od 1999. traje „senzacionalističko žongliranje“ budućnošću Generalštaba, od toga da treba da ostane zaštićen, pa do poigravanja idejama lukrativnih investicija. „Sve do poslednjeg primera blasfemije i vređanja ovog naroda“, kaže Čukić za DW.

Ona stvar ocenjuje kao „uznemirujuću“ i to ne samo zbog značaja kompleksa kao spomenika kulture izuzetne arhitektonske vrednosti, „već pre svega zbog kolektivne memorije ovog društva“.

Dok zvanični Beograd kaže da ništa još nije potpisano, u intervjuu za državnu „Politiku“ oglasio se Ričard Grenel, jedan od Trampovih najbližih saradnika koji je takođe uključen u projekat. On stvar predstavlja kao „Most prijateljstva“.

„Čast nam je da budemo partneri sa Srbima kako bismo ovu lokaciju pretvorili u višenamenski projekat svetske klase, čije bi središte bio Memorijal, kao mesto sećanja na njegovu istoriju“, rekao je Grenel.

„Uzbuđen sam zbog iščekivanja da vidim ideje koje će izneti srpski stručnjaci, kako bi na ovoj lokaciji bila odata počast originalnom arhitekti, građevinama, emocijama i patriotizmu“, dodao je on.

Politička kalkulacija?

U pojedinim osvrtima domaće i ugledne strane štampe, recimo Frankfurter algemajne cajtunga i Njujork tajmsa, pisalo se da Vučić tim poslom namerava da se „opkladi“ na novu pobedu Donalda Trampa. Unosni biznis za njegovu familiju bi, smatra se, otvorio Vučiću vrata Bele kuće.

Na takve analize srpski predsednik „umire od smeha“, kako je sam rekao. Ali, opoziciji nije smešno.

„Čija je ovo zemlja? Rusima smo dali gas i naftu, Vučić je Kinezima dao bakar i zlato, Rio Tinto planira da iskopava litijum tamo gde se ljudi bave poljoprivredom i hrane nas. Vučić je prvi vladar Srbije kome je palo na pamet da srpskog seljaka proteruje sa zemlje“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta.

„Srbija je žrtvovana zemlja zarad opstanka na vlasti Vučića i ekipe. Posledica toga je nestanak. Svi rezultati, BDP kojim se Vučić hvali, nevažni su. Jedini parametar je koliko je ljudi napustilo Srbiju u poslednjih 12 godina, a ima nas sedamsto hiljada manje“, dodaje on.

Tematika Generalštaba se za vlast svakako pojavila u nezgodnom trenutku. Ne samo pred godišnjicu bombardovanja, već i par meseci pred ponovljene izbore u Beogradu, dok traje borba za bolje izborne uslove, a vlast se optužuje za krađu glasova.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Aleksandar Jovanović Ćuta Donald Tramp Generalštab
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure