img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ruske poternice: Koje sve evropske političare traži Moskva?

15. februar 2024, 18:41 Dojče vele
Foto: Pixabay/Tatyana Kazakova
Copied

Estonska premijerka Kaja Kalas samo je poslednje ime na ruskoj poternici. Šta Kremlj želi s tim?

Ruski pravosudni sistem na svojoj crnoj listi već ima 160 visokih zvaničnika iz istočne Evrope. Reč je o zvaničnoj bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći se na internet-stranicama Ministarstva.

Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na tu poternicu. Ministarstvo ne otkriva kriterijume prema kojima je spisak sastavljen, ali trenutno se zbog krivičnih dela traže 96.752 osobe, piše Dojče vele.

Za kojim neruskim državljanima je raspisana poternica?

Na tom ruskom spisku nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnikinja i vojnika Međunarodne legije oružanih snaga Ukrajine. Ali, na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, poslanika i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litvanije, Letonije, Poljske i Ukrajine.

Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kalas, državni sekretar Estonije Tajmar Peterkop i ministar kulture Litvanije Simonas Kairis.

Za šta su optuženi?

„Neprijateljski postupci protiv ruskog istorijskog nasleđa“, zvanični je razlog za raspisivanje poternice. Na primer, nakon ruske invazije na Ukrajinu, letonski parlament izglasao je rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u toj zemlji. Ti spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svetski rat.

To je za rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova dovoljan razlog da raspiše poternice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Reč je o 83 osobe. Bivša ministarka unutrašnjih poslova Marija Golubeva takođe je jedna od njih.

Litvanija je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su preostali. Estonija je takođe srušila jedan sovjetski spomenik. I među samim baltičkim stanovništvom bilo je izolovanih protesta protiv toga.

Rusija je oštro kritikovala takve odluke: „Rat protiv zajedničke istorije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je nečuveno“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

No, spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se završava na ruskoj poternici. Ruski predsednik Vladimir Putin više je puta kritikovao pre svih Letoniju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama u tim zemljama koje govore ruski jezik.

Jer, dve baltičke države potpuno se okreću od ruskog jezika, a obrazovanje bi trebalo da bude organizovano samo još na nacionalnim jezicima. Ujedno, onaj ko poseduje ruski pasoš i želi da nastavi da živi u Letoniji, moraće da dokaže poznavanje letonskog jezika najkasnije sledeće godine. U protivnom preti mu opasnost od deportacije, čak i ako je osoba provela čitav život u Letoniji.

Kakve posledice mogu da očekuju oni za kojima je raspisana poternica?

Sve dok ne kroče u Rusiju, poternica za njih nema nikakve posledice. U Ruskoj Federaciji, međutim, oni za kojima je ona raspisana morali bi da očekuju hapšenje i krivični postupak pod optužbom za „kriminalne aktivnosti“.

Da li spisak služi za unutrašnjepolitičke interese?

Da. Na predsedničkim izborima u martu, Putin želi da pokaže da se zalaže i da brani sve Ruse – ne samo kod kuće, već i van ruskih granica. Šef Kremlja želi da se pozicionira kao snažan, odlučan predsednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.

Na kraju, ali ne manje važno, ovaj spisak takođe upotpunjava sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. A estonska premijerka Kalas je ta koja se žestoko zalaže za dalje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Španija

21.april 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Kako magareća vatrogasna brigada čuva nacionalni park od požara

Grupa od 18 magaraca-vatrogasaca zaslužna je za skoro čitavu deceniju bez šumskih požara u nacionalnom parku Donjanja u Španiji

Hipp

Dečja hrana

21.april 2026. David El / DW

„Hipp“ hrana za bebe: U tri zemlje pronađen otrov za pacove

U Austriji, Češkoj i Slovačkoj pronađene su teglice dečje hrane sa otrovom za pacove, a nemački proizvođač Hipp saopštava da je reč o pokušaju ucene. Policija traga za nepoznatim počiniocem, dok su nadležne službe pokrenule hitne mere zaštite potrošača

Predsednik SAD

SAD

21.april 2026. N. M.

Mogu li demokrate da smene Trampa zbog „narušenog zdravlja“

Demokratska stranka u SAD sve otvorenije razmatra opciju da se predsednik Donald Tramp smeni pozivanjem na 25. amandman, nakon niza spornih izjava i poteza

SAD ekonomija

SAD

21.april 2026. Angela Gepfert / DW

Presuda bez presedana: Vrhovni sud naložio povraćaj „Trampovih carina“

U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi

Donald Tram pred mikrofonom u Beloj kući

SAD i Iran

20.april 2026. N. M.

Da li su Trampove reči proteklih dana najava ratnog zločina

Američki predsednik Donald Tramp ponovo preti Iranu da će bombardovati mostove i elektrane u slučaju da ne dođe do trajnog primirja na mirovnim pregovorima, ali i zbog novog zatvaranja Ormuskog moreuza

Komentar
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure