img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaštita životne sredine

Kako da kanalizacija ne ide u Dunav: Potrebne milijarde evra

05. јануар 2024, 13:25 B.G.
Foto: Marija Janković
U Srbiji se prečišćava tek 20 odsto otpadnih voda
Copied

Srbija treba da uloži 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i 1,3 milijarde evra za postrojenja za prečišćavanje voda. Do sada je to sasvim zanemarivano, rekao je za „Vreme“ profesor Dragan Povrenović

Prema proceni najnovije studije koju je izradila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Srbija treba da uloži 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i 1,3 milijarde evra u postrojenja za prečišćavanje voda.

Prema procenama, u Srbiji ima oko tri miliona septičkih jama, a neadekvatno čišćenje i zanemarivanje može da ostavi opasne i trajne posledice po životnu sredinu.

Srbija je sa prečišćenih 14,7 odsto otpadnih voda na samom začelju liste evropskih zemalja. Manju količinu otpadnih voda od Srbije prečišćava jedino Malta, a prosek članica Evropske unije iznosi čak 80,87 odsto.

Ne radi 12 postrojenja

„Prema aktuelnoj uredbi, pravna lica će pitanje otpadnih voda morati da reše u naredne dve godine, dok je za lokalne samouprave ostavljen previše dug rok do 2040. Mi smo u okviru studije izradili mapu koja pokazuje da u Srbiji postoji 54 postrojenja za preradu otpadnih voda, od kojih 12 nije uopšte u funkciji, a prosečna starost svih postrojenja je 22 godine“, rekao je direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović.

Kako podseća, novija postrojenja imaju Bačka Topola, Leskovac, Kruševac, Vranje, Raška, Šabac i oni mogu biti ogledni primeri za ono što nas čeka u budućnosti.

Krstović naglašava da izgradnji postrojenja mora da prethodi izgradnja kanalizacione mreže, na koju je priključeno svega dve trećine stanovništva. Trećina domaćinstava i dalje koristi septičke jame kao jedinu zamenu za otpremanje otpadnih voda.

Nedostatak školovanog kadra

Srbiji je pre svega neophodna kadrovska analiza i plan za budućnost, kao i podizanje svesti građana o ličnoj odgovornosti, rekao je ranije za „Vreme“ Dragan Povrenović, profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu

“Pošto je ovo apsolutno problem čitave države, onda se to mora posmatrati u celini, novac koji se ulaže u rešavanje ovog problema pripada ravnomerno svakom stanovniku Srbije, ma gde da živi”, kaže Povrenović.

Beograd nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje se sada naprosto ulivaju u Dunav.

U Srbiji tek svaka peta opština ima postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok ih nemaju ni drugi veliki urbani centri pored glavnog grada, Novi Sad i Niš.

Neophodno je imati na umu, kaže Povrenović, nedostatak stručnog kadra u Srbiji.

„Zbog toga se u prošlosti odustajalo od izgradnje postrojenja, uz izgovor da nema sredstava, a što je još mnogo gore, nema ni dovoljno stručnog kadra koji bi ta postrojenja održavao u radnom režimu“, upozorava Povrenović.

„Pošto se mahom radi o biološkom prečišćavanju otpadnih voda, neophodno je čitav sistem održavati u životu, pa male greške mogu dovesti do neželjenih efekata i na kraju, prestanka rada sistema“, upozorava on.

U ranim osamdesetim bio je jedan talas izgradnje različitih postrojenja širom zemlje, ali, kako kaže, „čim su puštena u rad i kada ih je bilo potrebno održavati u funkciji, to nismo umeli da uradimo“

„Uz sve to, nije bilo pozitivnog pritiska koji bi naterao sve odgovorne da se ovim problemom bave na način da se o svakom uloženom dinaru vodi računa. Tek pod pritiskom spolja i našim težnjama da ne budemo na začelju evropskih zemalja u ovom kontekstu, ponovo se više govori o ovom problemu i pokušava se da se poboljša situacija“, nastavlja naš sagovornik.

„Tu dolazimo do toga da se i danas kaže da određeni grad ‘dobija’ postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kada se god nešto dobije, a ne zaradi, onda se to i ne čuva kako bi trebalo”, zaključuje Povrenović.

Tagovi:

Dunav Ekologija kanalizacija otpadne vode Zaštita životne sredine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Protest ispred Ekonomske škole

Protesti

19.јул 2025. M. M.

Protest u Novom Sadu: Ispitni rok u školi žrtve pada nadstrešnice

Ispred Ekonomske škole „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu studenti u blokadi Ekonomskog fakulteta organizovali su protest. Povod je ispitni rok koji se održava u ovoj obrazovnoj ustanovi koju je pohađao Vukašin, žrtva pada nadstrešnice

Koliko demokratija može da isprati razvoj tehnologije? Možemo li na to uopšte da utičemo?

Tehnologija i demokratija

19.јул 2025. Mihailo Tasić

Kako je tehnologija uništila demokratiju za 1.750.000.000 sekundi

Koliko dugo neko mora da spava da bi se probudio u svetu koji ne razume ili u kome ne može odmah da se snađe bez većih poteškoća? Autor ovog teksta pokušao je da to otkrije kroz eksperiment

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Komentar
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr