img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festivali

Berlinale u senci sukoba u svetu, desnice, i bojkota umetnika

15. februar 2024, 15:56 S.Ć./Danas/DW
Foto; Promo/ Shane O’Connor
Iz filma Sve te sitnice
Copied

Večeras počinje veliki filmski festival u Berlinu, u nadi organizatora da ih neće zahvatiti „Strike Germani“ i da će otkazivanje filma reditelja iz Gane za sad biti i jedino. Film “Sve te sitnice“ kojim počinje Berlinale, snimljen je po romanu koji je nedavno objavila „Geopoetika“

Ovogodišnje 74. Berlinale otvara večeras svetska premijera filma „Sve te sitnice“ (Small Things Like These), irsko-belgijske produkcije u režiji Tima Mielantsa, s Kilijanom Marfijem, Ajlin Volš, Mišel Ferli i Emili Votson u glavnim ulogama.

Ni ove, kao ni proteklih godine, ni u jednom od festivalskih programa ne pojavljuje se nijedan film kinematografija neke od zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije.

Medijske agencije ističu da se ovogodišnji festival održava u pozadini sukoba na Bliskom istoku, Ukrajini i protestima protiv ekstremne desnice u Nemačkoj.

Naime, nedavna najava ekstremno desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) da će biti prisutna na otvaranju,  izazvala je proteste među nemačkim filmskim profesionalcima, pa su organizatori festivala povukli pozivnice članovima te organizacije.

Ovu odluku su objasnili zabrinutošću zbog „porasta antisemitizma, antimuslimanskog raspoloženja, govora mržnje i drugih antidemokratskih stavova“.

Takođe, organizatori Berlinara očekuju da na festival neće uticati bojkot protiv kulturnih institucija zbog navodne represije palestinskih glasova, koji je u Nemačkoj počeo sredinom januara, i zbog kog je već otkazano nekoliko kulturnih događaja.

Međutim, jedan reditelj je i zvanično povukao svoj rad iz festivalskog programa „Forum Expanded“, protestujući tako protiv nemačke podrške izraelskom ratu u Gazi. Reditelj iz Gane Ajo Tsalitaba rekao je u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama da se pridružuje pozivu „Strike Germany“ na bojkot nemačkih kulturnih institucija.

Ove godine će se za glavnu nagradu Zlatnog medveda takmičiti 20 ostvarenja, a nagrade će 24. februara, dan pre zatvaranje festivala, dodeliti žiri kojim predsededava meksička glumica kenijskog porekla Lupita Niong’o.

Na Berlinalu će i ove godine biti manje filmskih zvezda nego što je na ovom festivalu uobičajeno. Razlozi za to su višestruki, ali uvek se spominje neatraktivnost Berlina u februaru u odnosu na Kan u maju i Veneciju u septembru, što je možda jedan od razloga zbog kojeg se filmovi radije „čuvaju“ za neki od ta dva festivala.

Od zvezda koje dolaze trebalo bi izdvojiti Martina Skorsezea koji će 20. februara primiti počasnog Zlatnog medveda, nagradu za životno delo.

Crvenim tepihom će se večeras prošetati i Kilijan Marfi, glavni glumac filma „Sve te sitnice“ kojim počinje Berlinare. A koji se bavi irskim tzv. „Magdalenskim praonicama“, azilima koje je vodila katolička crkva i u kojima su „pale devojke“ bile držane kao roblje.

U takmičarskom delu je, zbog brojnih koprodukcija, zastupljeno čak 30 zemalja. Za mnoge je najznačajnija činjenica to da je, nakon potpunog odsustva 2023, afrički kontinent ove godine predstavljen u tri filma: „Crni čaj“ malijskog rediteljaAbderahmane Sisako, o mladoj ženi iz Obale Slonovače koja se zaljubljuje u starijeg Kineza nakon što je emigrirala u Aziju; „Who do I belong to“ debitantski film tuniske rediteljke Merjam Joobeur; i dva dokumentarca fnacusko-senegalske rediteljke Mati Diop.

Na festivalu će u takmičarskom delu biti prikazan „My favorite Cake“ iranskih reditelja Marijam Moghadam i Behtapa Sanehe, kojima su iranske vlasti zabranile put u Berlin. Na dan saopštavanja spiska filmova u trci za Zlatnog medveda, policija u Iranu pretresla domove reditelja i oduzela ceo filmski materijal. Iranskim vlastima se nije dopao film koji prikazuje jednu stariju ženu koja uživa u svojim željama, u zemlji gde su prava žena ograničena.

Filmski analitičari smatraju da je odluka organizatora festivala da taj film stavi u spisak za Zlatnog medveda predstavlja jaku poruku, jer je festival poznat po tome što daje mogućnosti izražavanja glasovima koji se suočavaju sa političkom represijom.

Trostruki dobitnik Srebrnog medveda, južnokorejski redatelj Hon San Su ponovno je u trci s filmom „A Traveller’s Needs“, u kojem glavnu ulogu tumači Izabel Iper. Ikoni francuskog glumišta, koja je 2022. godine nagrađena počasnim Zlatnim medvedom, ali nije mogla lično da prisustvuje ceremoniji, ove godine će biti odata počast na festivalu.

Berlinale je poznato kao najpolitičniji od tri glavna evropska filmska festivala. Predstavljen u posebnom delu Berlinala, film „Šikun“ izraelskog reditelja Amosa Gitaija opisan je kao „pokušaj stvaranja platforme za dijalog na Bliskom istoku“. U sekciji „Panorama“ Bliskim istokom se bave i dva aktivistička dela: dokumentarni film „No Other Land“ palestinsko-izraelskog kolektiva i „Dnevnici iz Libana“ Mirijam El Hadž.

Na festivalu će biti prikazane i filmovi produkcije Netfliks, kao što je „Spaceman“ u kojem Adam Sandler glumi astronauta poslatog u daleke krajeve Sunčevog sistema da bi sakupljao misteriozni drevni prah i „Supersex“, priča o italijanskom porno glumcu Rokou Sifredi.

Inače, film “Sve te sitnice” kojim počinje Berlinare snimljen je  po istoimenom romanu Kler Kigan koji je nedavno objavila „Geopoetika“.  To je međunarodni bestseler, dirljiva je priča o nadi, tihom herojstvu i empatiji, a istovremeno i proslava saosećanja i stroga kritika grehova učinjenih u ime religije.

Ovo nije prvi put da se snima film po romanu Kler Kigan, koja je 2023. proglašena za autorku godine u Irskoj. Po njenom romanu “Foster” snimljen je višestruko nagrađivani film “Tiha devojčica”, koji je prošle godine prikazan na Festu.

Tagovi:

Martin Skorceze Kilijan Marfi Bojkot Rat u Ukrajini Gaza Berlinare
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Srpski Oskar

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto FCS nije objavio da je film „Izlet“ srpski kandidat za Oskara

Filmski centar Srbije je objavio, pa povukao vest da je film Izlet Nenada Pavlovića srpski kandidat za nagradu Oskar. Posle niza godina, nije izabran film koji priča o teškoj istoriji Srbije

Novi album

09.septembar 2026. Dragan Ambrozić

Problematična deca rokenrola

The Cramps, Gravest Gravy (Vengeance)

Bioskop

09.septembar 2026. Zoran Janković

Apologija jednog sna

Yugo ide u Ameriku, režija Filip Grujić i Aleksa Borković

Roman

09.septembar 2026. Jaroslav Pecnik

U potrazi za porodičnim blagom

Dražen Katunarić, Zalmoxis, Litteris, Zagreb 2026.

Pozorište

09.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Hrabre mlade spisateljice

Marija Rakočević, Žena veže rep, režija Maša Pavlović; Zbirka (verovatno) nepročitanih drama, priredila Mina Milošević

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure