
Pretplata
Dvobroj „Vremena“ uz veliki popust!
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Danas je počelo proleće, sa pretežno sunčanim vremenom. Prethodna dva i po meseca, kaže za „Vreme“ Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA), toplija su nego 2023. godine koja je oborila toplotni rekord
Počinje proleće. Danas je pretežno sunčano vreme sa maksimalnom dnevnom temperaturom od 14, a minimalnom od dva stepena celzijusa, podaci su Repuličkog hidrometeorološkog zavoda. Međutim, i tokom ferbuara, pred kraj zime, vreme je bilo toplo, pa praktično grejanje nekada nije bilo ni potrebno.
Jedan od osnivača Nacionalne ekološke asocijacije (NEA) Dejan Lekić za “Vreme” kaže da je 2023. godina bila najtoplija godina do sada, a da su prva dva meseca ove godine toplija nego 2023. što govori da se nešto zančajno menja. Ukazuje da to više nisu promene za 0,1 stepen, već su to razlike koje prevazilaze jedan do 1,5 stepeni, a to su bila predviđanja do 2050. godine.
„Svi planovi koje predviđaju Evropska unija i Ujedinjene nacije, a koji se tiču smanjene emisije gasova staklene bašte radi ograničavanja rasta globalne temepreature, dovode se u pitanje zato što mi sada praktično već dostižemo neke granice koje smo pokušavali da izbegnemo u tim nekim periodima od 2030. do 2050. godine. Dakle, mi smo već blizu tih granica“, kaže naš sagovornik.
Objašnjava da se predviđa da će u nizu ova godina, a i svaka sledeća biti sve toplija i to je problem jer ne samo što utiče na ljudsko zdravlje, već ima uticaja i na mnoge druge faktore, kao na primer privredne i ekonomske. Usled povišene temperature, građani će više koristiti klima uređaje pa će i potrošnja struje leti biti drastično veća.
Lekić dodaje da je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) pre neki dan objavila analizu u kojoj se daje procena da se Evropa zagreva duplo brže nego ostatak sveta, te bi to trebalo da nas zabrine još više.
„Nisam siguran da je ta tema kod nas na nekom dnevnom redu jer mi imamo previše drugih problema da bi se fokusirali na ovu temu, a fokusiraćemo se hteli – ne hteli.“
Šta mora da se menja?
Postoji niz mera koje bi trebalo primeniti, pa tako Lekić kaže da su to mere ozelenjavanja gradova radi rashlađivanja životne sredine, obezbeđivanja pravovremenih akcija, obaveštavanja građana i upoznavanja sa ovim problemom, zaštita vodoizvorišta jer je neophodno sačuvati vodu koju imamo za snabdevanje građana jer će te vode biti manje.
„Imamo različite mere koje se tiču urbanih delova, koje se tiču ruralnih delova, ali to su čitavi spletovi multidisciplinarnih mera za koje su neophodni zaista fokusirani timovi koji se u dugom nizu godina bave ovim problemima“, kaže Lekić i zaključuje: „Mi već dugi niz godina samo slušamo o tome da će veliki gradovi u Srbiji dobiti postrojenje za prećišćavanje otpadnih voda – što je takođe jedan od delova adaptacije na klimatske promene jer vi time što smanjujete zagađenje površinskih voda zapravo sebi obezbeđujete bolji resurs u budućnosti“.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Kako se oseća pripadnica cincarskog naroda dok neumoljivo nestaje njen jezik pa samim tim i identitet, čija je ćerka svesna svojih korena i važni su joj, ali cincarski samo natuca, unuka se seti po neke pesmice samo o praznicima, a država u kojoj živi 40 godina ne dozvoljava da pripadnici njenog naroda osnuju nacionalni savet
Investitor planira gradnju zgrade koja će se sastojati od podzemnog nivoa, prizemlja, tri sprata, kao i jednog povučenog sprata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve