img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

„Vreme“ otkriva

Škola u Beogradu danima zataškava slučaj prosute žive

05. mart 2024, 18:25 Jelena Zorić
Foto: Wikipedia.org
Prosipanje tečne žive u laboratorijskim uslovima
Copied

Desetine grama tečnog teškog metala žive, kako Vreme” otkriva, prosulo se još prošlog ponedeljka tokom izvođenja jednog eksperimenta u laboratoriji srednje Hemijsko-prehrambene tehnološke škole na Banovom Brdu u Beogradu. Rukovodstvo je taj slučaj danima zataškavalo, pa je veći broj učenika imao nastavu u toj laboratoriji i neposredno posle incidenta

Prema saznanjima “Vremena”, u ponedeljak 26. februara, tokom prepodnevne smene, dvoje nastavnika sa laborantkinjom i učenicima odeljenja III9 pokušali su da snime eksperiment sa živom (Hg) za film o školi. U jednom momentu iz manometra (merač razlike pritiska) pod visokim pritiskom izletela je veća količina žive sa vodom. Očevici kažu da je iz aparature izletelo od 200 do 500 grama žive. Primera radi, u toplomerima se nalazi maksimalno 2 grama tog tečnog metala.

Međutim, direktorka škole Nataša Parezanović za “Vreme” tvrdi da se prosulo najviše oko 50 grama žive i da to ne predstavlja “nikakvu opasnost”.

“O svemu smo odmah obavestili referenta za bezbednost u školi, a zatim i Institut za bezbednost i zdravlje na radu. Takve situacije su se i decenijama ranije dešavale, znaju se procedure. Mi radimo u laboratorijama, sve je u malim količinama, u suprotnom bi mogli da zatvorimo i laboratoriju i škole,” navodi Parezanović.

Šta se stvarno desilo

Utube MAONOMETAR
Manometar / Foto: Wikipedia.org

Prema saznanjima “Vremena” živa i voda koje su izletele iz manometra najpre su poprskale đake, nastavnike i laborantkinju, a zatim je srebrnkasti metal završio na podu. Deo prosute žive u kapljicama se razleteo po laboratoriji koja se nalazi u podrumu, a jedna gomilica je ostala na patosu.

Prema rečima svedoka iz škole, nastavnica je odmah otišla kući da se presvuče. Đaci su nastavili sa nastavom, a laborantkinja i nastavnik naložili su spremačici da navuče rukavice, stavi masku i da sa papirnim ubrusima sakupi prosutu živu i stavi je u crni džak.

Svedoci iz škole na Banovom Brdu kažu i da je spremačica do sad već nekoliko puta menjala priču, te sumnjaju da to radi pod pritiskom rukovodstva. Najpre je, kako tvrde, spremačica ostalim nastavnicima i njihovim pomoćnicima rekla da je živu skupljala papirom, a nekoliko dana kasnije dodala je da je živa, pre nego što ju je sakupila, bila posuta sumporom te da je od svega napravljena pasta koju je onda uklonila.

Inače, posipanje mesta gde je živa pala sumporom je ispravno uklanjanje tragova te vrste metala, ali se takva smesa mora sastrugati špatulom ili sličnom opremom.

Suprotstavljene priče

Direktorka Parezanović tvrdi da su poštovane procedure kod uklanjanja žive i da su živu skupili u zaštitne posude, te da je prostor tretiran sumpornom pastom, cinkom u prahu, pa deterdžentom i vodom, a narednih dana i sirćetnom kiselinom.

Prema rečima svih svedoka sa kojima smo razgovarali, crni džak sa sakupljenom živom ostao je u laboratoriji još najmanje pet dana.

Direktorka škole, pak, tvrdi da je džak sa zaštitnom posudom u koju je smeštena prosuta živa odložen u jedno bure koje se nalazi u posebnom magacinskom prostoru škole.

“Zvaćemo one koji se bave odlaganjem takvog otpada, odnosno skladištenjem. Malo je takvih u Srbiji. Zvaćemo ovih dana Vinču,” kaže Parezanović.

U medicinskim udžbenicima se navodi da se živa, kao tečni metal, lako raznosi po čvrstim površinama u vidu brzopokretljivih kapljica. Posebno je opasna i otrovna ako završi u vodi, ali su opasna i njena isparenja. Naime, elementarna živa vrlo lako isparava na sobnoj temperaturi, a njena isparenja su bez boje i mirisa. Udisanjem para prolaza u pluća i ulazi u krvotok te lako dolazi do središnjeg nerva i truje ga. Deca su posebno osetljiva grupa ukoliko udišu isparenja žive, s obzirom na to da još nemaju razvijen živčani nerv. Simptomi mogu biti nesanica i premor, a potom i gubitak pamćenja, pa čak i emotivna nestabilnost.

Nastava je nastavljena, pa odložena zbog „deratizacije“

Đaci koje je isprskala živa tokom eksperimenta nisu jedini koji su prošlog ponedeljka bili u laboratoriji u kojoj se desio nemili slučaj. Dva sata posle prosipanja žive učenici popodnevne smene sa profesorkom ulaze u isti prostor. Tu satima rade hemijske vežbe, potpuno neobavešteni o situaciji sa živom i manometrom koja je prethodila njihovoj nastavi.

Posle njih je druga grupa đaka trebalo da uđe u prostoriju. Prema rečima očevidaca, u tome ih je sprečila laborantkinja koja je prisustvovala eksperimentu sa živom i rekla im da je u laboratoriji urađena deratizacija i da će ona biti zatvorena do daljnjeg. Ipak, profesorka koja je trebalo da drži taj čas nije bila obaveštena o navodnoj “deratizaciji” i ona je, neko vreme, sama sedela u učionici i čekala đake, dok i njoj nisu rekli da napusti prostoriju.

S druge strane direktorka Parezanović odlučno tvrdi da niko nije spominjao deratizaciju, već da je nastava u podrumskoj prostoriji obustavljena zbog panike koja je nastala među kolektivom.

U Hemijsko – prehrambrenoj tehnološkoj školi u Beogradu ima oko 650 đaka. Zgrada sa laboratorijama koja se sastoji od podruma, prvog sprata i prizemlja odvojena je od zgrade u kojoj su učionice. Prema rečima velikog broja nastavnika sa kojima su novinari “Vremena” razgovarali aparatura u laboratorijama je izuzetno stara, kao i hemikalije i često se dešava da fale delovi, te neulaganje u opremu vide kao jedan od mogućih uzroka da iz manomentra izleti živa.

Prećutkivanje i ignorisanje zahteva nastavnika

Laboratorija u podrumu bila je zatvorena i narednih dana. Ostale laboratorije su normalno radile. Rukovodstvo škole nikome od nastavnika, đaka ili njihovih roditelja ni reč nije saopštilo o događaju sa živom. U četvrtak se proneo glas da je opasni metal izleteo iz manomentra i završio na podu. Nastaje veliko uznemirenje, najpre među hemičarima i tehnolozima koji odbijaju da decu vode ponovo u laboratorije dok ne dobiju objašnjenje o nemilom događaju, kao i objašnjenje zašto je slučaj zataškavan. Tražili su i uverenje da su prostorije bezbedne za rad.

U petak i početkom ove nedelje vežbe iz tehnologije i hemije umesto u laboratorijama održavaju se u učionicama.

Te zahteve nastavnika direktorka škole Nataša Parezanović je ignorisala do vikenda. Umesto zvaničnog mejla, za vikend direktorka Parezanović preko posrednika kolektivu šalje poruku na Viber. U poruci navodi da “ničija bezbednost nije ugrožena, da su kontaktirane sve relevantne ustanove i da je traženo da se izvrše potrebna merenja u laboratoriji od strane specijalizovane ustanove.”

O kojim “relevantnim ustanovama” je reč direktorka škole nije podelila sa nastavnicima, niti je dala objašnjenje zašto se sve danima zataškava. Tek pod pritiskom nastavnika odlučila je da u utorak sazove vanredno nastavničko veće.

Relativizacija događaja

Tokom sastanka veća, prema rečima sagovornika portala “Vreme”, rukovodstvo škole relativizuje čitav događaj: direktorka je nastavnicima rekla da je u četvrtak pozvala ovlašćenu instituciju koja se bavi merenjem žive, te da je analiza vazduha obavljena u ponedeljak, a da se sutra očekuju rezultati istraživanja.

“Na šta to liči, da se radi analiza vazduha na isparenja tek nedelju dana kasnije? Pa sve štetno je već izvetrilo. Mi zapravo nikada nećemo saznati kakva je situacija bila toga dana kad se živa izlila i po đacima i po nastavnicima, kada je isparenje bilo u toku i kada su i drugi đaci boravili u toj prostoriji samo dva sata kasnije,” kaže jedan od sagovornika za “Vreme” koji ne želi da bude imenovan.

Nastavnici, koji su uglavnom hemičari i tehnolozi po struci, zahtevaju da se i deca, i nastavnici, laboranti i spremačica koji su bili u laboratorijama podvrgnu zdravstvenim pregledima.

Direktorka škole na to odgovara da nema mesta uznemirenju, te da će “već sutra dobiti rezultate.”

Na pitanje, zašto se toliko dana kasni sa analizama i koliko su ti rezultati onda relevantni, direktorka kaže za „Vreme“:

“Niko ne bi ostavio decu u laboratoriji da sve nije urađeno po predviđenim procedurama”.

Tagovi:

Beograd Hemijsko-prehrambena tehnološka škola Banovo Brdo Prosipanje tečne žive Zataškavanje slučaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure