img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izveštaj o sreći u svetu

Srbija zabeležila skok u sreći: Pogled kroz ružičastu prizmu

22. mart 2024, 13:31 Milica Srejić
Foto: Pexels / Helena Lopes
Skok Srbije za 69 pozicija
Copied

Na godišnjem barometru blagostanja u 143 zemlje pokazalo se da je Srbija zabeležila skok i to za 69 pozicija, te da se nalazi na 37. mestu. Najbolje ocene davali su mladi do 30 godina, dok su najnezadovoljniji životom stariji od 60 godina. Sociolog Srđan Puhalo kaže za „Vreme“ da Vučićeva medijska mašinerija sugeriše ljudima da su srećni

Izveštaj o sreći u svetu, koji sprovode Centar za istraživanje Wellbeing Univerziteta Oksford, Galup i Mreža za rešenja za održivi razvoj UN, na godišnjem barometru blagostanja u 143 zemlje pokazao je da je Srbija zabeležila skok i to za 69 pozicija, pa je sada na 37. mestu.

Subjektivni osećaj građana Srbije je da žive bolje nego pre 10 godina, a najbolje ocene davali su mladi do 30 godina, dok su najnezadovoljniji životom stariji od 60 godina.

Socijalni psiholog Srđan Puhalo za „Vreme” objašnjava da ukoliko je ispitivana subjektivna procena sreće to bi značilo da neko pita „koliko ste srećni?”, te se onda događa paradoks da neke afričke zemlje budu srećnjie od nekih zapadnoevropskih ili severnoameričkih država, gde je standard mnogo viši.

„Ako je to bila subjektivna procena onda se postavlja pitanje koje su parametre uzimali kada su procenjivali koliko su srećni, da li je to – živi smo, zdravi smo, porodica mi je dobro, na okupu smo, imam neki posao, pa neko kaže ’da, ja sam srećan’. Veoma je važno sa kim se poredite. Ako se poredite sa onima koji su lošiji od vas, naravno da ćete reći da ste zadovoljniji“, kaže Puhalo.

Dodaje da se može reći i da je Vučićeva medijska mašinerija uradila svoje i da ljudi zaista veruju da su srećni.

Pored subjektivnih parametara, postoje i objektivni, pa Puhalo kaže da bi bilo najbolje da se mere i subjektivni i objektivni parametri, te bi trebalo videti šta je najrealnija cena nekog ekonomskog prosperiteta, kakvo je zdravstvo, školstvo, kako je sistem uređen pa sve do korupcije, pa onda uz to i lična sreća. Sve u svemu, napraviti ukupan skor.

Kulturološki uslovljeno

Na pitanje da li je sreća kulturološki uslovljena i kako, Puhalo kaže da ukoliko su ljudi odgajani u sistemu vrednosti gde je skromnost vrlina ili da je pripadnost grupi važnija od sreće pojedinca, onda će biti i drugačija percepcija zadovoljstva životom.

„U Kini, Japanu, a čak i u islamskim zemljama je mnogo važnija ta kolektivna pripadnost, kolektivni uspeh nego lični. Međutim, u Americi je važnije da ste lično uspešni ili lično srećni i to su prosto različite stvari koje jesu kulturom uslovljene, jer je neko vaspitavan na ovaj, neko na onaj način“, kaže Puhalo i ponavlja da zato postoji paradoks gde su neke afričke zemlje na tim skalama bolje kotirane nego neke zemlje Evrope.

Mladi i penzioneri

Izveštaj je pokazao i „zabrinjavajuće padove u sreći mladih posebno u Severnoj Americi i zapadnoj Evropi“, rekao je prof. Jan-Emanuel De Neve, direktor Centra Wellbeing i urednik studije.

Puhalo objašnjava da je ovo sve opet kulturološki uslovljeno jer na Zapadu su individualne vrednosti dominantne pa je sreća nešto što se podrazumeva da imamo u realnosti, te se zato može videte kada se ode u Ameriku ili na Zapad kako se svi smeškaju, a na primer zna se da im nije do smeha, svi su ljubazni, fini i prosto ako su bogati to hoće da pokažu kroz stanove, automobile i razne statusne simbole.

Postoje istražvanja u svetu koja kažu da postoji sreća u obliku slova „U“, pa postoji naopako „U“ i pravo „U“.

„Kada sreća raste s godinama pa onda opada, to je negde slučaj na Balkanu. Postoje društva gde je obrnuto, najsrećniji ste kada ste mladi pa to opada do 40, 50. godine i onda opet počinje da raste. To su obično sređene  zapadne zemlje, kakve su Danska ili Švedska, gde postoji sistem koji je obezbedio starijim ljudima neki pristojan život i koji se odnosi s poštovanjem prema tim ljudma koji su na zalasku i karijere i života“, kaže Puhalo.

Podatak da su u ovom istraživanju najnezadovoljniji životom stariji od 60 godina je, objašnjava Puhalo, na Balkanu skroz očekivano.

Kaže da je problem što se društvo ne odnosi adekvatno prema starijim ljudima, te da kada odu u penziju društvo ih odmah otpiše.

Drugo, kaže, ekonomska snaga naglo opada kada odu u penziju. Dok su radili imali su pristojne plate, sada kada odu penziju postaju „teret“ i na kraju „imamo državu koja se tako odnosi prema penzionerima, te se oni osećaju suvišnim“.

Može li se sreća definisati?

Šta je sreća? Kaže Puhalo da je to lična stvar i teško je naći definiciju.

Ali, napominje da postoji kultura sreće koja je „odvratna“, pa postoji pozitivna psihologija gde neko objašnjava kako neko treba da bude srećan i zašto.

„Mislim da ne moramo uvek biti srećni i da je sasvim u redu da budemo nekada i nerećni, samo da to ne traje dugo i da nije često“, zaključuje Puhalo. „Kakav bi život bio da smo stalno srećni, zadovoljni, to tek nije normalno. Preveliko očekivanje, napumpavanje sreće može biti i kontraproduktivno, a za to je primer i onaj tužan dan nakon Nove godine i praznika“.

Tagovi:

Istraživanje osmeh Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Cirkus

14.januar 2026. Novak Marković

Klovnova ima, ali pravih slabo

Gde se deo cirkus? U Srbiji se jedva još može videti, a i to što ima preživljava na entuzijazmu pojedinaca

vaterpolisti u bazenu

Sport

13.januar 2026. K. S.

Evropsko prvenstvo u vaterpolu: Zašto su tribine poluprazne čak i kad igra Srbija

Pred gotovo praznim tribinama, najbolje evropske vaterpolo reprezentacije, ovih dana u Beogradskoj areni bore se za novu titulu. Zašto su tribine prazne osim kad igra Srbija

Supermen

Aukcija

11.januar 2026. I.M.

Retki strip o Supermenu prodat za rekordnih 15 miliona dolara

Retki primerak stripa u kojem je debitovao Supermen prodat je za rekordnih 15 miliona dolara. Zanimljivo je da je ovaj strip pre više od dve decenije ukraden iz privatne kolekcije Nikolasa Kejdža

Lopta u bazenu

Evropsko prvenstvo u vaterpolu

10.januar 2026. K. S.

Borba za zlato u bazenu: Počinje Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu

U Beogradskoj areni, najbolje evropske vaterpolo reprezentacije narednih 10 dana boriće se za titulu šampiona na Evropskom prvenstvu

PR

09.januar 2026. R.V.

Yettel najavio širenje 5G mreže u 2026. i pravno spajanje sa kompanijom SBB 1. aprila

Generalni direktor kompanije Yettel Majk Mišel (Mike Michel) izjavio je danas da će kompanija u 2026. nastaviti širenje 5G mreže u Srbiji i najavio da je pravno spajanje sa kompanijom SBB planirano za 1. april ove godine, kada će SBB kao pravno lice prestati da postoji, a poslovanje će se nastaviti kroz Yettel.

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure