img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Tajvan dobio novog predsednika: Za Kinu separatista, on želi pregovore

13. januar 2024, 15:00 B.G./Dojče vele
Foto: (AP Photo/Louise Delmotte
Copied

Lai Čing-Te kaže da je voljan da ponovo otvori pregovore sa Kinom. Kina je ocenila uoči izbora da Lai predstavlja ozbiljnu opasnost

Kandidat vladajuće Demokratske napredne stranke (DPP) Lai Čing-Te je pobednik na danas održanim tajvanskim predsedničkim izborima prema gotovo potupno prebrojanim glasovima, a njegovi protivnici već su priznali poraz.

Poslednje predizborne anketama, davale su mu prednost u odnosu na druga dva protiv kandidata.

Lai Čing-Te će na čelu Tajvana zameniti predsednicu Cai Ing-Ven koja nije mogla da se ponovo kandiduje jer je predsednički mandat ograničen na dva mandata.

Kina je ocenila uoči izbora da Lai predstavlja ozbiljnu opasnost zbog svojih stavova u prilog nezavisnost Tajvana, koji Kina smatra svojom teritorijom.

Dosadašnji potpredesnik Tajvana je bivši gradonačelnik grada Tajnana na jugu zemlje. Lekar koji je studirao na Harvardu pre nego što je ušao u politiku, kaže da je voljan da ponovo otvori pregovore sa Kinom, ali ga je Peking označio kao „separatistu“.

Njegov glavni protivnih Hou Jou-ji, kandidat opozicionog Kuomintanga (KMT) koji se zalaže za približavanje sa Pekingom dobio je 33,4 odsto glasova, a treći kandidat, Ko Ven-je iz male Narodne tajvanske partije (TPP) koji se predstavljao kao protivnik establišmenta je treći sa 26,4 odsto glasova.

Pravo glasa ima oko 19,5 miliona ljudi. Birači moraju imati najmanje 20 godina, pa je oko milion ljudi moglo da glasa po prvi put. Predsednički izbori u Tajvanu pobeđuju se prostom većinom glasova i održavaju se svake četiri godine.

Kratka istorija Tajvana

Ostrvo Tajvan, koje je više od 200 godina bilo pod kineskom vlašću (1683. do 1895.) i potom 50 godina pod Japanskim carstvom (1895. do 1945.) porazom Japana u Drugom Svetskom ratu – pripalo je Republici Kini koja je u to vreme imala kontrolu nad kontinentalnom Kinom.

Sledi građanski ratu u Kini u kojem pobeđuje Komunistička partija pod vođstvom Mao Cedunga i 1949. se uspostavlja Narodna Republika Kine na kopnu.

Poraženi Čang Kaj Šek i njegov Kuomintang, vlada, elite i oružane snage Republike Kine beže na Tajvan, i tamo uvode vanredno stanje koje traje decenijama.

Odnosi Kine i Tajvana su veoma napeti. Vlada Republike Kine Tajvan je predstavljala kinesku državu u Ujedinjenim nacijama i bila je stalna članica Saveta bezbednosti UN i nakon proglašenja Narodne Republike Kine 1949.

Kao rezultat politike jedne Kine od strane Narodne Republike Kine, sve više država prekida svoje diplomatske odnose sa Republikom Kinom, koja je morala da odustane od članstva u UN koje 1971. pripalo Narodnoj Republici Kini.

Smrt Čang Kaj Šeka (1975) i Mao Cedunga (1976) otvara put za odmrzavanje odnosa.

Sjedinjene Amerićke Državesu 1979. prekinule diplomatske kontakte sa Tajvanom nakon uspostavljanja zvaničnih odnosa sa Narodnom Republikom Kinom.

Vanredno stanje u Tjavanu je ukinuto 1987. kada Kuomintang počinje sporu tranziciju ka demokratiji. Četiri godine kasnije (1991) Tajvan okončava ratno stanje sa Narodnom Republikom Kinom.

Na prvim direktnim predsedničkim izborima na Tajvanu 1996. pobeđuje Kuomintang predvođen predsednikom Li Teng-huijem.

Promena na izborima 2000.

Na izborima 2000. nakon više od 50 godina vlasti Kuomintanga, prvi put pobeđuje Demokratska napredna partija (DPP), koju su osnovali protivnici Kuomintanga tokom ere vanrednog stanja da promovišu poseban tajvanski identitet.

Kuomintang 2008. ponovo dobija predsedničku funkciju. Dijalog između Tajpeja i Pekinga se nastavlja i nastupa period toplijih veza. Kineski lider Si Đinping i predsednik Tajvana Ma Jing-Džu održali su 2015. istorijski samit u Singapuru, što je prvi put od 1949. da su se lideri Kine i Tajvana sastali licem u lice.

A na predsedničkim izborima 2016. pobeđuje kandidatkinja DPP-a Cai Ing-Ven. Peking prekida većinu komunikacija sa Tajpejem i počinje da pojačava ekonomski, diplomatski i vojni pritisak. Na izborima 2020. Cai je ponovo izabrana ogromnom većinom jer, tajvanski birači su postali oprezni nakon gušenja prodemokratskih protesta u Hong Kongu od strane Pekinga.

Kina povećava vojni pritisak na Tajvan. Poseta Tajvanu 2022. tadašnje predsednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi pokrenula je najveće kineske vojne vežbe usmerene na Tajvan poslednjih decenija.

Tagovi:

Izbori Kina Tajvan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure