Sve više izbeglica ulazi u Srbiju iz pravca Bugarske. Tokom prošle godine je zbog toga značajno povećan broj izbeglica koje su se utopile u Drini pokušavajući da pređu na teritoriju Bosne i Hercegovine. Pojedini patolozi se trude da putem DNA analize, tela identifikuju kako bi bila sahranjena u zemlji porekla.
Iako je penzioner, patolog Vidak Simić uporan je i istrajan u traganju za identitetom nastradalih migranata.
“Ja smatram da doktor treba da bude sluga narodu. Na dobrobit naroda, a naravno samim tim i na svoju dobrobit. Zato sam odlučio to, jer smatram da svaka duša treba da nađe put svoje kuće. Najlakše će ga naći i ako je tijelo kod svoje kuće,” rekao je za RTS dr Vidak Simić, patolog JZU “Sveti Vrači“ iz Bijeljine.
Ta misija povezala ga je sa Nihadom Suljićem iz Tuzle, koji je prvi susret sa migrantima imao na peronu železničke stanice. Tragične sudbine tih ljudi su ga podstakle da se volonterski bavi humanitarnim radom.
Poštovanje prema mrtvima
On je ranije za “Vreme” ispričao da je sredinom januara u bh. gradovima Bijeljini i Zvorniku održana komemoracija „Zaustavljeni snovi na vratima Europe”, tokom koje su grobovi migranata i izbeglica preuređeni, sa novim nadgrobnim spomenicima.
„U Bijeljini i Zvorniku smo postavili svim izbjeglicama koje su ukopane na području te dvije opštine po jedan spomenik, nišan, kako bi obilježili njihove grobove. Oni su u svim državama, uključujući Srbiju i BiH uvijek ukopani na rubu grobalja, na rubu parcela, pa smo htjeli da barem imaju obilježeno grobno mesto, da po njemu niko ne hoda. Da se bar prema mrtvima odnosimo sa poštovanjem i sa ljudskim dostojanstvom“, rekao je Nihad Suljić za „Vreme“.
On već godinama pokušava na sve načine da pomogne ljudima koji prolaze kroz BiH na putu ka EU. U poslednje vreme je uključen i u identifikacije tela i procedure njihovog vraćanja porodicama.
Za sada je pet porodica iz Avganistana i Maroka poslalo DNA uzorke. Iako su različitih vera Nihad i Vidak ujedinjeni su u molitvama sa istim ciljem – da svi bezimeni povrate svoj identitet.
Države bez sistemskog pristupa
Države uglavnom ne rade ništa ili jako malo. Ne postoje baze, modeli, mehanizmi po kojima bi se moglo postupati, pa državni organi mahom upućuju na ambasade zemalja porekla, ako ta informacija postoji.
Slična situacija je i u Srbiji. Prema saznanjima organizacije Klikaktiv, samo su dva tela prebačena u zemlje porekla, telo 21-godišnjeg momka iz Pakistana i 22-godišnjeg momka iz Avganistana koji su se u leto 2020. godine utopili u Drini.
Podizanje spomenika izbeglicama i migrantima sa bh. strane bio je pokušaj da se skrene pažnja na ljude koji su nevidljivi i obespravljeni tokom pokušaja da se domognu zemalja za koje su verovali da će im omogućiti bolji život.
